DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 15 <-- 15 --> PDF |
, ~ 361— tJ večer se kapa sitnim ugljenom upali na taj način, da še U onaj´prazni prostor, koji u sredini ugljenika četiri zabodene motke ograničuju, odozgor nasipa, a onda se ugijenik opet na kapi zatvori. Da se vatra po ngljeniku dobro razprostraniti može, opetuje se ovo upaljivanje još kroz tri sljedeća dana i to dva put na dan, u jutro i u večer; ostalo ravnanje vatre n ugljeniku poznato je, te nema ništa osobita, i za to se ni nećemo na isto pobliže osvrnuti, već samo spominjemo da jedan ugijenik popriečno 14 dana gori. Smatramo si dužnošću primjetiti, da su naši Hreljani i Kastavei baš ugljari od zanata, koji vrlo vješto postupaju i izvrstni ugljen pale, koji se onda na kolih iz šume do mora izvaža, a odtuda dalje u Italiju itd. Jedno družtvo pa- lira (ugljara) izpali popriečno za Jednu godinu 4000—4800 prostoi´nih metara drva, a pošto se prigodom palenja do 60*^/^ izgubi to se izpali 2400—2880 ni^ ugljena. Za izpalenje jednoga prostornoga m. ugljena plaća se 1´7—rs for, za dovoz pako iz Šume do mora 2´5—3*2 for. Trgovac prima ugljen od palira i vozara kod mora, kad ga u skladišta stovaruje. Iztaknuti moramo da potreba ugljena za Italiju žalibože nije osobito velika, te da bi se s toga valjalo i za drugo koje vrelo prodaje ugljena pobrinuti; isto tako je ova trgovina još vrlo neuredjena, tako se n. p. prodaje po nekakvoj mjeri, koja se „korba" zove, te oko 0´7 m^ prostora sadržaje, sada sa obilatim dometkom, a čas opet i bez vrha, sve prama ponudi i tražbi. Pošto se težište voza ugljena vrlo visoko nalazi, treba za izvoz ugljena šumske puteve dobro urediti. Kako sam već spomenuo, to kod sječnje drva za ugljen nisu šumaru vezane ruke sposobnošću drva, tako da pri tom sbilja sječu kao šumsko gojitbenu rojeru urediti možemo, i to tim više, što nam paliri grabeći sušanj (suko bukovo lišće) ža oblaganje ugljenika tlo u toliko grabljama razruju, da je ovo baš za naravni pomladak kao napose priredjeno; tako možemo viditi u gorskom kotaru, gdje se već više godina ugljen palio i pali, da su one sastojine u kojih je nekada bukovina prevladala — glasom kazivanja starih vjerodostojnih žitelja — danas skoro čiste čamove sastojine. 8. Bukova drva za ogriev. Naravno da se u šumami bogatoj, a industrijom siromašnoj i riedko napučenoj Hrvatskoj, sa malo velikih gradova, razmjerno neznatna količina bukovoga etata za izradbu ogrievnih drva troši. Pošto bi se uz izradbu bukovih drva za gorivo, takodjer šumska gojitba pospješavati mogla, to je nuždno, da se pozvani na to krugovi našega šumarstva pobrinu takodjer i za prodaju bukovih ogrievnih drva izvan zemlje, Izvrstno ogrievno bukovo drvo ipak je uslied svoje visoke specifične težine vrlo težko za izvoz, i stoga treba, đa se šumska uprava vazda pobrine za valjana prometila. Gorski kotar obskrbljuje bukovimi drvi prije svega grad Rieku, iz gornje Krajine pako izvaža drvotržac Schlesinger u posljednje vrieme godimice znatniju količinu bukovih drva u Zagreb. |