DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 353 — : Drvotržac sam nije kadar za ono jijekoliko stabala cestu sagraditi, da m sutra njegov konkurent njegovim putem jeftino služi. Troškovi za prometila, a naročito ceste^ tim su manje osjetljivi, što se neopetuju, nego se jedan put za svagda potroše, uslied boljiti cesta pako povišene ciene brzo će doprinešene žrtve i sa kamati vraćati. d) Sa cestogradnjom valja tamo početi, gdje će se uslied blizine željeznice, trga i dostatnih izvoznih sila moći bukovina prodati, a ne kako se to do sada običavalo raditi, da se u onih sastojinah, gdje se jelov etat i bez ceste preprodao, i cestogradnjom počelo — dok se za prodaju bukovine potrebne investicije za ceste prepuštahu modrom nebu, a ceste -se gradile tamo, gdje se ništa prodati nije moglo, pa docira se uslied tako sagradjene ceste samo jelov etat prodao, još se lošo stanje neunovčivosti bukovine, sa sličicom budućnosti čistih bukovih sastojine, time na što veći prostor razprostranjivalo. U obće mislim, da nije jedinom zadaćom šumara, samo da veliki novčani etat izcrpi, već mu se j za budućnost šume i racionalno gospođai´stvo brinuti, jer da se veliki novci izcrpe, netreba baš osobito strukovno šumarsko znanje. e) U koliko znamo, zamolilo je više poduzetnika za prodaju, odnosno osjeguranje višegodišnjeg drvnog etata u ovdašnjih državnih šumah, zato da budu kadri paropile sagraditi], držimo pako shodnim, da kad bi se takove paropile obvezale i više bukovine piliti, takove podhvate i uz dielomično štetovanje na cienah crnogorice prihvatiti. f) Nakon obavljene sječnje valjalo bi svaki đrvosjek, gdje pomladak crnogorice manjka, umjetnim načinom pomladiti, dakako da bi to bez unovčenja bukovog etata uzaludno bilo, jer ako i jelovina znatnu zasjenu podnaša, dapače u mladosti i zahtjeva, to nije opet proti svjetlu, želimo si pako umjetno pomladjivanje omorikovinom. Omorika u naših šumah dobro uspieva, njezino sjeme daje se bolje sačuvati nego jelovo, jest dakle za umjetni pomladak prikladnije. Omorikovina nije prama mrazom tako ćutljiva, raste bolje u deblo i daje više tehnički sposobnoga drva, a može se i bolje platiti od jelovine. Pošto se kod nas umjetno pomladjivanje sada u vlastitoj režiji obavlja, nebi nužđno bilo, da ovdje napominjem, kako nije umjestno sijanje ili sadjenje šuma poduzetniku povjeriti, da mi nije do toga, da ovdje mimogredce sliedeću povjestnu crticu ne zabilježim: U ovdašnjoj okolici bje jednom sjetva šume poduzetniku H. iznajmljena, pošto se isti pako nadao dobru dobitku i želio, da taj podhvat opetuje, skuhao je za sjetvu opredieljeno sjeme tako, da baš ništa niknulo nije, samo da se sjetva opetovati morala. g) Današnjem stanju t. j . onoj sječi, kojom se naravni omjer prevladajuće jelovine sa bukovinom samo poremećuje, valja bez okievanja doskočiti, to jest prodaju bukovog etata smatrati šumsko gojitbenom mjerom, te kao takovu uvažiti ju i obaviti. 23 |