DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 20 <-- 20 --> PDF |
856 0 proriedjivanju šuma. Piše J. Kozarac.- Pred dvie godine oglasio sam u tom listu knjigii Gust. Krafta, kr. pruskoga iiađšumarnika ^o proriedjivanju". Nedavno izdao je isti autor omašnu razpravu 0 prirastu i t. d/, te došav u istoj na themu prorieđjivanja, piše kao nadopunjak prijašnjoj svojoj knjizi sliedeće: Već sam spomenuo, da bi valjalo i mladje sastojine u većoj mjeri progaljivati, nego što se dosada činilo, ako mislimo u šumu uvesti zdravo financijalno gospodarstvo. Bojazan, da bi stojbina time omršaviJa, ne postoji nikako, jer se nevelike praznine u šumi, koje su takovim prorieđjivanjem skopčane naskoro opet sklope, jer što je sklop na ekstenziji izgubio, to se većom intenzivnošću krošanja brzo nadomjesti. Poznato je, da su i razđaleko posadjene sadnice u stanju tlo prilično dobro sačuvati, akoprem je isto po 8—10 godina nezaštićeno Čudnovato je, da one iste šumare, koji se ne žacaju sadnice na 3 — 3*5 metra razdaleko saditi, odmah strah uhvati, kad im se spomene, da bi valjalo onaj dio stabala, koji je mladoj šumi jedino na štetu, progalom odstraniti. Onakove šikare usuprot, u kojih je veći dio stabalaca (usljed prevelikoga prostora u prvoj mladosti) sve do dole jako ogranatio, valjat će tek onda proriediti, kad se ponešto same pročiste; jer kad bi se tuđe sa progalom požurilo, raslo bi nizko granje previše dugo, što bi bilo veoma na štetu rastu i obliku dotičnoga stabalca. Čim se pako takovi gustiši sami pročiste, onda ćemo sa primjereBoni progalom visinorast nedvojbeno pospješiti. Kod svakoga prorieđjivanja nesraije se neka stanovita mjera prekoračiti; prekorači li se ista bud sa „premalo", bud sa „previše", svagda će prirast umanjen biti. Tu granicu ustanoviti još je nemoguće, jer nam manjkaju valjani pokusi, pošto su isti sa ne raahmi potežkoćami skopčani. Nu u toliko se može sa sigurnošću reći,, da u prvoj mladosti puni (nu ne stisnuti) sklop, ne samo da nije odštete, nego jeda- pače probitačan. Navest ćemo rezultate dvijuh 45-godišnjih hrastovih sastojina, od kojih je jedna postala sjetvom, a druga sadnjom sa 10-godišnjimi mladicami od rečenih sjetvom odgojenih hrastića, presadjenih u četvorni razmak od´3´5 metra. Obadvie su sastojine, prije nego im je drvna gromađa procienjena, progaljene; nu dočim je sjetvom utemeljena sastojina i do sada progaljivana, nije se ona sa sađnicami sve do onda (pred procienu) progalila. Sjetvom odgojena sastojina imala je na hektar 768 stabala sa poprečnom debljmom od 15 ctm, a visinom od 12-9 metara; dočin^ su sadjenice brojila na hektar 585 stabala, sa popriečnom debljinom od 20 ctm., a visinom od |