DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 360 — polja pretvaraju n žalostue pustoši. Oblakolomi, poplave, urvine i lavine bivaju ođ godine na godinu ćešće, jedna elementarna katastrofa izmienjuje drugu. Uz takove pojave pako sigurno je umjestno pitanje, imade li im sefcovjek absolutno nemoćno pokoriti, imali ih fatalistićnom resignacijom podaašati, ili da li se možda ipak nebi mogao bar u stanovitoj raj eri protiva njim ograditi, odnosno dali ih možda čovjek i sam, nepoznavajući zakone naravi, odnosno ignorirajući takove, neprouzročuje. ´ Na ta pitanja želimo u sliedećem odgovoriti, a podjeđno ćemo nastojati da dokažemo, da naročito preotimanje, bud svojevoljnoga ili bezsmislenoga krčenja šuma rečene mnogobrojne katastrofe prouzročuju, koje se u najnovije doba strah prouzročujučom pravilnošču ponavljaju. Nalazi li se na kojoj ravnini ili manje više položitoj površini tla valjano obrasla šumska sastojina/to se štetonosne posljedice mekaničnoga upliva kišnica podržavaju; jer padajuće kišne kapljice prije svega kapaju na gustu krošnju stabalja, kapaju od lista na list dok ne padnu na tle, gdje ih mašina i mnogogodišnja stelja i listar ili upije, ili bar u brzom odtoku suzdržaje. Naročito pako sačinjavaju naslage mašine naravni reservoir kišnice, koji višak samo malo po malo odpušta. Neupijena voda sliedi položaj tla, prodire u pukotine, čini vodene žile i vrela, a napokon i potočiće, potoke i rieke, koje se onda u jezera ili mora izlievaju; tim putem pako se s morske površine usljed izhlapljenja u zrak se dižuće vodene pare vraćaju i opet uz stanovite okolnosti u obliku rose, magle, kiše, sniega i t. d, u krug materije. Drugčije su medjatim mekanične posljedice kišnice ili naslaga sniega tamo, gdje je na kojoj strmini izsjecena šuma, a ogoljena tako površina dulje vremena izvržena sunčanom žaru. U crničnoj se naslagi stvaraju razpukline i pukotine, tako da ista onda samo još iz složenih zemljenih gomila i gromada sastoji. Dočim je prije žilje stabalja zemlju spajalo poput pletera, nemože izsušeno korenje toga više činiti; a nastanu li onda dugotrajne kiše ili silne oluje, to se brzina pada kišnice ničim nesuzdržaje; ona udara o razpucano tlo svom snagom, a ni odtok vode ničim se već nesuzdržaje, i tako vode uništujućom brzinom odtiču, odpirajuć najprije crnicu, a zatim i dolnje naslage tla i kamenja, dok se napokon na površju nepojave gole litice. Dalnja je pako posljedica tohkom brzinom odticajućih vođa sa ogolječenih šumskih strmina, da potoci i rieke nemogu sada najedanput iiavalivšu vođenu množ u svojih koritih sabrati, te da usljed toga, i to tim prije što se vodom donesenom ruljom pri tom još i korita rieka sužuju, nastaju silne poplave, koje ne samo što časovito i isti život ljudski i imovinu u pogibelj stavljaju ili uništuju, no što više daleko u zemlju nanesena rulja i mulj pokrivaju najbolje težatne zemlje tako, da se tek iza godine i velikoga truda i opet kulturi privesti mogu. Pustošenje šuma imade medjutiin još i drugih i to užasnih posljedica. Kako znamo, privlače šume i ošumljene gore oblake, te ih pridržavaju: ošum- Ijeno gorje dakle pođpomaže umnožanje količine kiše u nekom predjelu, a tek time omogućeno je i izplaćuje se u mnogih slučajevih težanje tla. I u istih |