DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 861 -nizinah prouzročuju rasprostranjene šume iste posljedice: i one pospješuju količinu atraosferičnih oborina, K tomu još i to dolazi, da je u svih šumah zrak hladan i napojen vlagom, koji veliko množtvo fino podieljene vode u obliku sićušnih mjehurića višjim slojevom zraka pođaje; ovi mjehurići prave, kad nastanu Mždni uvjeti, oblake, te se u obliku kiše i t d. opet spuštaju na zemlju. Izkustvo i točna mjerenja đokazaše, da se, čim u kojem predjelu nestane šuma, u sliedećih godinah broj i ukupna količina atmosferičnih oborina očevidno umanjuje, te da se na mjesto dosadanjih, u prilično pravilnih razđobljih ponavljajućih se kiša, od sada nakon dugotrajnih suša pojavljaju ceste, na kratkotrajne oluje. Tiffii pojavi pako skopčano je umanjenje rodnosti tla, nestajanje vode u vrelih, potocih i riekah; a ta nevolja može postati i tolika, da se pojavljuje ne samo u pojedinih predjelih, no i u čitavih zemljah glad, a napokon da takovi predjeli i u obće postaju nesposobni za obitavanje čovjeka. Usljeđ osiromašenja i konačnoga nestajanja vođurina, nemogu si više sićušne žilice kulturnoga i hranivoga bilja, potrebnu si hranu iz zemlje dobavljati, pošto se još nahodeća voda samo u većih dubljinah nalazi, i tako je onemogućeno ratarstvo i stočarstvo. Šuma dakle nije samo zato da podaje drvo, ona je što više, regulator fizičnog blagostanja čovjeka. U zemljah oskudievajućih na šumah nalazimo s toga uništujuću ljetnu žegu, izsušenotlo, riedke, nu silne i pogibeljne, olujom sđružene kiše, a uz to jaku studen zimi uz vihrove, docira sumarni obllujuće zemlje, manje vruće ljeto sa čestimi toplimi kišami imadu, dočim ih proti vihru i studeni, bar od stanovitih strana čuvaju ošumljene gore. Ovjerovljene histerične činjenice, đokazujuće neprocienjivu korist šuma i neprocienjivu štetu nestajanja istih, predleže nam u velikom broju. Svratimo se ponajprije u Aziju. Nizina Mesopotamije bijaše njekoč jedna od najnapučenijih i najbolje obdjelanih zemlja. Obje velike rieke bijahu spojene kanali, koji se opet u veliku mrežu manjih kanala razgranjivahu; zemlja ta đavaše onda skoro tristostruku žetvu. Danas je nestalo svih tih čudovišta čovječje kulture; preotimanje ogolječivanja šuma okolišnoga gorja nosilo je žalostne posljedice, tako da je tamo gdje je njekoč stotine hiljade Ijudih u obilju živjelo, sada sve u pješčari i pustoši zakopano. Perziju nam stari pisci opisuju pravim rajem. Sliepa požudnost ogolietila je gorje, propast vidjenja vriednih vodogradjevina zemlje, bijaše naravna posljedica tomu, a danas Perzija neima već ni deseti dio njegdašnje napučenosti, a od ovoga žiteljstva veći je dio izvržen nevolji i glađu, tako da je samo u godinah 1871. i 1872. oko dva miljuna Ijuđih od te nevolje poginulo. U Palestini životari danas riedko posijano pučanstvo uz nevolju! oskudicu; mjeseci prolaze bez jedne kapi kiše, a nedaleka pustara uništuje sve žarkim svojim dahom. Nu dašto, od divnih cedrovih šuma Libanona, postoji danas |