DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 26 <-- 26 --> PDF |
—.. 362. - jedva i-nekoliko. hi´pa đrv^ca; uljici i´gajevi iiepostoj^. više;: tmđjinca .dolazećega^ tv njegdašnji razljoš, ,gozđmvlja danas tek golo stenje i´gorje. , ,. :-. , U Africi utemeljiše Feničani, prvi i najsilniji trgovački narod .:staroga vieka,, štranoi^ džl se rieše viška pučanstva, a, stranom, da uzmognu iTspješnije; vladati trgovinom sredozemnoga mora, Kartagu, koja. u brzo postane takmicom Bima. Bogata i ponosna Kartaga uradi medjutim neizmjerno mnogo i na polju ratarskom:. „Ratarstvo´* kaže poznati, jedan pisaC, „njegovaše se:.po gradjanih kao znanot, di-žavnici.i vojskovodje neustrucavahu se isto naučati^ a. glasoviti latinski prevod Magusove razprave, bijaše Rimljandm i Grkom temeljnim 5?akanom racionalne poljoprivrede; okolica Kartage puna;pre,krasnilv vinograda i vx)ćnjaka,_.švojimi nepregleđnimi livadami, punimi stoke i:izvrstno sagradjenimi prekopi, predstavljaše sliku cvatućega blagostanja, 1 nenadane ljepote´^.-.: . . Nu sudbina htjede dnage. Pade Kartaga: seđamnajst dana gorio je. pa prokšenih pobjednicih. upaljeni grad, ^na; životu ostalo pučanstvo odvedeno bje u robije, a Kartaga sravnjena zemljom. Novi grad; „Junonla´^; pako, kojega Rimljani, na ruševinah Kartage podigoše, te koji se, već za careva .podigao do tolikoga blagostanja, cla se uz Aleksandriju i Rim najljepšim i najmoćnijim gradom prostrane rimske države nazivaše, razoriše i opet Vandali,pod Geizerihom, iza,propasti rimske države osta gradina, gdje ponajprije Kartaga, a zatim Junonia cvatijaše, pusta i prazna. ,. .. . - Zidine Feničke Kartage leže dvadeset metara duboko pod današnjom površinom; trgovačka, i, ratna luka, od ljudske ruke u pješčeniku izklesana, uz prostorinu za jedanajst stotina brodova,- mogla se težkimi iztraživanji i kopanjem opet naći, a razvalinami Kartage i Junonije, zidalo se kroz stolj,eća sve što se danas tamo na gradovih i selih nahadja.. Prokopa, vinograda i uljika nestalo je, a be´zkrajna pješčara pokriva danas mjesto, gđjenjekoč „najmlađja kraljica Oceana" prestoljevaše/ ´ ´ ´ _ Kadno Španjolci zauzeše Mehiko, nadjoše zemlju punu prokopa i potoka, gusto ´obraslim gorjem. Vodogradjevine propale su od kada je nestalo tamošnjih-šuma. Aleksandra Humboldt, koji je godine 1800 onuda putovao, ddnaša svjedočanstva žiteljstva, da se „Tarigovo jezero" usljed nestajanja šuma već od trideset godina´"natrag povuklo, a sjeveroamerikanški poručnik Wheler piše u poznatom svom putopisu: „Klima biva od godine na godinu sve više pustari nalik, a -da se može tjerati stočarstvo i´ratarstvo, bježi se na vlažne visočin^; mnogobrojna vrela i potoci izsušiše se za posliednjih petnajst godina; a ostanci se velikih indijanskih sela nahadjaju u predjelih, gdje danas u okrugu:od 30 milja nema ni kapi vode, predjela koje nam ´ španjolski putopise! prije tri sto godina označiše kao najplodnije --- danas su pješčare."" . ; ´ Slični odnošaji postoje danas takodjer i u sjeverom amerikanskih sjedinjenih državah. „Neizcrpiva vrela"- tamošnjih šuma´bit će doista bezmjeraom .sje-č6m-\skorira izcrpljena, tako, da je usljed tih sječenja mogla, već sama jedna generacija opažati nestajanje vrela i .padanje vode u riekah. Sama je pako -Vlada _-. tako je već to izsječenje šuma preotelo^ mah —. sazvab. posebnu |