DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 363 ~ enketu u svrhu razjašnjenja tih pojava, ova je pako došhi do zaklju&ka, da če, „iieučini li se dosadanjoj devastaciji šuma kraj, nadoći vriemc, kad će većina rieka usahnuti, a gradovi sbog pomanjkanja pitke vode postati nesposobni 2a obitavanje." Istina doduše imade na dalekom zapadu još. i danas rasprostranjenih prašuma, na u gusto napučenom iztoku već ih odavna neima. Neizmjernih camovih šuma, koje zastirahu njekoč Mihigan, VisconsinMinesotu, nestat će, prije no što će još proći pol vieka, jer te države danas obskrbljuju malo ne svu uniju jelovinom i smrekovinom. Iztočno od „Rochj Montanina" proriediše vatra i sjekira temeljito, pojas camovine. Jedan jedini požar šumski oko obala Huđsonskoga jezera uništio je više od de^et hiljada: jutara najcienijih sastojina sa više mjesta i zaselka. Još prije kojih pe´deset godina smatraše se dolina Saginsekovska najbogatijom smrekovom sastojinoin Mihigana, stotine pilana radilo je bez odmora, te razašiljaše godimice više o(J šest sto milijuna kubičnih stopa laktovine; danas se za ono malo još postojećih pila, mora surovina dobavljati na sto i petdeset milja daljine. Šume doline Algera rieke bit će najdulje za petnajst do dvadeset godina, one Minosete i Visconsina za kojih dvadeset i pet do četrdeset godina ižcrpljene. Dolazimo napokon na Europu. Razmatrajmo ponajprije Italiju. Rimljani nazivali su Siciliju žitnicom Italije, a još u srednjemu vieku spadaše medju najnapučenije i najbolje obdjelavane zemlje: danas je ono tlo najnerodnije, a pučanstvo-oskudieva na najnuždnijem. Doinja i srednja Italija sa svojimi velikimi sumarni na Apeninah, bijahu za rimske dobe takođjer izvrstno obdjelane i gusto napučene; zloglasna rimska Campagna bijaše divni predjel, prekrit njivami, vrtovi i zaselci; pontinskim močvaram nije bilo ni traga, a danas svojom godimice se pojavljajućom malarijom decimiraju pučanstvo; a prekrasni hramovi u Pastumu kitiše — ljubice i ruže od Pastuma bijahu na glasu — divni predjel. Sada je tamo vidjeti povlačiti se tek osamljene čobane, onemogle od groznice. Od kada su izsječene šume, imade Italija ljeti nesnosnu vrućinu i olovni vazduh. U porečjih preotimaju poplave, vrela se sve to više i više izsušuju tako da imade već velikih predjela, u kojih pučanstvo vodu za napitak na kilometre daleko pridonašati, a isto tako daleko i stoku, napajanja radi tjerati mora. Obrtna poduzeća, da i iste naselbine moraju se sbog posvemašnjega pomanjkanja vode napušćati i ostavljati, tako da često već na milje neima seljana, već sami prosjaci i bandite. . " : Iberski poluotok (danas Španija i Portugalska) bijaše obdaren rajskim podnebjem i najrodnijim tlom, a devetstogolišnje gospodstvo mauričkih osvojitelja dovede zemlju na najviše blagostanje. U to bi skoro iza protjeranja Maura, odkrit novi sviet, a po gotovo kad naumiše pokoriti Englezku i Nizozemsku, zahtjevaše silno umnožanje španjolske ratne i trgovačke mornarice — za onda naravno same drvene galije — kolosalno izsječenje šuma u zemlji. Od onda nedaje izsušeno tlo bogate žetve, rieke koje ljeti presahnjuju, prouzročuju proljeti i jeseni usljed nabujanja vode, silne poplave i užasni pustošenja — kako nam to najjasnije, tek sbivša se katastrofa u Murciji svjedoči. |