DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 364 —


France^^ka je evala pod ;5aštitom strogih šumskih zakona Colbertovih; poplave
hijahu nepoznati pojavi.
Posije Colberta pako preote i opet uništavanje šuma, stranom po razsipnih


i vazda novac trebajućih seigneurih, stranom, a ponajpace za vrieme revolucije,
po obcinah, al ni posljedice nisu zaostale. Loira, Rhona i t. d. poplavljuju
godimice ogromna područja; naročito teče u područje gornje Loire sa ogolje


ćenih kistalinicnih gora, koje uz to ni ledenjaka nemaju, kišnica uništujućom
brzinom, tako da korito rieke nije kadro te vodene mase obuhvatiti. Provencu
opjevaše trubaduri kao sunčani kraj, u kojemu neprekidno proljeće vlada; danas
je velik dio te zemlje pusta kamena hrid, izvori i rieke presahnuše, čitavi
gradovi i sela opustjeli su.


„Nisam" piše Blanqui, „u tora njekoč slavljenom kraju godine 1843. našao
vite ni žive duše po mjestih, gdje sam trideset godina prije uživao gostoljublje;
visoke šume, kao i šipraci uništeni: su, žiteljstvo moralo je broj svoje stoke na
trećinu, odnosno petinu sniziti, jer mu manjka najnuždniji elemenat za uzdržavanje
životinja — voda".


I tako izgleda, manje više — bar bje tako do nedavno -— svagdje u
Francezkoj.


U Englezkoj nalazimo iste pojave; u zemlju navalivši Ptimljani proriediše
šume, još više pako i nerazumni prastanovnici; osobito je Škotska veoma mnogo,
uradila na polju razsipanoga gazdovanja drvom. Samo što Englezkoj, insularni
položaj, vladajući sjeveroiztočni vjetrovi, te vlagom napojene zračne struje, đonjekle
naknadjuju šume.


Njemačka spada poput Austrije medju porazmjerno još dovoljno ošuraljene
zemlje.


Djelomice se medjutim već promieniše odnošaji, a biti će i jošte bolje u
onoj mjeri, kako se na temelju znanosti bude potvrdila jur izkustvom davno
potvrdjena činjenica, da se šume moraju smatrati jednim od najvažnijih činbenika
kulture,


U Francezkoj je na pr. u tom pogledu već mnogo toga učinjeno. Negdanja
Gascogna, zemlja steruća se južno od Bordeuxa, medju atlanskim oceanom, te
dolinami Garone i de Adoure, bijaše pustara od 800.000 ha. površine, zimi
poplavljena, ljeti izsušena; sustavnim pošumljenjem, i odvodnjami danas je opet
jedna od najbogatijih i najzdravijih pokrajina u Francezkoj. Negdanje litice
pokrite tek čbunjem, imadu danas prekrasne borove (P. uliginosa) i hrastove
šume, željeznice, prokopi i ceste prosjecaju cieli taj predjel, a na mjesto propaloga,
te od groznica decimiranoga pastirskoga puka bez pravoga kućišta živi
sada u liepih gradovih i mjestih zdrav, radin, obrtan i bogat narod.


I Češkoj se mnogo toga učinilo i čini. Godine 1883. pošumljeno je od
strane obćina i maloposjednika više od 513 ha. pašnika, golih obronaka i bregova;
veleposjednici se natječu pri tom bezplatiiim dostavljanjem sjemena i biljka; a
još znatnija su obligatorna pošumljenja, koja su poduzeta u pojedinih gorskih