DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— .365 predjelih; za velika ta poduzeća i ošumljenja osnovana stalna biljevišta, zapremahu površini od 42 ha., te proizvedoše g. 1883. i 1884. više od 7 milijuna biljka, U Njema&koj još je početkom ovoga stoljeća Rajna, počamši od švajcarske granice do Manhaima strašno harala; čitava sela poništena su. Od onda medjašne su države na zajednički trošak rieku uredile, te korito izduble, tim su omočvarene zemlje izsušene te kulturi privedene, a mjesta kraj obale obi´anjena su od pogibelji povodnje. Saska svojom šumarskom politikom sjajan je primjer. Saska vlada posjeduje danas dvie petine sveukupnoga šumskoga površja kao.državno vlastnictvo. Ona daje sve one šume, o kojih ovisi uzdržanje obrane poljoprivrede i obrane proti poplavara, po svojih organih upravljati, zadovoljavajući se čednim, nu dostatnim porezom od šuma. Svi se ti primjeri neće izgubiti, a za jednu ili dvie generacije opazit će se ta novopošumljenja svagdje, gdje se sada provadjaju. Imademo bar primjera, da neraste množina godišnje oborine, a time i rodnost tla, samo kod kontinentalnih zemlja, već i na malenih otocih u moru, ako se negdašnje šumsko tlo i opet pošumi, te kada šuma i opet starim sjajem- sjaji, odnosno kad se prestane umjesto šumskih kamata, samu glavnicu šumisku naginjati. Svršit ću ta razmatranja shedećim citatom Hinka Noena, koji veli: „Čudnovato nam je slušati pripovest „Erisiktona", te nam se pričinja, kao da nam imade predočiti prokletstvo uništavanja šuma. Erisikton htio je jedan gaj Demetre uništiti oborivši već jedan hrast, tako da je jur tekla krv „Drjađe". Demetra, božica plod noseće zemlje, kazni ga, prizvav iz gudura golih litica glad, koji štetočinca do mala svojimi krili zahvati. On mu podlegne.´^ Onaj, koji je to pričao, predstavio nam je, neimajući ni slutnju o tom, sudbinu sjeverne Afrike, Sicilije, Palestine, Španije, Islandije i naših kraških strana, počamši od Ijublanskoga čreta, sve tamo do Albanije. Pokoljenje koje hoće, da alpinske ledenjake u magazine i ledenice za pivovarne, alpinska jezera u vodene rezervoire za tkaonice učiniti, kojemu je šuma kućna bašta, kojega se godišnji prirast iz skrižaljka razabirati može, počimlje jur osjećati, da mu voda nedotiče pravilno, da je nestaje.^ Mukotrpna se priroda napokon osvećuje kalkulatorom straŠnimi udarci." |