DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 3e6 — Jedna 0 proračunavanju tjelesnine stojećih stabala. " ^ Piše" Mijo Krisfcovic,; kotarski šumaiv ´ -^ \ -) L 01>lici za proračmavaBJe tjelesHine neodruMjeidli debala t. j . deMa : sa vrhom. ; -^ -::; Tjelesninu četverobridna okomita stupa, pafalelopipeđa dobijemo, ako tri njegove protege medjusobno pomnožimo. Umnožak dvijuh protega, daje onu, ravnih površina tiela, nad kojom si pomislim.o da je stup zasnovan. Ako pomnožimo ploštinu podnice sa trećom protegom, dobijemo tjelesnina toga tiela. Tako biva kod paraleiopipeda, kojemu "su dvie a dvie nasuprot ležeće stranice istosmjerne, a ujedno i okomite na podnicUj tako da zastupaju visinu tiela. Nu znademo, da ima tjelesa, kojih jedan istosmjernih bridova nije ujedno visina; a da možemo po predpostavljenom svakom inom tielu tjelesninu pronaći, moramo postrane kose bridove svesti na okomicu, pa ćemo dobiti spomenuto okomito tielo. Sada nam´ treba znati, koji dio, visine toga okomitoga tiela potrebuje zadano tielo, da dobijemo, ako taj dio visine pomnožimo sa podnicom, tjelesninu zadanoga tiela. Podloga za proračunavanje oblih tjelesa jest okomiti valj. Moramo dakle sva obla tjelesa svesti na oblik valja iste podnice i visine, da im :najjednostavnije tjelesninu opredieliti možemo, Valj, iste podnice i visine sa zadanim tielora, dakle je najprikladniji, da se diljem cieloga razpravljanja prispodablja sa njemu srodnimi tjelesi. Kad je tielo svedeno na valj, saznat ćemo mu lahko sadržinu, cim saznađemo, koji dio je od idealnoga valja taj svedeni oblik. Poznademo već više oblifiaka za proračunavanje nekojih tjelesa, pa ćemo sada vidjeti u kakovom S|i odnošaju sa valjem. Ako valj dielimo istosmjerno sa podnicom, odnosno njegovu visinu, to mu i tjelesninu u odgovarajućih djelovih visine dielimo. Označimo li sa Razpolovimo li taj valj, položiv u polovici visine ravninu koja bude istosmjerna sa podnicom, t. j . ^Gh^a- dobijemo time ujedno i tjelesninu parabo loida, t. j . paraboloid imade sadržinu polovice valja, iste podnice i visine Ako razdielimo valju visinu u tri diela, i ovimi tockami položimo istosmjerne ravnine sa podnicom, to je i valj razdieljea u tri diela, i jedan dio h izrazit će se sa 7^ G-h= G-^ a to je oblićak za proračunavanje tjelesnine cunja. Tjelesninu dakle paraboloida, cunja, a na isti način i neiloiđa dobijemo, ako polovicu, trećinu, odnosno četvrtinu visine valja, pomnožimo sa podnicom |