DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 31 <-- 31 --> PDF |
ili što je prema navedenom isto, đa tjelesninu valja iste podnice i visine pomnožimo sa 7^5 ^!^ odnosno 74 Razđielimo li na isti način valju visinu na pr. u dvanaest jednakih dielova i povučemo timi točkami istosmjernice sa podnicom, dobili bismo dvanaest dielova valja i to: TV ^-^^ i\-^h j \ Gh === X ah, 4 Gh == I ah, -V ^^ T\-^h ^ X Qj,^; zatim TV ^^ T2^^´ -I <^^h TV ^^^ = I (^h, if ^/., II-ah i, napokon J-| r^^ _ ^/,, U ovom nizu nalazimo izim ostaloga f^ 6^/7 = | (?/i ili tjelesnim neiloida, zatim j \ Gh = i-6^/^ ili tjelesninu cunja, zatim -{>-.,-Gh = 1 (9/t ili tjelesnim paroboloida i napokon {}ah^ Gh ili tjelesninu valja. U tih dvanaest dielovah valja, imademo ipak zastupane obličke sadržine samo za četiri poznata tiela, te nam je sada zadaća naći tjelesa prama ostalim obličkom, da se njima služiti možemo. Poznademo oblake neiloida, cunja, paraboloida i valja, te se n ovom redu u stanovitom razmaku u gornjem nizu nalaze. Ona tjelesa (vidi sliku 1. na sliedećoj strani), koja subliže valju, imadu i oblik i tjelesninu bližu valju, a ona, koja se udaljuju od valja, prelaze postupice u paraboloid, čunj,-neiloid i t. d., t. j . imadu sve manju tjelesninu, jer su manji dio valja. Tako bi se na pr. tielo, koje je više valjasto nego paraboloid, a manje nego valj, moglo uvrstiti u sredinu izmedju valja i paraboioida, pa bi mu tjelesnina bila jV^^ i^i i ^^^\ ^´i^´lo pako, koje bi opet izmedju ovoga i paraboloida po obliku spalo, t. j. , koje je nešto valjastije nego paraboloid, imalo bi tjelesninu -f~^ Gh =-^^ Gh. Tako bi se mogla sva ostala tjelesa interpolirati, tim više kad imamd^već četiri poznata tiela. Dapače se to sasma točno ustanoviti dade, nu za šumarsku praksu dovoljno je, da samo nekoliko likova razlučujemo^ pa se baš s toga već na prva dva ni obazirati nećemo, premda nam neće skoro nikad niti deseti, ni jedanaesti oblik (vidi sliku) u porabu doći. Ko što smo malo prije naveli, da tjelesninu paraboloiđa, cunja i neiloida dobijemo, ako valj iste podnice i visine pomnožimo sa V^^ V^ V*^ ^^ ^^^´^^ analogno dobiti i tjelesnine svih ostalih tjelesa, ako im odgovarajući valj pomnožimo takođjer sa odgovarajućimi im slomci. To možemo i ovako dobiti. Stavimo li tjelesniau zadana tiela jednaku K; broj, kojim množimo tjelesninu valja f, za gornja značenja pridržimo, dobijemo K tjelesninu dotičnoga tiela: K=^ Gh.f; tražimo li odavle/, imademo f^-^-^ zamienimo li K sa obličkom zadanoga tiela,. dobijemo na pr. za čunj po zadnjem obličku/= __ ^ -i, t. i. stezni broj za eunj jest |. Na isti način _L 3 Gli 3´ > >> . Gh dobijemo stezni broj za paraboloid ´/2, za neiloid V« i za O´« tielo, što je izmedju valja i paroboloida ^/j, i t. d. Po tom dakle dobijemo tjelesninu svakoga od navedenih tjelesa, ako tjelesninu odgovarajućega im valja pomnožimo sa onim slomkom, koji svakom |