DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 370 ~ " dolnje temeljnice, naime za |"obličak K^^-Gh^; ako je gornja temeljnica |-^ (dolnje temeljnice) onda je A-=-;}^//^´ a ako je napokon gornja potlnica jednaka 7* dolnje to imademo oblicak K=l-Gh ^´ Nu ovdje nam nije poznata veličina promjera gornje podnice, zato ga imademo tek proračunati i to pomoeju sliedećeg razmjera: n. p. u slučaju, da je gornja podnica = p- ~, a cl je dolnji premjer: g..^_^2.^2. ^´=(^´):^;^^=Y;^==Y|´ ili..^-^Yf, t, j. pomnožimo li dolnji promjer sa >T kod kusočunja, komu je gornja podnica jednaka polovici dolnje, dobijemo promjer te gornje podnice. Na isti je način promjer gornje temeljnice, kad je ona V4 dolnje temelj (T Gr . — nice, t. j. za -, naime x=dyT^ za ~ je rr=dy´r, za ^/^ G-je x^dyz i napokon za ^/4 G-je. x=dY^^ . Tražimo li za ove slomke druge korjene i predjimo li na desetične slomke, to dobijemo jednostavnije oblike za ~ je x==d. yr=(i. 0"5 za T TT je x==d. ]/x=:đ. 0*577 za -^ je x==d, y%^-^d. 0*707 za ^/3 Cr je ir=f?. y2;=(:^. 0*816 i ´ za ^/4 6? je x=^d. -/J^cž. 0´866. Ovimi desetiSnimi slomci trebamo samo pomnožiti dolnji premjer ^, da dobijemo gornji promjer x, za odgovarajuću podnicu. Trebamo li još i visinu trupa znati, t._;j. na koje mjesto visine stabla pada gornja temeljnica, to ovu pronadjemo po stavku: da se dolnja podnica odnosi prama istosmjernoj gornjoj, kao kvadrati njihovih udaljenosti od vrha. Tako imademo na primjer za -,.ako je h visina stabla, a y-nepoznanica (tražena udaljenost od vrha do gornje podnice). 4 ^ . G,li^ a "^ ^ .. G ´ Ako je pako gornja temeljnica -^, to je njezina udaljenost od vrha y=hyi itd, Polag ovoga možemo pronaći točku t, t j . visinu, u kojoj nam upitne gornje temeljnice stoje tako, da udaljenost od vrha, t. j . vriednost ij odbijemo od čitave visine stabla h. Po tom je visina trupa za |=/i—/q,/T: i t. d. Mjesto drugih korjena možemo upotrebiti za promjere gore navedene desetične slomke. |