DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 375 — uz Istu podnicu i visinu — pa do pođprnie njegove punoće. Taj prekz izmedjn najbližih tjelesa nebi bilo moguće razlikovati, jer bi samo do nelloida, koga dosud poznamo, imali 25 neiloidskih oblika, 26—33 oblika do cunja, zatim 34 do 50 ćunjasto-parabolićkih oblika do paraboloida, a od njega Bve paraboličke kašnje valjaste oblike do samog valja. I tu bi se dakle morala samo ona tjelesa za praktičnu porabu uzeti, koja se,uočiti mogu,, a to bi od prilike bila ona ista, koja smo dobili razdieljenjem valja u dvanaest dielova, što se vidi, ako dvanaestine u desetične slorake pretvorimo. . Dieleći valj u sto dielova, dobijemo obličak za neiloiđ 0*25 Gh^ za čunj 0-33 Gh, za paraboloid 0*5 Gh^ za trbušasti paraboloid 0-66 Gh za valjkasti paraboloid 0´75 Gh. itd., ono isto što je uz obične slomke, kod razđieljenja u dvanaest postignuto. A uzmemo li sredinu izmedju ovih obličaka, dobijemo kod razđieljenja valja u sto dielova skoro one iste oblike i obličke, koje imademo kod razđieljenja u dvanaest. Dakle razdieljenje valja u dvanaest dielova za uporabu jest dovoljno. Ovimi obličci bit će lahko u praksi se služiti, što je svakako latše ovako malo oblika i obličaka zapamtiti, nego dosad poznate oblične brojeve i stojbinske razrede. U stojbinske razrede vrstati obličke stabala je dosta mučan posao i za vještaka^ dočim tih ovdje nije potrebno, jer kako je u početku napomenuto, tjelesninu tiela dobijemo, ako mu tri protege — samo kad nam je poznat oblik — medjusobno pomnožimo, hez obzira na to, da li su nam poznati njegovi uvjeti postanka, obstanka i substancije. Za opredieljivanje tjelesnine stojećih stabala dovoljno je poznati njekoliko obhčaka, a i ono njekoliko oblika nije težko razlučiti, a može se uztvrditi, da ih imade dovoljno, da se u nje ma koji oblik stabla uvrsti. Polag slike, naravski, da se neće rabiti u praksi svi oblici, nego obično oblici 3 do 9, pa kada se iole u razlikovanju i vrstanju stabalnih oblika postigne vježba, može se točnije desetičnim slomkom, prama tomu, komu se od obUka, zadani oblik stabla približuje, i tjelesnina njegova opredieliti, nego sa svimi ostalim! obličniffii brojevi, gdje se n. pr. za svaku visinu stabla drugi obličak rabiti mora.. - Najtočniji brojevi do sada su Preslerovi, koji dieli u pet razreda za svaku vrst drveća napose, obzirom na starost i oblik stabla Nu premda se njegovi oblični brojevi priznavaju za najvaJjanije, ipak mu međju njima nema onog oblička, koga je za stablo izpravne visine (gdje je gornji premjer b = —^ opređielio, jer mu je najveći oblični broj 0-56, i to još za prestara stabla, a onaj mu je obličak 0-66 G-h, te mu ovaj obličak još veću razliku pravi, ako se prispodobi jednim od drugih razreda, za koje bi se ovaj potonji oblik obično i rabiti morao, jerbo će se kod onih stabala petog razreda riedko ih nikad S = A naći, pošto s^\m naglasuje, da su to stabla podpuno valjasta. To jest, njegovi su oblični brojevi za 20^/o premaleni, te bi se morao još jedan |