DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 40     <-- 40 -->        PDF

kao šesti razred, sa rastiidrai obličci primetriiiti, da. približno svrsi odgova


rati mogu.


Novi njegov oblicak 0-Q6GJK odnosno 0-GG& fh + ^^ za izbocita tje-


Jesa, daje premaleni iznos, pošto njime sasma točne iznose dobivamo samo kod


čunjastrli oblika drveća. Polag gornje skrižaljke vidimo, da nemože služiti za


stablo utisnuto, čunjasto ili izbočito jedan te isti oblicak, makar da su iste


podnice i \dsine,. N. pr. ondje gdje imademo S = —-, kod cunjastih stojećih


stabala pomnožimo temeljnicu i izpravnu visinu sa OGG ili %, nu kod izbočitog
oblika imade se već veći faktor uzeti, i to kao što je u skrižaljci najmanji


0´C97 ili kraće O´T-


To ćemo sada vidjeti.


Izpravna visina, gdje je S = —-, kod cunja jest, kako je gore dokazano,


u polovici visine cunja. Ako bi dakle izpravnu visinu sveli na visinu stabla,
dobijemo ovo:
Keka je G dolnja temeljnica, h visina stabla, a H izpravna visina, koja


je po predpostavljenom jednaka -T~, onda proizlazi: ´


I GH = I gt J-_ I e/^ _ X aj^ t j. I GH nije ništa drugo, nego tje


lesnina cunja, ako se nzme mjesto izpravne, čitava visina stabla, te je time
prenaVedena tvrdnja opravdana. Ako n. pr. za izbočiti oblik mjesto 0´6G uzmemo


0-7, a mjesto da S = -— pada u polovici visine, past će radi izbočitosti


nešto više od polovice: tnetnimo za ^^^^^ ´^´^´^^> ^^^^^ ćemo uzeti O´GA mjesto
0*5/?, pa imademo po gornjem postupku mjesto 01.)G. O´G Gh == O-SdG GJi ovo:
0-7. O´G Gh z=: 0´42 Gh^ kao svedeni oblicak iz izpravne na čitavu visinu
stabla, izbočitog oblika. I tu vidimo opet razliku, jer analogno gornjoj tvrdnji
nije sa obličkom 0-GG Gh izbočitost uračunana. Time je dokazano, da taj oblik
premalene iznose daje, jer se smatraju stabla, da su jedino čunjasta oblika, a
ujedno je dokazano, da se pomenuto razdieljenje uspješno rabiti može.


Sve obličke odrubljenih tjelesa sveo sam zato u skrižaljku, premda bi se
svi u praksi riedko rabiti mogli, daše vidi, kako obličci rastu i padaju, prema
tomu, kako se gornja odnosno srednja podnica mienja i u kakovom su odnošaju
prema dolnjem promjeru i visini.


Spretni su pako ti obličci zato, što se samo jedna podnica i visina mjeri,
da se tjelesnina stabla ili debla proračuna.


h


Za podlogu izvađjanja je uzet oblicak K =^ (G +-iy ~-\. g) ^~- zato,
G
što je taj oblicak posve .točan, te su onda iz njega- i proizvodi najtočniji. To
vidimo iz slieđečeg primjera: Imamo li po ovom obličku izračunati valj, komu