DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 5 <-- 5 --> PDF |
~ 341 ™ Nasuprot pako manjka nam — izuzmemo li poznatu privremen u naredbu vlade od 4, ožujka, 187L br. 2144 „o upravi, gospodarenju i uživanju obćinskih šuma^´, svaka podloga, na temelju koje bismo mogli slutiti današnje stanovište visoke vlade u tom predmetu — pa ipak je baš vrlo važno to znati — nećemo li, da nam trud ostane i opet jalov. Držeći da smo tim dovoljno razjasnili razloge, s kojih upravljajući odbor časovito nije mogao zadovoljiti pozivu visoke vlade, izraženomu odpisn od 17. svibnja t g., da izradi nacrt takovoga zakona, te da ga ovogodišnoj glavnoj skupštini na pretres podastre — nadamo se, da ćemo obzirom na to, što je visokoista rečenim odpisoin i sama naglasila potrebu izdanja zakona o uredjenju uprave i gospodarenju u šumah urbarskih obćina — biti već skorim u stanju drugovom našim objelodaniti takođjer i nacrt rečenoga zakona, a u interesu stvari želimo, da budemo mogli i sam zakon cim prije objelodaniti, pošto izdanjem same osnove, kako dobro znamo, još ni iz daleka nebi bio polučen cilj. Naši bukvici^ njihova uporaba i unovčenje. Pitanje, kako da se osjegura budućnost hrastovih šuma u Hrvatskoj, na dnevnom je redu u nas, kao što i drugud, te je isto sigurno po svakoga šumara, a ponajpače onoga, koji sa hrastovimi sumarni upravljati ima, od velikoga interesa. Imade medjutim kod nas, a naročito kod nas šumara služećih u bivšoj gornjoj Krajini, još jedno pitanje takove naravi, a nemanje važnosti, ma sve da mu se od strane domaćega šumarstva još neposvjećuje toliko pažnje, kao prvo spomenutomu, — a to je pitanje — budućega uzgoja bukovih šuma, u smjesi sa jelom i smrekom. Po đosađanjem izkustvu znamo, da se ]ies jelovi kud i karao više tražio od bukovine, koja se obično jedva tek kao gorivo, do najnovijega doba, unovčivaše. Da je tomu tako, dokazuje nam medju inim ponajbolje današnje stanje tih šuma. U šumah koje još nebijahu otvorene prodaji, u kojih su dakle tek jedva pojedine jelve kriomčarenjem povadjene, nalazimo, da jelovina 0-7, bukovina pako tek 0"3 smjesi sastojine zaprema, obratno pako razmjerje t. j . 0*3 jelovine i 0-7 bukovine, nalazimo u onih šumah, koje se prodaji otvoriše. Naravni je dakle razmjer smjesi u tih krajevih onaj, gdje jelovina 0´7, bukovina pako 0"3 prostorine sastojine zaprema. Ova činjenica, kao i vjerojatnost, da će čamovina i u buduće ostati vrieđnija od bukovine, kazuju nam, da bi nam taj razmjer smjesi po mogućnosti i za buduće osjegurati valjalo. U istinu medjutim moramo žalošću konstatirati, da postupak običajan danas kod unovčenja ovdašnjih šuma, polag kojega se jedino vriedna čamovina unor |