DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 5     <-- 5 -->        PDF

~ 341 ™


Nasuprot pako manjka nam — izuzmemo li poznatu privremen u naredbu
vlade od 4, ožujka, 187L br. 2144 „o upravi, gospodarenju i uživanju
obćinskih šuma^´, svaka podloga, na temelju koje bismo mogli slutiti današnje
stanovište visoke vlade u tom predmetu — pa ipak je baš vrlo važno
to znati — nećemo li, da nam trud ostane i opet jalov.


Držeći da smo tim dovoljno razjasnili razloge, s kojih upravljajući odbor
časovito nije mogao zadovoljiti pozivu visoke vlade, izraženomu odpisn od 17.
svibnja t g., da izradi nacrt takovoga zakona, te da ga ovogodišnoj glavnoj
skupštini na pretres podastre — nadamo se, da ćemo obzirom na to, što je
visokoista rečenim odpisoin i sama naglasila potrebu izdanja zakona o uredjenju
uprave i gospodarenju u šumah urbarskih obćina — biti već skorim u
stanju drugovom našim objelodaniti takođjer i nacrt rečenoga zakona, a u
interesu stvari želimo, da budemo mogli i sam zakon cim
prije objelodaniti, pošto izdanjem same osnove, kako dobro znamo, još
ni iz daleka nebi bio polučen cilj.


Naši bukvici^ njihova uporaba i unovčenje.


Pitanje, kako da se osjegura budućnost hrastovih šuma u Hrvatskoj, na
dnevnom je redu u nas, kao što i drugud, te je isto sigurno po svakoga šumara,
a ponajpače onoga, koji sa hrastovimi sumarni upravljati ima, od velikoga
interesa. Imade medjutim kod nas, a naročito kod nas šumara služećih u bivšoj
gornjoj Krajini, još jedno pitanje takove naravi, a nemanje važnosti, ma sve
da mu se od strane domaćega šumarstva još neposvjećuje toliko pažnje, kao
prvo spomenutomu, — a to je pitanje — budućega uzgoja bukovih šuma, u smjesi
sa jelom i smrekom.


Po đosađanjem izkustvu znamo, da se ]ies jelovi kud i karao više
tražio od bukovine, koja se obično jedva tek kao gorivo, do najnovijega doba,
unovčivaše. Da je tomu tako, dokazuje nam medju inim ponajbolje današnje
stanje tih šuma.


U šumah koje još nebijahu otvorene prodaji, u kojih su dakle tek jedva
pojedine jelve kriomčarenjem povadjene, nalazimo, da jelovina 0-7, bukovina
pako tek 0"3 smjesi sastojine zaprema, obratno pako razmjerje t. j . 0*3 jelovine
i 0-7 bukovine, nalazimo u onih šumah, koje se prodaji otvoriše.


Naravni je dakle razmjer smjesi u tih krajevih onaj, gdje jelovina 0´7,
bukovina pako 0"3 prostorine sastojine zaprema.


Ova činjenica, kao i vjerojatnost, da će čamovina i u buduće ostati
vrieđnija od bukovine, kazuju nam, da bi nam taj razmjer smjesi po mogućnosti
i za buduće osjegurati valjalo.


U istinu medjutim moramo žalošću konstatirati, da postupak običajan danas
kod unovčenja ovdašnjih šuma, polag kojega se jedino vriedna čamovina unor