DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 55 <-- 55 --> PDF |
jedan točan spisak, pa da u Bjeinii uvrsti imena svijuh onih sela, gradova i obćiua, koje iieposjeduju svojih vlastitih šuma, a medjutira trebaju šumskih užitaka od državnih obližnih šuma, i to ua temelju § 31, i 56. Šumskoga zakona. § 35. Sva ueizključiva sela, obćine i gradovi, koji polag njihovoga topografičuoga položaja neposjeduju absolutno nikakovih šumskih prostora, a medjutim potrebuju m namirbu mnogih i različitih domaćih potreba, šumskih plodina u obće, za slična mjesta, ministarstvo financija odredilo je, da naime u buduće opredieli u svojih državnih šumah sječine, od kojih će se ovi moćiobskrbljivati sa šumskim materijalom u obće; ali pod uslovje, da će morati plaćati državi pravo šumskoga užitka na temelju tarifa, koj će biti sastavljen, za svako okružje od nadležnih tomu okružnih sovjeta, u sporazumljenju naravno sa šum. nadzornikom, a potvrdjene od strane nadležnoga ministarstva financije. Opetovano; ^^Zašto fraxinus excelsior strašilo?^^ Umetci g. Kozarca, u odgovoru sadržanom u našem „Šum. listu" br. 6. na moju kritiku, kako li to krsti, i to ovi: „Keferadu toga themata bio bi prvobitno preuzeo g. ravnatelj Durst, a on bi uz svoju mnogogodišnju praksu i bio najkompetentnijim sudcem u toj stvari"; zatim ovaj: „Pokušao sam staviti temeljne uzgojne propise na izbor, nu podmičuć mi nakanu propisa, zaboravio je g. kritičar .sjetiti se, da rečeni thema već 3 godine na tapetu leži, te ga nitko u tom priečio nije, da se prije mene lati toga pitanja, te si za se ubere - od mene mu od srdca rada priuštivanu — slavu temeljitih propisa" — dali su mi povoda, da se i opet svratim čas pred skupštinom na ovaj predmet. Iz moga odgovora u br. 5. „Šumar, lista" sliedi u glavnom, da mi je bilo zadaćom: I. Dokazati, da se razprava: „K pitanju pomladjivanja posavskih hrastika", samo tada može riešiti, ako se a) predoči brojevno statistika uporabe a tako i proizvadjanja koli hrastovine toli i jasenovine, b) kada se temeljem Bvakovrstnih eksperimenta ciframi dokazalo bude, što li stojbina od ove, a što li od one vrsti drva zahtjeva, a napokon mišljah: II. g. Kozarca uputiti, koliko je nezahvalno dirati u postojeće gojitbene već prokušanjem odobrene propise, sjećajući ga, da nemora upravo m njegov propis, kako je on to naglasio u svome odgovoru, biti neoboriv, dakle „unfeblbar". Iz svega moga odgovora pako može sliediti. da nisam spram piscu_ nezahvalan, da nisam onaj, koji se samo u sadašnosti kreće, a na prošlost i budućnost nemisli (to je valjda i šumarsko!), da nekopiram ako i neprobiram, a da 0-4 hektolitra žira uhrpljena, kako na str. 245. pod ^ rečeno, mkakov |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 56 <-- 56 --> PDF |
~ 392.,.— argumenat aije niti nn za dokaz služiti može, da žir u niočvarskom tlu uspie- Yati nemože, a koDacno priznajem rado, da iiisain u okolnostih, u kojih naše šumarstvo još stoji, kadar uzpostaviti neoboriv e temeljne ogojne propise; k tomu se lioće valjda više, nego li možda nas obojica snujemo. Eješiti pitanje u onom smislu, u kojem je g. Kozarac uztvrdio, značilo bi hrv.-slav= šumarstvu staviti zadatak, jasenovinu podpuno iztisnuti, tome se pako ranienju nemogu pokloniti, a još me manje u tom podkriepljuju navodi o sadašnjoj prođji u državnih šumah te po g. K, reproducirani cienici. Na strani 159. izvještaja zem. vlade o narodnom gospodarstvu od god. 1879—1883. označuje se zaliha jasenovine u svih imovnih šumah i to: otočkoj ´ imov. obćini == 8310 m^ u ogulinskoj =^ \ 3J " slunjskoj = j ^ n 15 » ii « » —r— » I. banskoj ´ ) JI ~. ´ » II. banskoj ^ 86.864 „ M )3 w » križevačkoj n V) . ^^^ ´. ´ 35 » gjurgjevackoj n 1) = 124.800 „ gradiškoj = 101.552 „ JJ V » brodskoj = 90.698 „ \ !) petrovaradinskoj « = 60.000 „ n » n Ukupno = 472.225 m´ Polag ove zalihe, ako približno prenesemo na povrsje, bilo bi čistih jasika maksimalno 4000 rali, a priračunav sve jasenove šume, državne, privatne itđ. naše domovine, to ipak neće prekoračiti 15.000 raU čistih umišljenih jasika; a to bi po računu g. K., uzev 2 m^ potrajna prirasta, iznosilo 30.000 m^ godišnjih, a od ovog 6070 za uporabu, dakle tek 18.000 m´l G. K. izvoho je kazati, da je lanjske godine prodano 50.000 m´^ jasenovine, a od toga da je u inozemstvo 7000 m^ izvezeno, dopuštajuć, da iznosi godišnja izradba samo u krajiških šumah 10.000 m*^, što da je ostahh 3000 m´^ izradjeno na duge, žbice, vesla i naplatke, a tobožnji ostatak od_40.000 m^ da je odputovao u peć. Dakle za trgovinu vanjsku proizvađja se već danas 10.000 m^ jasenove građje, a preostalo bi za porabu u našoj domovini tek 8000 m´^, a sada neka sudi g. K., jeli se te potrebe prema gore rečenom i doista potrajno pokrivati mogu! Domovina naša imade 1440 kolara, a uz pomoćnike dakle najmanje 5000 radnika, a 1411 stolara, izkazanih g. 1880., (a najviše njih kao seljaci neizkazani su) nadalje 232.530 kom. tegleće marve ili računajuć na 1 par samo jedna kola i jedne saone uz 6-gođišnju trajnost, te uzimajuć, da se ovo, što kolari najprobitačnijim drže, iz jasenovine gradi, a to bi iznimkom vrlo malih djelova bilo, dakle jasenovine oko 0-6 m´\ a kod saona do 0´32 m^ ili ukupno jasenovine 0-24 m^; — a prema tomu pokazala bi se i opet potreba godišnja 0´6 y 0"24 — ^.—— ><^ 116.265 =^ 16.277 m"^ jasenovine za naše ukupno kolar |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 57 <-- 57 --> PDF |
: 393 .— stvo. RaSunajuć nadc^^^TasvaM od kolarskib radnika godišnje izradi 30 kola, to l)i iznosila sveukupna ta potrošba = ^ ^^-A. ^ ^ 15 000 m^ ´ genovine; a gdje su sada potrebe stolara, tokara, bačvara, ratara itd., o čemu se niti računi složiti mogu, i s toga možemo sigurno već domaći trajni potrošak označiti sa 20—25.000 m^ jasenovine na godinu. A gdje je jasenovina u Dalmaciji, Italiji i Grčkoj? A znamo i to, da se i na Rieci i Trstu prodaje za ove krajeve skuplje ^)rdska) jasenovina, nego hrastovina; a isto tako znamo, da i oko Ljubljane, Cjelovca, Gradca, Karlovca, Požege, Pakraca i t. d. kolari daleko skuplje jasenovinu kupuju, nego li hrastovinu, a gdje su Magjarskoj jasenove šume, gdje Austriji, gdje Njemačkoj? Neima ili! Tubi dakle možda umjestnije bilo ono: „vidite al računajte, pa sudite g.K.!" Misleć me osvjedočiti o iluziji, ipak to postignuto nije, dok mi se neizkažu autentične statističke brojke o produkciji jasika, a tako i uporabi, jer ako si prenesem primjer potrošbe jasenovine u našoj domovini, na ono 200 milijuna susjednog stanovničtva u Evropi, gdje jasenovina manjka, tada moram i opet uztvrditi, da bi se prije odlučio 100.000 jutara jasika gojiti, nego li ga utamaniti, osobito imajuć eminentnost svojstva ovoga drva pred očima, te znajuć, da bi se ovakove jasenovine trošiti moglo i oko 2—2,500.000 m^ godišnje, k čemu bi Evropa morala imati (uzov 2 m^ godišnji prirast) 1—1,250.000 jutara jasenove šume, a gdje je Evropi toliki jasik? Ciene, izkazane po g.-K., samo me na to sjećaju, da se pred 10 godina niti 100 m^ jasenovine u inozemstvo nije moglo prodati (nješto lafaetah) —pa što da onda još boljeg želimo za početak, nego su ciene u Sisku notirane! — Cjenici pako, što ih g. K. citira iz Breslave i Konigsberga, nikako nepobijaju mojih navoda. Ta izraz: „Esche findet einigen Umsatz" neznači niti iz daleka toliko, koliko izjava: „Eichen-Eassdauben-Holzhandel stagnirt." Ciene pako, navedene iz Moravske i Francezke, crpljene su za burad, a ipak tko će uztvrditi, da je jasen za burad sposobniji od hrasta, odnosno vriedniji ? Eto uz takove navode mogu i moram izpraviti g, K., a dođjem h niže govoriti 0 cienah tržišta, dokazati ću i dalnja. Poznato je nadalje, da je još pokojni barun Vranicanj takovo hrašće, koje danas 200 for. vriedi, sa 5 for. kupovao, pa uz to još i mjesto jednoga, porušio i pet, a da je skoro toliko, koliko se danas za diigu u nas izradjuje, onda na siiharib, vjetrolomih i izvalah itd. u trulež prelazilo ili se za prošće pocjepalo! Zar nisu rente hrastovih šuma u Slavoniji stojale pred 100 godina - 0? A 2ar danas u našoj domovini možda manje od 40.000 m´** hrastovine u pec putaje? Prošećimo se nješto dalje od Posavine i Podravine kroz srdce naše domovine, od Zemuna do spram Zagreba, pa da vidimo tada, koliko viastnici "aših hrastika na tanin računaju? Ta godišnje prelazi samo u sjećati i preKO 1 milijun m^ hrastovog drvlja u trulež. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 394 — Moju dakle tvrdnja na str. 199, „ŠunioL" nedržim pobijenoin, i stoga opetujem: „Varamo se ljuto, što se hrastovinom upravo toliko nadimljemo, a griešimo osobito na račun našega potomstva, da jasenu veću pozornost mposvećujemo.´´ „Gledajmo vagone, kola, stolove, stolce, parkete, kandelabre, palice i sto i sto drugih predmeta, a naroSito i oplatice (furnire) hrastovoga i jasenovoga drva — e Bog i šeširdjija. Jasen hrasta daleko nadkriljuje, a da jasen na glasu nije i da se tako zanj nepita, uzrok je, jer ga neima, a iz bara slavonskih još si niti ime neprokrčiše;, jer neima k tomu pilana i tvornica na vrelu, a niti za to sposobnih trgovaca, koji bi mu prodju otvorili, to i nijedan drugi uzrok tomu su protivni." A da nije barun Vranicanj našoj hrastovini put otvorio, tko nara može jamčiti, nebi li još i danas hrastovina na V2, a možda i manje današnjih ciena stojala ? Šumarstvo je tada lugarstvo bilo, a priznati moramo, da se i danas još premalo za trg.-obrtničke odnošaje kod nas skrbi. Pa tko onda, ako ne dobar trgovac može ovoj ili onoj vrsti drva dobru prodju osjegurati? Trgovački sviet u nas još je premalen pa i hrastovinom toliko zaokupljen, daše na jasenovinu niti neosvrće, a vrlo ih je i malo, koji umiju nova vrela otvarati — niti ima k tomu piikladnih kompleksa, pa da se onda tko odluči u to poduzeće zasegnuti? K tomu je vrlo mučno sgodno se svezati sa toli nespretnim aparatom, kao što su država ili imov. obć. korporacije, kod kojih, dok se do definitivna ugovora dodje, može i 5 godina u „Tantale" proći, pa ipak je bar trgovcu vrieme zlato. To su one podloge, na kojih proričem jasenju liepu budućnost, kao i to, što vidim, da na kulturu ove vrsti drva još sveudilj šumarstvo zaboravlja, docim se hrastici maniom uzgajaju. Tko nevjeruje, dati ću mu dokaz, da je samo 1 šumarski ured prodao prošle jeseni do 16,000.000 hrastovih žira, od kojega se u razsadnicih moralo svakako bar 8,000.000 hrastova uzgojiti, a koliko je na drugih strana kupljeno? Pa zar neće i ovi Francezkoj dugu jednom nudjati, a koliko će tada vriediti hrastovina u Slavoniji? Do sada spomenuto neka vriedi kao trgovačko-obrtni odgovor na stavljeno pitanje: „Koje bi mjere poprimiti valjalo, da se zapremanju jasenovine i brestovine na put stane" i to tim više, što u prvoj razpravi gosp. Kozarac 0 tih vrstih drva doista kao 0 njekom strašilu govori. Prednaveđena slika jasenovih a slično i brestovih šuma u sadašnjosti, te budućnost istih spram postojećim i budućim hrastikom obzirom na potrebu ove i one vrsti, podkriepljuja mene, kao što rekoh, i danas uztvrditi, da se ja nebi opirao zapremanju jasenja i brestovine niti u srezu I., II., III i IV., opisanih po g, K. A kao što god sam uztvrdio u prvom svom članku, tako i danas opetujem, da ću se brojkam autentične statistike, koje bi mi jasno protivno do |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 59 <-- 59 --> PDF |
395 —. kazale, rađostno poklonltiT^TrJji pako, nego li se o samih mjerah i raz z^^ovor povede, moramo li, i ii koliko jasen i briest tamaniti, gdje nam senarav^naj, ice, držim potrebno, da se to pitanje vrlo obsežaom statističkom studiju pod^ vrgne - jer se tiij neradi samo o sadašnjosti skromne naravi, već o riešitbi uzvišenog šumarskog zadatka po dom naš za 140 i više godina napred jeli tako? Moji s hitnjom naznačeni brojevi o ovoj i onoj vrsti, dakako da nisu infalibele, nu svakako ih za sada za tvrdnje moje najmjerodavnijim! držim; što se pako g. K. malo na sadašnjost šumarstva osvrće, držeć šumarski proračun za 140 godina napređ i smiešnim, što da odvratim na to? Vele, da je čovjek majmun, a ja bi rado da majmun čovjekom bude — ta evo, što nieki svjetski trgovac o hrastovini iztaknu: „Neveselim se hrastovoj šumi, ta prodaja je u daleko inozemstvo vrlo mučna, a prestane li, kuda s hrastici, koji se već svagdje goje — dočim iz inozemstva dosta svakovrstnog inog drva skupocjeno nabavljamo" — nije li to naopako i ueima li sada već dovoljno toga, da mogu uztvrditi, da sam pod I. a, u koliko se bez statistike u ruci može i dokazao, što sam dokazati htio? Sada da predjem na Lb . Akoprem se i ovaj put potrudio g. K. pozivom na botaničare sa teoretickog gledišta i sa primjeri iz prakse dokazati, da je nepobitno, da se hrast pomiče sušijem a jasen usuprot vlažijem tlu, to ja ipak i ovaj put odlučno izjavljujem, da tomu uzroku nepripisujem one razloge, koji se tamo navađjaju, i da toga dotle vjerovati neću, dok se pokušaji i proračuni zbiljno nedokaže, a povode k tomu nepovjerenju već sam djelomice u I. odgovoru naglasio, a sada ću, da to još i sliedećim podkriepim: Moj gospodin protivnik dopušta, da je jasenje mladje od hrastovine za 40 godina, a dopušta i to, da imade i starijih i mladjih bara, nu misli, da samo on savske šume poznaje, te od postanka pravo prosudjuje, al blažen tko kada i drugomu što vjeruje, pa evo s toga i moju o tih hrasticih: Najobičnije nahađjamo najstarija i najmladja sela ili gradove a osobito ratarska zemljišta ili u ravnicah ili na južnih, južno-iztočnih i južno-zapadnib obroncih — neima međjutim pravila bez iznimke! Takovi predjeli ili su još danas za ratarstvo ili su šumom zastrti,, a kojom vrsti? Hrastovinom i kestenjem. — Dakle gdje god se je u starodrevno doba, recimo za rimskoga vladanja, pronašlo koje tlo neunosivo za gospodarstvo, tamo se je isto u hrastik ili kestenik pretvaralo, i od one dobe datiramo^ u M ovu vrst šuma. Tko se je verao po ovakovih gudurah i vrelih kao ^ što k taj će mi morat dopuštati, da imadu dohne od 5-10.000 ralih stečišta Kšnica, gdje prašuma od vajkada postoji pa koje sasvim tim samo neznatno korito potočića imadu — potočića koji eonstantno u 1 nunuti 0-3-O´o ny vode odvađjaju. Kvantum ovaj nemože ni kod 12-15 % skoka toh sihio derati, l^ako to uz iste uvjete ista godišnja kišnica proizvesti može samo za jesenske |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 60 <-- 60 --> PDF |
— 396 — i proljetne kiše na istom tlu, ako je stecište kišnice Da 5´—50 ralih a površje ovo golo — (razumije se gdje su obronci 20—30^* nagnuti). ^ ^ To je pako kratak dokaz, da je tako bilo i sa koritom Save ili Drave u vrieme, kada su na izvorili sve planine još prašumami zastrte bile. Godišnje oborine kišne od 870—910 m. na. nisu znatno preijevale * ravnica — ta 0 tora se posije najgrdnije kiše u Posavju i Podravju još i danas uvjeriti možemo ~ već su gdje gdje nastajale bare, kojih mnoge i danas obstoje. Ove bare nisu bile a možebiti ni danas neodgovaraju za kakovu kulturu. — U planinah bosanskih, hrvatskih, kranjskih, štajerskih i slavonskih pa ćak i magjarskih itd. itd, neima hrastika i kestenika, a da ga je i bilo — zar bi Drava i Sava, koje pozitivno korito svoje preljevale nisu, težko sjeme jim raznašati mogle? Nebi i nisu. Tko je tada žir i kestenj usadio? Čovjek, i to onaj čovjek, koji kako to i danas biva, naseliv se najprije, šumu izkrčio i ovu težao dok mu bogato šumište i bujno proizvadjalo, a kasnije ili toga radi što je na obroncih plodnost kišnica brzo odnosila ili u ravnicah, jer ga iza toga i izljevanje Save — Drave smetati počelo — svoje ratarsko zemljište preselio, pa tako prve krčevine opet šumi ostavio. Tako si ja bar tumačim postanak naših hrastika, a da je to istina, dokazuju mi i oni svagdje u ovih šumah se nalazeći ostanci kanala ili zidovi od sela itd„ ili u najvećoj mjeri znak brazda bivših tuj njiva. Postojale su dakle bukove i crnogorične šume u nas — a Posavje i Pođravje niti hrastika niti jasika donle imalo nije. Tako je hrast došao do nas, a jasen naniela je_ poplava i to tek iza dobe, kako su na vrelih Save i Drave šume izsječene — ergo stoji, da je narav svagdje jasenu planine propisala, a ipak g. K. dolazi do protunaravna dokaza i tvrdi, da mu je močvara Bogom i čovjekom dosudjena? Ili zar se nemora tako i nanos sjemena jasenova u svih inih riečištih ovog svieta tumačiti? Moguće, da je uz izvore Save pa i u Posavju pučanstvo njekoč daleko mnogobrojnije bilo (bar se tako iz ostanaka tvrdi) istodobno šume bukove a valjda i crnogorice krčiti počelo, al vjerojatnije je, da je Posavina napučenija bila, pa je ratar napuštao svoju težatbu uzduž Save gdje danas šume leže tek iza. doba, kada je narod u brdinah krčiti počeo — ta zar i danas najviše šuma u planinah neima i zar i danas seljak nekrči najprije šume, gdje je najplodnije tlo, a s toga i jesu šuma lišene planine na velikih površjih na bosanskoj, gornjo - krajiškoj i hrvatskoj strani proizvele nabujanje potoka i izljev Save, koja i naselbine protjera na višje točke (kako bi si inače mogli tumačiti mogućnost obstanka žitelja u onih gradinah, koji se danas 2 m. poplavljuju i od kojih ostanci po šumah petrovaradinskih, brodskih itd. u Posavju zato jamče, da nisu kao karaule na stupovih gradjeni i da su njekad uživani bili?) gdje se i danas sela nalaze, ostaviv pako stanovnik radi * U Staroj Gradiški pada godimice kiše 907 milimetara — ri Brodu 832 mm., U Osieku 61B mm., u Zemunu 407 mm, itd. Vidi Kiaić „Pnrodni zemljopis Hrvatske." |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 61 <-- 61 --> PDF |
— 397 -^ poplave svoj grad napustio je i najbližje ratarsko tlo, pa zato sa i ratarska zemljišta i sela sniieštena danas na najvišjih položajih, a šume šumom ostale iia Bajnižjili terainih, koji su i):)edjuto žirom zasijani. Priznajem, da je biio i njekad močvara, ali nedopuštam, da su kod nas postojali strugovi, koje je u. ravnicah tek izljevanje Save proizvela, i kada si predstavimo sve posavske šume na prvobitnoj ravnici odmah čas iza prvib poplava zmjme žirom, to je onamo, kada je Sava brzala, tečajem stoljeća lirastovina izceznula, a bivše močvare još su dugotrajnije ostale, dakle i neproduktivne ostale, kako to još i danas vidimo. Svagdje onamo, gdje je izljevana Sava tekla, odnašala je list, a na oštrijih brzuljah crnica i dapače svu produktivnu zemlju, i to je razlog, što g. K. navadja, da je prirast i u hrasta i u jasena sve to manji, iđuć iz sreza I. do IV. dok u IV. srezu ni neima hrasta, već tuj jasen kuburi. Naravno samo jasen, što je žir osjetljiviji, što ga svinje pojedu, pa tako i nemoguće onamo hrasta tražiti, docim je neprekidno Sava jasenovo sjeme priđonašala. Ovo je bilo dakle glavni temelj, zašto sam sve g. K. negirao pa i danas ostajem kod zaključka u mom I. odgovoru na str. 196. upisanoj: Tvrdnja, da 100 gr. hrastovoga lista izhlapljuje 54 klgr. vođe, a jasenov i 90 kgr., još nara nepruža dokaz, da je u vlažnijem tlu eksistencija hrasta od jasenja ovisna, i to: 1. s toga što još konstatirano nije, kolika je vlaga ovoj, a koliko onoj vrsti propisana; 2. da i jest potrebniji veći kvantum vode jasenu, to bi moglo i to biti, da ipak hrast s jasenom jednako star, više vođe izhlapljuje ođ potonjega, što će krošnja hrasta valjda i dva puta tolike težine lišće imati. Ergo eksperimentirajmo dalje: sijmo, sadimo, presadjujmo ovu i onu vrst u srezu pod I., II., IIL i IV. sada ovako, a zatim onako — nu bez svinja! U branjevinah, gdje nam voda računa pomutiti nemože, mjerimo izhlapljivanje vode, pa tada tek propisujmo si temeljne gojitbene propise, dok danas u tom metežu još niti stojbine označiti nemožemo. Kušajmo, uzev u obzir svakako uobće mučniju kulturu hrasta, presađnicami i u svezu IV. — pa tko može reći, da nebi i ondje hrast bolje, nego li jasen uspievao ? U ovom sam odgovoru dakako u najdulju prošlost zasegnuti morao, za da upUv poplava na hrast, jasen i briest dokažem. — Da pako dokažem da prinos crnice na proizvodnju upliva imade, evo navod glede prirasta naših posavskih hrastika na str. 159. izvješća zem. vlade od g. 1884. gdje vidimo u šumah slunjske imov. obćine = 0-77 m^ pop. god. prirasta u )5 otočke n J5 = 1´06 nr u » križev. " » = 1*06 m^ u » ogulinske 11 JJ = 1-27 m^ u » banske I. » K = 1-21 m^ = = n n u W banske IL » !3 1-35 m^ u W gjurgjev« SJ » \ 1´24 m^ u )) gradiške J3 J) = r35 m^ }} brodske » » = 2-07 m"´* = 2.40 m^ u U petrovar. » fl |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 62 <-- 62 --> PDF |
— 398´ Izplt lužnjaka u pogledu pokrivala (nasložeae zemlje) za sjetvu jesensku g. 1886. obavljen« ,ii iia pokušaiišfcHi od 250´"* posebice zn dne 5./V. dne 7./V. dne 9./V. dne IL/V. dne 13/T dne I5yV. dne 17./V. dne la/V. i o o o o o o O" o c3 ci ´—a o !> o > n s; "3 -rt > h OJ ´^ cd OJ g OJ p4 o i o 1—i o O p. g III g 1—1 A. O I ^ ; br. debljina zemlje nasložene iznad sjemena u inili 35 i j 1 40 27 15 10 1 ^0 I. ! 25 16 30 10 5 22 26 18 1 i 25 1 25 20 15 25 1 30 1 20 1 10 40 j 25 i 32 ´>0 20 1 26 10 25 1 ^^12 12 13 B5 10 2 10 30 1 ; n. 45 30 I 30 41 25 35 30 10 30 1 11 1 30 43 1 ^^ ; III. 27 15 40 39 30 26 26 18 35 30 1 30 14 1 60 .28 1 35 ! 24 10 22 1 40 351 IV. i 30 10 2 22 1 ^^15 20 21 25 1 10 45 10 16 ! 22 24 .5 35 45 25 20 15 27 Y. 27 10 20 15 6 25 10 40 42 35 11. 10 10 15 50 15 i 30 27 36 24 1 ´^^ ^ VI. 10 10 30 25 15 11 14 30 35 10 40 10 1 25 34 35 20 25 4U 30 15 VII 30 3 2 25 25 13 1 ^^10 25 20 12 17 35 35 23 1 10 15 10 35 10 VIIL. 40 30 15 15 10^ 1 -^^20 23 50 50 10 25 30 1 55 45 I 30 26 12 25 42 IX-1 ""^^40 15 3 10 30 21 17 35 20 35 25 27 10 1 25 25 j ^3 I 34 20 r 1 ^^ i X. ´ 20 30 25 20 20 35 5 15 1 20 1 25 1 37 35 1 20 51 26 21 30 j I ^^ XL. [ 35 20 1 ^^10 25 10 1 20 10 1 20 1 16 j 31´ 25 I ^5 30 1 ^^ ! XfL 20 15 13 17 25 20 40 1 25 35 1 30 40 ; x[[f. 35 25 1 ^ 11 20 1^ ^^ .40 30 1 21 1 10 j. 35 30 ! ^^ i XIV. 25 13 1 ^^ 15 30 25 1 10 40 ! 28 j 50 35 30 : XY. 80 12 16 35 35 1 28 45 15 3 35 30i XVf. 31 22 21 45 45 ! 16 1 40 25 36 35 XVtf. 10 20 42 10 1 1 1 10 j 25 32 50 21 30 |XVIiL 20 10 32 13 40 35 35 ! ´^^ XIX. 15 20 46 30 30 10 ! XX. 25 27 ´ 46 ! ^^ 1 i \ 75 604 251 404 562 [517 liT 77r TJknp. 38 541 300 183 410 479 209 196 73 470 337 218 3761 308 260 281 37 30 25 23 ,28 25 3™ "s"´´ Popr. 1 19 27 17 14 20 24 16 20 2i 28 i 34 22 22 26 1 26 ´ 28 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 63 <-- 63 --> PDF |
390 ,jHiotiku na u^aru u povišjti od 41) rali kroz mjerenje u vroljeće redom probiiauilt perca Lliak, ravnica i napUvnlca. , ´ |ui>wijaum p*,i brežuljak llll´^ 2I7Y. I i airtiili, 0 H> f— < 0 koja dne 11/VI. ´u cd o r-ls p- o > o dne 25./VI I—i o r-i ´S 0 0 se je kroz zimu dobrodne:i7./VL| F-l c30 *3 0 rt 0 aiie8./VII. ^^ 0 tSJ 0 0 slegla orl:,.,t jdo 8.|VII, 11 c3 0 a > 0 pJPopriečno | t 1 n 0 P , 0 p a z k a 1 fj-o 15 35 40 51 35 1 55 U 4-0 41 42 41 55 58 389 352 364 30 27 28 1 1 1 i ´´Hi 1130 35 56 48 1 ^^ 28 i 14 21 51 46 34 33 14 43 408 271 1 ^ ^^ 42l| ,21 32 SS.„´Ci >o i.S, ^ s ;! 15 27 46 40 38 1 54 591 56 38 38 54 22 352 443 411 IT 36 34 . 0S a c 2 & ^-S1 10 16 47 27 30 1 10 1 ^^ 42 i 23 10 28 10 42 359 200 292 30 17 24 I " : 2u > 12 0 ! 1 1 ;S 35 30 15 20 42 35 10 35 8 20 j 17 44 1 1 ^^ 45 1 1 *^ 39 1 25 18 20 1 ^^ 51 1 55 16 39 17 15 30 45 27 43 1 ^- 42 1 1 ^^ 43 i 25 18 20 22 21 57 388 397 238 209 330! 1 248 ! 337 362 342 32 33 " T?" 20 17 1 21 28 30 28 iSJ 10 31 18 39 25 48 45 50 1 29 13 1 45 57 257 j i 321 1 1 421 23 26 35 >N td *S .0 c « ^ ! .35 ; 15 li´ " 40 20 40 60 32 52 41 24 39 26 61 1 55 10 55 26 15 h^ 1 60 19 1"1. 26 J 1 20 23 1 11 45 42 1 j 13 26 1 28 43 1 ^^ 44 I 15 37 25 1 3131 282 42 1 i 52 43 351| 308 300 221 332 398 29 " 1 33 248] 23 26 22 38 33 32 /a>o sci >m0 eđ´:3 Sd ^ ^^^^"" ., 0 "^ ^ "^ 0 rt r;„´oo^ o"S 0 d .L, fcc fi ^.-. O´N^ j i1 i i 21 36 55 62 49 1 li 53 1 31 i 33 8 39 59 1 ^^´^ 41 i 297 205 38 30 33 f- 23 46 15 25 59 13 1 ´^^ 55 ! 50 1 1 46 15 ! 1 1640 10 30 20 36 39 33 51 50 15 58 251 276 I 232 21 1 1 j 28 26oi 1 ^ ^^ 206| 31 20 ! 37 29 ž^ Iliii; i ^ rt S c3 ^ >aj c: 4:3 -"^ « iBM ^ 0 ii I 1 17 55 1 ^^ 50 1 46 47 32 15 33 19 46 j 259 42 1 258 280 32 32 1 40 1 i 40 30 1 1^ 15 1 30 1 ^´^ 30 ! 59 10 59 1 30 51 241 2G8 167 30 33 1 28 «<= 0 ^ 2 2 "" i ! 1 44 83 1 ^^ 55 1 42 1 ^´^ 36 1 30 30 1 1 1 59 257 229 S 215 32 29 1 38 ; 1 54 27 26 40 16 60 20 12 1 17 1 .A \´´ 44 2641 143 175 33 18 1 43 ^ i ! 55 55 49 32 19 31 20 22 46 11 36 80 451 20 16 4o ( 11 ^^ 1 4G 47 i I 55 32 I 21 55 265 22^ 242 16t 123 18{ 33 28 34 24 1 80 46 S ^ ffl > ,m!_( .. . p-pH CS ´ bi) M . . I i ! , " 616^: 1 67f |611 672! 1 lm 512´? 663 62-m m j680 i ´J, ^28) . 1 7ej 77S 7i() \ 851 3039 34 1 1 j Ui 1 34 30 24 ( 1 33 1 S2 31 ; 1 j 26 42 81 1 39 39 35 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 64 <-- 64 --> PDF |
— 400-— U kratko o stojbini ovili vrstili drva možemo govoriti tek tada, kada ih iz najđrevnijeg doba popratinio, a uz to nekopiramo tudje misli, dok ih pokusi neprobiramo! Time sam svršio i drugi zadatak, a podkriepljujem ga eto skrižaljkom o izpitu lužnjaka, koja medju inim dokazuje jasno i to, da na vlažnom, da i močvarnom tlu uz dobru kulturu i hrast uspieva i uspievati mora; jer i jasen još eksistira. . . . ´ Prelazim sada na uzroke i mjere proti preotimanju jasenovine sliedeć pri tom po g. K. razvršćene stavke: ad A. Što je veća čistina, tim veća prozraka, dakle manje sječina omočvari, a što krošnatija i listnatija vrst drvlja, tim veću zasjenu ima gušći sklop a i veću njegu u I. mladosti njena biljka zahtjeva, ergo stoji Grunertov citat i obzirom na zastavijanje u mom smislu, a ne onomu g. K,, jer će mi se dozvoliti, da je hrast i krošnatijeg i gušćeg lišća od jesena. ad B. Petgodišnja oplodna zabrana obzirom na zaštitu hrastovog podmladka prije je prekratka no preduga, a ako je tuj samo jasen zaplodjen a hrastića neima i ako sjemenjaci sve to manje rode — što može tada naravnije biti, nego to, da onamo hrastika dočekati nemožemo — tuj dakako valja umjetno priteći u čas, dok još hrastić jasenjem borbu do I. proredjivanja uzdržati može, a tada, ako je i za 140 godina manje vriednija ova vrst, onda sjekirom po njem! ad D. Sto su svinje za krajiške branjevine bile i što su još danas, naslikao sara u I. odgovoru već dovoljno, a sada samo još i ovo : . „Priroda je šumarom naj savršeniji profesori" Sijmo omašno jasen na hrastov nastilj, al i obratno, koji postotak uspjehu? Svakako znatno manji, već ako si majka rodjenom djetetu ležište sprema. Sijte isto tako crnogoriču ma u kojoj listači a tako i obratno— zar neće biti bez uspjeha? To će aU reći, sliedimo u svemu toga profesora, pa tada moraju i hrastići sjegurno uspievati, a tko inače mudruje, nadmudren je. — Sjemenjak skrbi kroz mnogo godina za podmlađak svoj crnicom, i gdje mu se ista neotimlje, osjegurano mu i potomstvo, a on je upravo odmjerio toliko, da niti više treba niti mu manje prija, a ova je glavni posrednik za potrajno uzdržavanje vlage u prvom razvitku sjemena. Kecimo, tlo je nepopustljivo — tada ležeća crnica u sušno doba prenaša nuždnu vlagu -~ a pada li kiša, opet se izcjedjuje kroz istu, da žir neuguši. Na milijune šumske dječice uzgojio sam sliedeć to, ni i tri milijuna su mi propala, gdje ovog uvažavao nisam — trebali još dokaza? Dakle u jesen opada žir, i sjemenjak opet ga tako umjetno pokriva spram nepogodara zimskim i proljetnim, koliko to za stojbinu odgovara — niti više niti n)anje. Pokrijte razsadnik crnogorice sa granjem iste vrsti, a pokrijte ga borovicom, papradom, Ustom bukovim ili hrastovim; e da vidimo, koliko će se pod šušnjom listače uzdržati ili samo izklijati ~~ čim dakle narav nije pokrivalo, tim veći uspjeh i tako pod borovicom, ,gđje istoj |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 65 <-- 65 --> PDF |
najslicmje itd. istim redom napređ -— a čemu je ovo pokrivalo, to valjda tumačiti netrebam. Sjekuć dakle stare šume, zašto da se suglasno naravju nevladamo, već tobožnji vrtlari da nam pustošare, eto kako još: Ruju li svinje od 15./VL —30./IX. čas pred žiropadom, to izdižu humke od 3—6" a uz ove ostaju isto tako duboke jame t. j , 3—6". Iza toga padne žir valjast kakav je, obično u jamu, medju to eto i lista za njim, a i ovaj spuza za žirom i tako nastaje čitavi humak. Prednaveđena moja skrižaljka (kakovih još mnogo za dokaz imam) o izpitavanju naslage, valjda. dosta sve ostalo jasno tumači, što šumište u Posavju zahtjeva, a što ne. Propisi odgojni glede sjetve ž=ra označuju 1—3^´debelo pokrivalo zemlje, a koli je to relativno, već nam maksimalna, naslaga od 60 mm. dokazuje, a. evo za poplavno — močvarno tlo´ poprieko od 31 milimetar — sveti propis! Svinje pako zakopale bi žir ne 1—3, već mjestimice i 6—12´´ i kada bi to u razmjerju onom stojalo, kako to naravju biva, još bi stisnuo s pleći, al ovako što nastaje? Prerovane jame na svom dnu neimaju crnice^ i što su dublje, tim su i nepropvistljivije za vlagu, ležeć žir ovako, dobio je i deseterostruki naslag lista, a narav tek 2—3 zahtjeva i to našešaren na prozraku, a nipošto sprešan pod zemlju, koja ga iz humka pokrila, — ako je jesen vlažna i topla, evo ga, upalio se ovako umotan bez prozrake — ako je proljeće prvo toplo a u šumi tada u doljnjih slojevih malo vlage, krenuti će klicu, al nadodje li smrzavica, to u ilovači bez crnice opet naopako; al glavno je, da izpod lista toii debelo natrpana i zemljom navršena niti perce probiti neće ili da se klicavost niti pokreniti neće — gdje dakle probit leži? Glede rarazova i smrzavica, te šuše, preporučio bi osobito zametnuta opažanja — za dokazat, da su pogibeljnije u rahloj crničnoj zemlji, nego u lončarskoj ilovači, koja je žilice uvezala — a dvojim i o tom, da su svinjska rovišta i kolnici najgušće hrastovinom naplodjeni — jer istina je, da tu, što se po milostivom pardonu svinje ili kopita ili točka uzdrži, vrlo dobro uspieva, ali zar da se tomu čudimo?! Ad B. Glede ovoga predloga odgovorio sam već dovoljno, a nastaviti ću to ustmeno još pred skupštinom razpraviti. Ad C. Dakako, da je postojao dapače vrlo strogi ogojni propis, sve podredjene vrsti drva pred dovršnom sječom iztriebiti, nu čini se ipak, da, g. K. imovne šume vrlo malo poznaje, pa ipak nam u slunjskoj, I. i II. banskoj, križevačkoj, gjurgjevačkoj, gradiškoj, brodskoj i petrovarađinskoj imovnoj obćini mladih šuma preko 180.000 jutara živim dokazom, a evo i u gradiškoj, brodskoj i petrovarađinskoj na 70.000 rali mlade a 20.000, srednje skoro čiste hrastove šume. — Dakle što je istina? A da dokažem da rieč „prebiranje" nije samo jedanput spomenuta u razpravi g. K., evo je u I. razpravi na prvoj t. j . na str. 50. lit. 20 pod: „sav drvni |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 66 <-- 66 --> PDF |
~ 402 — Užitak što su nam ga pružali, bio je pravoužitnikom putem priebora davan"; nadalje na str, 54. lit. 5 ozđol: „Razumije se po sebi, da bi se te mjere svrsi shodno promienjene i za priebornu sječu nporabiti dale" itd. Ad 0. Pošto sam taj predlog već i prije podpuno odobravao, te držeć razpravu tu za sve šume hrastove u Posavju napisanu, a ne lih za šume državne, koje iznimkom za primjer navedene nisu — to niti sam ovo negirao. Ađ I), Svi šumari znamo, da marva rogata i konj, hrastić radje ogriza no jasenić — pa nam to i Homeyer, Thaer i drugi agrikulturni lučbari dokazuju. Zakljucujuć pako time, velim: Dotle, dok se nješto podpuno neđokaže, nemože se niti propisom, predložiti, a kako da se do ovih dokaza najpriečje dodje, to svatko iz rečenoga sam crpiti može — u ostalom moguće je, da još pred skupštinom i taj zaglavak složim, a donlje do vidova! — ć. ILJ I I S T-7-A- lE^- Družtvene viesii. Na^´zrianje. Visokim ođpisom od 28. lipnja t, g. dožnaSila je visoka kr. zem. vlada šumarskomu đružtvu i ove godine subvenciju od 400 foi\ — Ovdje podjedno spominjemo, da je slavna imovna obćina novogradiška jur obavjesfeila predsjedništvo družtva^ da će družtvo radostno dočekati na svom teritoriju. TJ oči glavne skupitine. Donašajuć na drugom mjestu ovoga lista program kao i poziv predsjedničtva k ovogodišnjoj glavnoj skupštini hrvatskih šumara, neželeć opetovati jur više puta u ovom listu iztaknutu važnost takovih sastanaka po svakoga šumara, toli u pogledu strukovnom koli socijalnom, budi nam ipak dopušteno izraziti želju, da nam ovogodišnja skupština bude ne samo mnogobrojno posjećena, no i gledom na trieznost i ozbiljnost razprava nadkrilila sve prijašnje. Sastanak hi´vatskib šumara, na glavfioj skupštini, imade da bude odsiev zrielosti i inteligencije hrvatskoga šumarskoga stališa, ondje imademo prigode jasno i glasno izraziti naŠe želje i tegobe, pokazuti interes po družtvo naše. Tamo nam je sgoda medjusobnom sbliženju i upoznanju, tad nam je označiti upravljajućemu odboru družtva onu direktivu, koju isti zauzeti imade zastupaj u 6 družtvo i njegove intencije. Kako nam se nadalje baš prigodom ovogodišnje glavne skupštine pruža prilika upoznati se sa jednim u šumarskom pogledu velezanimivim predjelom naše domovine, to mislimo, da bi svaki od družtvenih članova, komu to iole okolnosti i sredstva dopuštaju, bio baš dužan na dne 7. rujna doči u Novu Gradišku, a u to ime budi ovime i s naše strane pozdrav skupštinarom, Odborska sjednica. Upravljajući odbor hrvatskoga šumarskoga družtva držao je dne 7. srpnja t. g, redovitu odborsku sjednicu pod prcdsjedničtvom velemožnoga g. predsjednika Milana Dursta, te u prisutnosti p. n. gg. odbornika: E. Fischbacha, |