DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 56 <-- 56 --> PDF |
~ 392.,.— argumenat aije niti nn za dokaz služiti može, da žir u niočvarskom tlu uspie- Yati nemože, a koDacno priznajem rado, da iiisain u okolnostih, u kojih naše šumarstvo još stoji, kadar uzpostaviti neoboriv e temeljne ogojne propise; k tomu se lioće valjda više, nego li možda nas obojica snujemo. Eješiti pitanje u onom smislu, u kojem je g. Kozarac uztvrdio, značilo bi hrv.-slav= šumarstvu staviti zadatak, jasenovinu podpuno iztisnuti, tome se pako ranienju nemogu pokloniti, a još me manje u tom podkriepljuju navodi o sadašnjoj prođji u državnih šumah te po g. K, reproducirani cienici. Na strani 159. izvještaja zem. vlade o narodnom gospodarstvu od god. 1879—1883. označuje se zaliha jasenovine u svih imovnih šumah i to: otočkoj ´ imov. obćini == 8310 m^ u ogulinskoj =^ \ 3J " slunjskoj = j ^ n 15 » ii « » —r— » I. banskoj ´ ) JI ~. ´ » II. banskoj ^ 86.864 „ M )3 w » križevačkoj n V) . ^^^ ´. ´ 35 » gjurgjevackoj n 1) = 124.800 „ gradiškoj = 101.552 „ JJ V » brodskoj = 90.698 „ \ !) petrovaradinskoj « = 60.000 „ n » n Ukupno = 472.225 m´ Polag ove zalihe, ako približno prenesemo na povrsje, bilo bi čistih jasika maksimalno 4000 rali, a priračunav sve jasenove šume, državne, privatne itđ. naše domovine, to ipak neće prekoračiti 15.000 raU čistih umišljenih jasika; a to bi po računu g. K., uzev 2 m^ potrajna prirasta, iznosilo 30.000 m^ godišnjih, a od ovog 6070 za uporabu, dakle tek 18.000 m´l G. K. izvoho je kazati, da je lanjske godine prodano 50.000 m´^ jasenovine, a od toga da je u inozemstvo 7000 m^ izvezeno, dopuštajuć, da iznosi godišnja izradba samo u krajiških šumah 10.000 m*^, što da je ostahh 3000 m´^ izradjeno na duge, žbice, vesla i naplatke, a tobožnji ostatak od_40.000 m^ da je odputovao u peć. Dakle za trgovinu vanjsku proizvađja se već danas 10.000 m^ jasenove građje, a preostalo bi za porabu u našoj domovini tek 8000 m´^, a sada neka sudi g. K., jeli se te potrebe prema gore rečenom i doista potrajno pokrivati mogu! Domovina naša imade 1440 kolara, a uz pomoćnike dakle najmanje 5000 radnika, a 1411 stolara, izkazanih g. 1880., (a najviše njih kao seljaci neizkazani su) nadalje 232.530 kom. tegleće marve ili računajuć na 1 par samo jedna kola i jedne saone uz 6-gođišnju trajnost, te uzimajuć, da se ovo, što kolari najprobitačnijim drže, iz jasenovine gradi, a to bi iznimkom vrlo malih djelova bilo, dakle jasenovine oko 0-6 m´\ a kod saona do 0´32 m^ ili ukupno jasenovine 0-24 m^; — a prema tomu pokazala bi se i opet potreba godišnja 0´6 y 0"24 — ^.—— ><^ 116.265 =^ 16.277 m"^ jasenovine za naše ukupno kolar |