DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 57 <-- 57 --> PDF |
: 393 .— stvo. RaSunajuć nadc^^^TasvaM od kolarskib radnika godišnje izradi 30 kola, to l)i iznosila sveukupna ta potrošba = ^ ^^-A. ^ ^ 15 000 m^ ´ genovine; a gdje su sada potrebe stolara, tokara, bačvara, ratara itd., o čemu se niti računi složiti mogu, i s toga možemo sigurno već domaći trajni potrošak označiti sa 20—25.000 m^ jasenovine na godinu. A gdje je jasenovina u Dalmaciji, Italiji i Grčkoj? A znamo i to, da se i na Rieci i Trstu prodaje za ove krajeve skuplje ^)rdska) jasenovina, nego hrastovina; a isto tako znamo, da i oko Ljubljane, Cjelovca, Gradca, Karlovca, Požege, Pakraca i t. d. kolari daleko skuplje jasenovinu kupuju, nego li hrastovinu, a gdje su Magjarskoj jasenove šume, gdje Austriji, gdje Njemačkoj? Neima ili! Tubi dakle možda umjestnije bilo ono: „vidite al računajte, pa sudite g.K.!" Misleć me osvjedočiti o iluziji, ipak to postignuto nije, dok mi se neizkažu autentične statističke brojke o produkciji jasika, a tako i uporabi, jer ako si prenesem primjer potrošbe jasenovine u našoj domovini, na ono 200 milijuna susjednog stanovničtva u Evropi, gdje jasenovina manjka, tada moram i opet uztvrditi, da bi se prije odlučio 100.000 jutara jasika gojiti, nego li ga utamaniti, osobito imajuć eminentnost svojstva ovoga drva pred očima, te znajuć, da bi se ovakove jasenovine trošiti moglo i oko 2—2,500.000 m^ godišnje, k čemu bi Evropa morala imati (uzov 2 m^ godišnji prirast) 1—1,250.000 jutara jasenove šume, a gdje je Evropi toliki jasik? Ciene, izkazane po g.-K., samo me na to sjećaju, da se pred 10 godina niti 100 m^ jasenovine u inozemstvo nije moglo prodati (nješto lafaetah) —pa što da onda još boljeg želimo za početak, nego su ciene u Sisku notirane! — Cjenici pako, što ih g. K. citira iz Breslave i Konigsberga, nikako nepobijaju mojih navoda. Ta izraz: „Esche findet einigen Umsatz" neznači niti iz daleka toliko, koliko izjava: „Eichen-Eassdauben-Holzhandel stagnirt." Ciene pako, navedene iz Moravske i Francezke, crpljene su za burad, a ipak tko će uztvrditi, da je jasen za burad sposobniji od hrasta, odnosno vriedniji ? Eto uz takove navode mogu i moram izpraviti g, K., a dođjem h niže govoriti 0 cienah tržišta, dokazati ću i dalnja. Poznato je nadalje, da je još pokojni barun Vranicanj takovo hrašće, koje danas 200 for. vriedi, sa 5 for. kupovao, pa uz to još i mjesto jednoga, porušio i pet, a da je skoro toliko, koliko se danas za diigu u nas izradjuje, onda na siiharib, vjetrolomih i izvalah itd. u trulež prelazilo ili se za prošće pocjepalo! Zar nisu rente hrastovih šuma u Slavoniji stojale pred 100 godina - 0? A 2ar danas u našoj domovini možda manje od 40.000 m´** hrastovine u pec putaje? Prošećimo se nješto dalje od Posavine i Podravine kroz srdce naše domovine, od Zemuna do spram Zagreba, pa da vidimo tada, koliko viastnici "aših hrastika na tanin računaju? Ta godišnje prelazi samo u sjećati i preKO 1 milijun m^ hrastovog drvlja u trulež. |