DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 394 — Moju dakle tvrdnja na str. 199, „ŠunioL" nedržim pobijenoin, i stoga opetujem: „Varamo se ljuto, što se hrastovinom upravo toliko nadimljemo, a griešimo osobito na račun našega potomstva, da jasenu veću pozornost mposvećujemo.´´ „Gledajmo vagone, kola, stolove, stolce, parkete, kandelabre, palice i sto i sto drugih predmeta, a naroSito i oplatice (furnire) hrastovoga i jasenovoga drva — e Bog i šeširdjija. Jasen hrasta daleko nadkriljuje, a da jasen na glasu nije i da se tako zanj nepita, uzrok je, jer ga neima, a iz bara slavonskih još si niti ime neprokrčiše;, jer neima k tomu pilana i tvornica na vrelu, a niti za to sposobnih trgovaca, koji bi mu prodju otvorili, to i nijedan drugi uzrok tomu su protivni." A da nije barun Vranicanj našoj hrastovini put otvorio, tko nara može jamčiti, nebi li još i danas hrastovina na V2, a možda i manje današnjih ciena stojala ? Šumarstvo je tada lugarstvo bilo, a priznati moramo, da se i danas još premalo za trg.-obrtničke odnošaje kod nas skrbi. Pa tko onda, ako ne dobar trgovac može ovoj ili onoj vrsti drva dobru prodju osjegurati? Trgovački sviet u nas još je premalen pa i hrastovinom toliko zaokupljen, daše na jasenovinu niti neosvrće, a vrlo ih je i malo, koji umiju nova vrela otvarati — niti ima k tomu piikladnih kompleksa, pa da se onda tko odluči u to poduzeće zasegnuti? K tomu je vrlo mučno sgodno se svezati sa toli nespretnim aparatom, kao što su država ili imov. obć. korporacije, kod kojih, dok se do definitivna ugovora dodje, može i 5 godina u „Tantale" proći, pa ipak je bar trgovcu vrieme zlato. To su one podloge, na kojih proričem jasenju liepu budućnost, kao i to, što vidim, da na kulturu ove vrsti drva još sveudilj šumarstvo zaboravlja, docim se hrastici maniom uzgajaju. Tko nevjeruje, dati ću mu dokaz, da je samo 1 šumarski ured prodao prošle jeseni do 16,000.000 hrastovih žira, od kojega se u razsadnicih moralo svakako bar 8,000.000 hrastova uzgojiti, a koliko je na drugih strana kupljeno? Pa zar neće i ovi Francezkoj dugu jednom nudjati, a koliko će tada vriediti hrastovina u Slavoniji? Do sada spomenuto neka vriedi kao trgovačko-obrtni odgovor na stavljeno pitanje: „Koje bi mjere poprimiti valjalo, da se zapremanju jasenovine i brestovine na put stane" i to tim više, što u prvoj razpravi gosp. Kozarac 0 tih vrstih drva doista kao 0 njekom strašilu govori. Prednaveđena slika jasenovih a slično i brestovih šuma u sadašnjosti, te budućnost istih spram postojećim i budućim hrastikom obzirom na potrebu ove i one vrsti, podkriepljuja mene, kao što rekoh, i danas uztvrditi, da se ja nebi opirao zapremanju jasenja i brestovine niti u srezu I., II., III i IV., opisanih po g, K. A kao što god sam uztvrdio u prvom svom članku, tako i danas opetujem, da ću se brojkam autentične statistike, koje bi mi jasno protivno do |