DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 59 <-- 59 --> PDF |
395 —. kazale, rađostno poklonltiT^TrJji pako, nego li se o samih mjerah i raz z^^ovor povede, moramo li, i ii koliko jasen i briest tamaniti, gdje nam senarav^naj, ice, držim potrebno, da se to pitanje vrlo obsežaom statističkom studiju pod^ vrgne - jer se tiij neradi samo o sadašnjosti skromne naravi, već o riešitbi uzvišenog šumarskog zadatka po dom naš za 140 i više godina napred jeli tako? Moji s hitnjom naznačeni brojevi o ovoj i onoj vrsti, dakako da nisu infalibele, nu svakako ih za sada za tvrdnje moje najmjerodavnijim! držim; što se pako g. K. malo na sadašnjost šumarstva osvrće, držeć šumarski proračun za 140 godina napređ i smiešnim, što da odvratim na to? Vele, da je čovjek majmun, a ja bi rado da majmun čovjekom bude — ta evo, što nieki svjetski trgovac o hrastovini iztaknu: „Neveselim se hrastovoj šumi, ta prodaja je u daleko inozemstvo vrlo mučna, a prestane li, kuda s hrastici, koji se već svagdje goje — dočim iz inozemstva dosta svakovrstnog inog drva skupocjeno nabavljamo" — nije li to naopako i ueima li sada već dovoljno toga, da mogu uztvrditi, da sam pod I. a, u koliko se bez statistike u ruci može i dokazao, što sam dokazati htio? Sada da predjem na Lb . Akoprem se i ovaj put potrudio g. K. pozivom na botaničare sa teoretickog gledišta i sa primjeri iz prakse dokazati, da je nepobitno, da se hrast pomiče sušijem a jasen usuprot vlažijem tlu, to ja ipak i ovaj put odlučno izjavljujem, da tomu uzroku nepripisujem one razloge, koji se tamo navađjaju, i da toga dotle vjerovati neću, dok se pokušaji i proračuni zbiljno nedokaže, a povode k tomu nepovjerenju već sam djelomice u I. odgovoru naglasio, a sada ću, da to još i sliedećim podkriepim: Moj gospodin protivnik dopušta, da je jasenje mladje od hrastovine za 40 godina, a dopušta i to, da imade i starijih i mladjih bara, nu misli, da samo on savske šume poznaje, te od postanka pravo prosudjuje, al blažen tko kada i drugomu što vjeruje, pa evo s toga i moju o tih hrasticih: Najobičnije nahađjamo najstarija i najmladja sela ili gradove a osobito ratarska zemljišta ili u ravnicah ili na južnih, južno-iztočnih i južno-zapadnib obroncih — neima međjutim pravila bez iznimke! Takovi predjeli ili su još danas za ratarstvo ili su šumom zastrti,, a kojom vrsti? Hrastovinom i kestenjem. — Dakle gdje god se je u starodrevno doba, recimo za rimskoga vladanja, pronašlo koje tlo neunosivo za gospodarstvo, tamo se je isto u hrastik ili kestenik pretvaralo, i od one dobe datiramo^ u M ovu vrst šuma. Tko se je verao po ovakovih gudurah i vrelih kao ^ što k taj će mi morat dopuštati, da imadu dohne od 5-10.000 ralih stečišta Kšnica, gdje prašuma od vajkada postoji pa koje sasvim tim samo neznatno korito potočića imadu — potočića koji eonstantno u 1 nunuti 0-3-O´o ny vode odvađjaju. Kvantum ovaj nemože ni kod 12-15 % skoka toh sihio derati, l^ako to uz iste uvjete ista godišnja kišnica proizvesti može samo za jesenske |