DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 60 <-- 60 --> PDF |
— 396 — i proljetne kiše na istom tlu, ako je stecište kišnice Da 5´—50 ralih a površje ovo golo — (razumije se gdje su obronci 20—30^* nagnuti). ^ ^ To je pako kratak dokaz, da je tako bilo i sa koritom Save ili Drave u vrieme, kada su na izvorili sve planine još prašumami zastrte bile. Godišnje oborine kišne od 870—910 m. na. nisu znatno preijevale * ravnica — ta 0 tora se posije najgrdnije kiše u Posavju i Podravju još i danas uvjeriti možemo ~ već su gdje gdje nastajale bare, kojih mnoge i danas obstoje. Ove bare nisu bile a možebiti ni danas neodgovaraju za kakovu kulturu. — U planinah bosanskih, hrvatskih, kranjskih, štajerskih i slavonskih pa ćak i magjarskih itd. itd, neima hrastika i kestenika, a da ga je i bilo — zar bi Drava i Sava, koje pozitivno korito svoje preljevale nisu, težko sjeme jim raznašati mogle? Nebi i nisu. Tko je tada žir i kestenj usadio? Čovjek, i to onaj čovjek, koji kako to i danas biva, naseliv se najprije, šumu izkrčio i ovu težao dok mu bogato šumište i bujno proizvadjalo, a kasnije ili toga radi što je na obroncih plodnost kišnica brzo odnosila ili u ravnicah, jer ga iza toga i izljevanje Save — Drave smetati počelo — svoje ratarsko zemljište preselio, pa tako prve krčevine opet šumi ostavio. Tako si ja bar tumačim postanak naših hrastika, a da je to istina, dokazuju mi i oni svagdje u ovih šumah se nalazeći ostanci kanala ili zidovi od sela itd„ ili u najvećoj mjeri znak brazda bivših tuj njiva. Postojale su dakle bukove i crnogorične šume u nas — a Posavje i Pođravje niti hrastika niti jasika donle imalo nije. Tako je hrast došao do nas, a jasen naniela je_ poplava i to tek iza dobe, kako su na vrelih Save i Drave šume izsječene — ergo stoji, da je narav svagdje jasenu planine propisala, a ipak g. K. dolazi do protunaravna dokaza i tvrdi, da mu je močvara Bogom i čovjekom dosudjena? Ili zar se nemora tako i nanos sjemena jasenova u svih inih riečištih ovog svieta tumačiti? Moguće, da je uz izvore Save pa i u Posavju pučanstvo njekoč daleko mnogobrojnije bilo (bar se tako iz ostanaka tvrdi) istodobno šume bukove a valjda i crnogorice krčiti počelo, al vjerojatnije je, da je Posavina napučenija bila, pa je ratar napuštao svoju težatbu uzduž Save gdje danas šume leže tek iza. doba, kada je narod u brdinah krčiti počeo — ta zar i danas najviše šuma u planinah neima i zar i danas seljak nekrči najprije šume, gdje je najplodnije tlo, a s toga i jesu šuma lišene planine na velikih površjih na bosanskoj, gornjo - krajiškoj i hrvatskoj strani proizvele nabujanje potoka i izljev Save, koja i naselbine protjera na višje točke (kako bi si inače mogli tumačiti mogućnost obstanka žitelja u onih gradinah, koji se danas 2 m. poplavljuju i od kojih ostanci po šumah petrovaradinskih, brodskih itd. u Posavju zato jamče, da nisu kao karaule na stupovih gradjeni i da su njekad uživani bili?) gdje se i danas sela nalaze, ostaviv pako stanovnik radi * U Staroj Gradiški pada godimice kiše 907 milimetara — ri Brodu 832 mm., U Osieku 61B mm., u Zemunu 407 mm, itd. Vidi Kiaić „Pnrodni zemljopis Hrvatske." |