DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 61 <-- 61 --> PDF |
— 397 -^ poplave svoj grad napustio je i najbližje ratarsko tlo, pa zato sa i ratarska zemljišta i sela sniieštena danas na najvišjih položajih, a šume šumom ostale iia Bajnižjili terainih, koji su i):)edjuto žirom zasijani. Priznajem, da je biio i njekad močvara, ali nedopuštam, da su kod nas postojali strugovi, koje je u. ravnicah tek izljevanje Save proizvela, i kada si predstavimo sve posavske šume na prvobitnoj ravnici odmah čas iza prvib poplava zmjme žirom, to je onamo, kada je Sava brzala, tečajem stoljeća lirastovina izceznula, a bivše močvare još su dugotrajnije ostale, dakle i neproduktivne ostale, kako to još i danas vidimo. Svagdje onamo, gdje je izljevana Sava tekla, odnašala je list, a na oštrijih brzuljah crnica i dapače svu produktivnu zemlju, i to je razlog, što g. K. navadja, da je prirast i u hrasta i u jasena sve to manji, iđuć iz sreza I. do IV. dok u IV. srezu ni neima hrasta, već tuj jasen kuburi. Naravno samo jasen, što je žir osjetljiviji, što ga svinje pojedu, pa tako i nemoguće onamo hrasta tražiti, docim je neprekidno Sava jasenovo sjeme priđonašala. Ovo je bilo dakle glavni temelj, zašto sam sve g. K. negirao pa i danas ostajem kod zaključka u mom I. odgovoru na str. 196. upisanoj: Tvrdnja, da 100 gr. hrastovoga lista izhlapljuje 54 klgr. vođe, a jasenov i 90 kgr., još nara nepruža dokaz, da je u vlažnijem tlu eksistencija hrasta od jasenja ovisna, i to: 1. s toga što još konstatirano nije, kolika je vlaga ovoj, a koliko onoj vrsti propisana; 2. da i jest potrebniji veći kvantum vode jasenu, to bi moglo i to biti, da ipak hrast s jasenom jednako star, više vođe izhlapljuje ođ potonjega, što će krošnja hrasta valjda i dva puta tolike težine lišće imati. Ergo eksperimentirajmo dalje: sijmo, sadimo, presadjujmo ovu i onu vrst u srezu pod I., II., IIL i IV. sada ovako, a zatim onako — nu bez svinja! U branjevinah, gdje nam voda računa pomutiti nemože, mjerimo izhlapljivanje vode, pa tada tek propisujmo si temeljne gojitbene propise, dok danas u tom metežu još niti stojbine označiti nemožemo. Kušajmo, uzev u obzir svakako uobće mučniju kulturu hrasta, presađnicami i u svezu IV. — pa tko može reći, da nebi i ondje hrast bolje, nego li jasen uspievao ? U ovom sam odgovoru dakako u najdulju prošlost zasegnuti morao, za da upUv poplava na hrast, jasen i briest dokažem. — Da pako dokažem da prinos crnice na proizvodnju upliva imade, evo navod glede prirasta naših posavskih hrastika na str. 159. izvješća zem. vlade od g. 1884. gdje vidimo u šumah slunjske imov. obćine = 0-77 m^ pop. god. prirasta u )5 otočke n J5 = 1´06 nr u » križev. " » = 1*06 m^ u » ogulinske 11 JJ = 1-27 m^ u » banske I. » K = 1-21 m^ = = n n u W banske IL » !3 1-35 m^ u W gjurgjev« SJ » \ 1´24 m^ u )) gradiške J3 J) = r35 m^ }} brodske » » = 2-07 m"´* = 2.40 m^ u U petrovar. » fl |