DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 65 <-- 65 --> PDF |
najslicmje itd. istim redom napređ -— a čemu je ovo pokrivalo, to valjda tumačiti netrebam. Sjekuć dakle stare šume, zašto da se suglasno naravju nevladamo, već tobožnji vrtlari da nam pustošare, eto kako još: Ruju li svinje od 15./VL —30./IX. čas pred žiropadom, to izdižu humke od 3—6" a uz ove ostaju isto tako duboke jame t. j , 3—6". Iza toga padne žir valjast kakav je, obično u jamu, medju to eto i lista za njim, a i ovaj spuza za žirom i tako nastaje čitavi humak. Prednaveđena moja skrižaljka (kakovih još mnogo za dokaz imam) o izpitavanju naslage, valjda. dosta sve ostalo jasno tumači, što šumište u Posavju zahtjeva, a što ne. Propisi odgojni glede sjetve ž=ra označuju 1—3^´debelo pokrivalo zemlje, a koli je to relativno, već nam maksimalna, naslaga od 60 mm. dokazuje, a. evo za poplavno — močvarno tlo´ poprieko od 31 milimetar — sveti propis! Svinje pako zakopale bi žir ne 1—3, već mjestimice i 6—12´´ i kada bi to u razmjerju onom stojalo, kako to naravju biva, još bi stisnuo s pleći, al ovako što nastaje? Prerovane jame na svom dnu neimaju crnice^ i što su dublje, tim su i nepropvistljivije za vlagu, ležeć žir ovako, dobio je i deseterostruki naslag lista, a narav tek 2—3 zahtjeva i to našešaren na prozraku, a nipošto sprešan pod zemlju, koja ga iz humka pokrila, — ako je jesen vlažna i topla, evo ga, upalio se ovako umotan bez prozrake — ako je proljeće prvo toplo a u šumi tada u doljnjih slojevih malo vlage, krenuti će klicu, al nadodje li smrzavica, to u ilovači bez crnice opet naopako; al glavno je, da izpod lista toii debelo natrpana i zemljom navršena niti perce probiti neće ili da se klicavost niti pokreniti neće — gdje dakle probit leži? Glede rarazova i smrzavica, te šuše, preporučio bi osobito zametnuta opažanja — za dokazat, da su pogibeljnije u rahloj crničnoj zemlji, nego u lončarskoj ilovači, koja je žilice uvezala — a dvojim i o tom, da su svinjska rovišta i kolnici najgušće hrastovinom naplodjeni — jer istina je, da tu, što se po milostivom pardonu svinje ili kopita ili točka uzdrži, vrlo dobro uspieva, ali zar da se tomu čudimo?! Ad B. Glede ovoga predloga odgovorio sam već dovoljno, a nastaviti ću to ustmeno još pred skupštinom razpraviti. Ad C. Dakako, da je postojao dapače vrlo strogi ogojni propis, sve podredjene vrsti drva pred dovršnom sječom iztriebiti, nu čini se ipak, da, g. K. imovne šume vrlo malo poznaje, pa ipak nam u slunjskoj, I. i II. banskoj, križevačkoj, gjurgjevačkoj, gradiškoj, brodskoj i petrovarađinskoj imovnoj obćini mladih šuma preko 180.000 jutara živim dokazom, a evo i u gradiškoj, brodskoj i petrovarađinskoj na 70.000 rali mlade a 20.000, srednje skoro čiste hrastove šume. — Dakle što je istina? A da dokažem da rieč „prebiranje" nije samo jedanput spomenuta u razpravi g. K., evo je u I. razpravi na prvoj t. j . na str. 50. lit. 20 pod: „sav drvni |