DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 69     <-- 69 -->        PDF

-^ 405 — \


menja, to se kod ljuska dvogodiSnjih krapa ii gornjem dielu imlazi crna jezgraj koja
je okružena jedva vidljivim kolobaromj trogodišnji imadu tri kolobarai t. d.


Borba sa Teprom. Čitamo u „Hrvatskoj" od 11. srpnja t. g.: Ovih dana
dospio je pastir Btevan Momveliku pogibelj, koje be je samo slufiajem izbavio. On se je kao obično na cielo ljeto
nastanio kod spajinske inarhe na paši, te mu je svakih 5 — 6 dana brat iz sela donašao
najpotrebitije stvari za hranu. Jednoga jutra, kad je izišao sa svinjami na
pašu, eto ti 12 daleka na drugoj strani maloga potočića divljega vepra, koji je požudno
gledao na svoj plien. I kako su ovce udaljene bile, navali vepar na pastira. Ovaj je
uvidio, da mu bjeg rieče pomoći, pa se je odlučio boriti, a imao je samo nadžak,
kojim se je mislio obraniti od divlje zvieri. Ali baš u čas, kad je vepar na njega navalio,
izpade mu valjda od straha iz ruku nadžak, pa je tako golim rukama dočekao
biesnu životinju. Nu strah nije dugo trajao, več za čas pograbi pastir upravo vanredno
krepkim rukama vepra za vrat i šiju, te se baci nanj gnjaveči ga tako, bio bi
za cielo poginuo, jer nebi imao tolike snage, da ga i dalje drži u svojoj vlasti, ait u
to dodje slučajno brat pastirov, koji je izbavio od sigurne smrti svoga Stevana. Vepra
gu ubili, te ga predali poglavarstvu.


Knjižtvo.


Zoologija i Hrvati. Veleučeni g. prof. Spiridiou Brusina, dao je radnju „Zoologija
i Hrvati" š´ampami u LXXX. knjizi Eada jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti,
otisnuti u posebnom, do četiri štampana arka zapremajučem djelu. Akademik
predao nam je tom radnjom cieli prilog k bibliografiji hrvatske zooložke literature,
predočiv nam, Što su Hrvati uradili na polju zoologije za ovo pol vieka od prieporoda
hrvatske književnosti do danas. Medju inim spominje se tuj i jedna hrvatska zooložka
knjiga t. j . djelce o njegovanju zebe od 36 stranica tiskano u Zagrebu god. 1798.
pod naslovom: ,,Knisica od baratanja z Finki, van dana -po jednom FInko-Lyubitelu",
za koju akademik mnije, da ju je napisao grof Imbro Vojkfi od Vojkoviča. Ova knjiga
ima deset diela/ ili kako mi danas kažemo poglavja; evo im naslova: „Od Kerletkih".


„Od stohanya Finkov, znamenja njegove dobrote vu izbiranju, kak tulikaisse od Finkoveh
noth." „Od Szleplenja." Od kakvoche kerme." j^Kakoze z Finkom do vremena
lovine baratati ima." ,jOđ dvorbe vu vremenu popevanja j na dalje." j^Od opadavicze
ali velikoga Betega." „Od kassla." „Od laksiranja.´´ „Od ovussivenja, iliti Tekutih."


Na kraju razprave naveo je akademik ukupni plod hrvatskih zoologa, i to liep
broj od 82 pisca, a sa anonimnim! 85, koji su napisali do 357 knjiga, razprava i
pomanjih priloga ne samo faunističkoga nego u obče zooložkoga sadržaja u širjem
smislu. Medju reČenimi pisci pako ni hrvatski Šumari nisu sHednji.


0 uzgoju i njegovanju evieća. Primili smo prvi svezak, jur oglašenoga dje´a:
,,0 uzgoju i njegovanju uresnoga grmlja i drveća," što noga izdaje uprava „Gospodarskoga
Poučnika" a piše poznati poljoprivredni hrvatski pisac P. L, Biankini. Pisac
govori u ovome svezku, o zemlji u obče, orudju i posađju, cvieču u kući, stalci, napisivanju
imena, sjetvi i sadnji u obče, te počimlje poglavjem 0 ljetnom ili jednogodišnjem
cviedu. Svezak taj obsiže 64 strane u osmini, te sadržaje 82 razjasnujuče
slike. Knjiga pisana je lahko razumljivim načinom, rek bi popularno, a da pri tom
ipak i znanstveni značaj neizgubi. Ciena je jDOJedinom svezčiču 40 novč. a predplatu
prima „Uprava Gospodarskoga Poučuika" u Šibeniku do konca kolovoza t. g. — nemožemo
no da još jednom to djelo nepreporučimo čim toplije drugovom našim, i to ne
samo s toga sto je djelo hrvatsko, več i zato, Sto je doista u svakom pogledu preporuke
vricdno^ te ba,^ na ures hrvatske, gospodarske knjige.