DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 343 — IL danas manje vrieđna, uslied gore spomenutoga nemarnoga poreraećenja sastojine smjesi u korist bukve.* Nemožemo se upuštati u dalnje proračunavanje gubitka za cielu zemlju, jer neimamo u tom obziru dostatnih i pouzdanih podataka, nu mnijemo, da smo već i tim dokazali znatnost ovoga gubitka i tamo, gdje je bukovina UBOVčiva, a računali smo pri tom riedkim slučajem, da se za iies sposebno bukovo drvo sbilja u tu svrhu i prodati može, svatko si pako može Jahko proračunati, u koliko bi se ovo stanje pogoršalo tamo, gdje jedan ili drugi tih uvjeta manjka, što obično i biva. Dočim smo jednom tu ranu našega šumarstva ustanovili, nepreostaje nam drugo, van da joj i lieka potražimo. Dok naše šume nebijahu gospodarstvenimi osnovami uredjene, užavahu se prebornom sječom, tako da se vazda u onih predjelih sjeklo, gdje je kupac drvo kupiti želio; nije pako čudo, da je to kod lošega stanja naših puteva bivalo samo ondje, gdje je izvoz mogućan i jeftiniji bio. Tako se đrvarilo u pojedinih šumskih predjelih ljeti i zimi, neprestance kroz dvadeset godina i to su se vazda vadile Četinjače. Za svakih 50 stabala (više je riedko kada trgovac kupio) načinila se vlak, po kojoj se Iies do glavnoga puta povlačio; ova se svakom dobom godine mienjala, jer za suhoga vremena smjela je biti strma, po sniega i za mokroga vremena ne; ovim izvozom i opetujućom se sječom trpio je opet napose mladi naraštaj crnogorice, koji nema one reproduktivne snage, kao što pomladak bukovine, uz to bila je i paša slobodna, i to bijahu uzroci, da bukovina mladih sastojina danas znatno prevlađjuje. Gospodarstvena osnova sama nastoji takodjer ovo, tako rekući hotomično tamanjenje mladoga naraštaja jelovine prepriečiti time, što je rok za izradbu i izvoz drva u pojedinih drvosjecih, u koliko to ođnošaji dozvoljavali budu, stegnut, te će se sječa u dotičnom drvosjeku ponoviti tekar nakon izminuća obredne dobe, i tako se neće u drvosjeku u buduće, u svako doba godine pojedine izvozne vlake mienjati, jer će se jedan te isti đrvosjek samo jednom trgovcu ili družtvu prodati, drvnu gromadu redom doznačiti, izraditi i izvesti, tako, da bude jedan dio drvosjeka u zimi, drugi u proljeće, i t d. na redu. Visoki položaj naših šuma, te pomanjkanje izvoznih sila nedopušta zimski rad i izvoz, akoprem je baš zima najprobitačnije doba gledom na čuvanje mladoga naraštaja šuma. Kod takovih odnošaja mislimo da je doista nuždno svaku čamovu biljku njegovati, a šumsku pašu, gdje je to iole moguće, kratiti. Da u naših šumah četinjače u takovoj smjesi sa bukvom odgojimo, koja bi nas i financijalno i gospodarstveno zadovoljiti mogla t. j . gdje prva vrst drva ´^ Polag gornjega pokazuje se nadalje: godišnji gubitak po rali sa 3569´16 118972 = 0´83 foi\; ffubitak na e-lavnici po jutro sa = 27´78 tor, 4282 , ´ ^ ^ 4282 |