DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 8 <-- 8 --> PDF |
, —, 344 — prevladjuje nije druge pomoći, nego đa bukovinu zajedno sa jelovinom unovžimo, jer dok samo jelovinu prodajemo, te sklob šume neprozračimo toliko, da bi se na izpražnjenih mjestih novi naraštaj udomiti mogao, nego silimo pre ostalo stabalje samo na veći prirast (Lichtungszuwachs) to ćemo nakon iz. ininuća obredne dobe naći i opet sklopljene sastojine; ali tom promjenom da će u njih sada bukovina prevladati, dok pomladak crnogorice manjka. Nemože nam pako odgovarati, da samo zato, da za pomladak prikladno stanje stojbine polučimo, više četinjače sječemo, jer bi nam onda manjkali nuždni sjemenjaci, a gdjegod bi se goljeti stvorile; tamo bi se odmah pojavile maline i ino korovlje, koje bi i isti pomladak otežćalo, na drugih mjestih" ostalo bi opet stanje šume netaknuto, (t. j . na onih mjestih gdje se sama bukovina nalazi). Moglo bi nam se možda prigovoriti, da mislimo nehajno o goljetih na našem krašovitom tlu, i zato nam budi dozvoljeno očitovati, da baš našim šumam ovdje, pogibelj pokrašenja tla ne prieti, u koliko bo svuda, gdje paša šume odviše ne harači, dosta mladoga naraštaja nalazimo, koji nam sam po sebi priUćno prekidanje sklopa dozvoljava. Na cesti carevića Rudolfa, koja vodi iz Ogulina u Novi, bje s obadvije strane ceste stanovita pruga (Lichtungsstreifen) izsječena, pa akoprem je ovdje već prije više godina šumsko tlo opustjelo, nalazimo na njemu ipak jedva i tragova krasa. Pogled pako već uči izkusna šumara, da bi se to tlo još neznatnim troškom, umjetnim načinom i opet pomladiti moglo. Vidimo dakle, đa bi nam ovdje pokrašenje samo kod skrajnjega nemara preoteti moglo. Zadaća šumske uprave u gornjoj Krajini mora da bude unovčiti ne samo jelov nego i bukov etat. Lukrativno unovčenje same bukovine pako, može nas zanimati tekar u drugom redu t. j . onda, kada nam je već za rukom pošlo bukovinu u obće unovčiti, pošto nas prodaja bukovine nezanima toliko iz financijalnih obz-ra, nego iz obzira gospodarstvenih, pošto to u interesu mladoga nas´aštaja i uzgoja sastojina sa prevladajućom četinjačom leži. Da uzmognerao kasnije pokazati, kakvim načinom bi uprava pri tom postupati morala, da taj bukov etat unovči, kušat ćemo ponajprije obzirom na stavljenu zadaću, na kratko opisivati današnji način uporabe bukovih šuma u ovih krajevih. U Hrvatskoj se bukovina ponajpače upotrebljuje za izradbu duga, vratila, vesla, piljene gradje, tesane gradje, švelera, za palenje ugljena, a napokon i za´ ogrievno drvo i za raznu drvenu robu u kućnoj industriji. ^ ^^ 1. Bukove duge. Ob ovom predmetu priobćio je g. Ed. Slapničar u .Šumarskom listu« svezak VL g. 1885. članak: „Osvrt na tehničku uporabu šuma 1 proizvadjanje bukovih dužica", i s toga nam preostaje ii nadopunjenju tamo rečenoga samo spomenuti, da obzirom na to, što je tek u najboljih slučajevih jedva 107o bukovih stabala za izradbu dtige sposobno, ovim unovčenjem nemozemo polučiti ono prozračenje šuma, koje u interesu pomladka trebamo ; već se t;me samo najbolje bukovine riešavamo, koja bi nam kasnije možda unovčenje cieloga.etata bukovine omogućila. |