DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 447 — Sa razBih strana dolaze višem mjestu temeljite pritužbe vrhu toga, da karni sudovi prigodom odmjerenja kazni, za pristojede hn učine, koji njihovom razsudjivanju podleže, u ob(5e su blagi, i da isti, imenito od onog´d, njima i podčinjenim sudovom poJag § 54,, 55., 260. sL b) i 266. k. z. od 27, svibnja 1852. pripadajućega prava, k izvanrednomu ublaženju ili odnosno k obalenju trajanja slobodnih kazna (Freiheitsstrafeu) iz obzirah za nevinu obitelj okrivljenika, prekomjernu porabu tvore, te da ovo nezrelo ublaženje glede javne kao i privatne sigurnosti najve Za moći ovomu zlu dosko<^iti, usljed vis. e. kr. ministarstva pravosudja naredbe od 14. travnja 1853. br. 3.919- svi podčinjeni kazni sudovi na strogo držanje zakona ozbiljno oprezui se čine i osobito poduče, da polag jasnoga smisla zakona pomenuti paragrafi samo kao iznimke od one ustanovljene naredbe, koja se sadržava u § 53. i 265. k. z., i samo pri sgodi onih neobičnih predrazpolaganjah uporaviti se mogu, koji upravo ovdje od zakona kao preduvjetni k uporavljivanju ovih iznimaka propisani stoje.^ Puoki ustanak i šumarsko osoblje. U smislu ustanova § 2. zak. Čl. XX. od god. 1886. zajedničkoga hrvatsko - ugarskoga državnoga sabora o pučkom ustanku imade se osoblje državnoga šumarstva, pučkom ustanku pridružiti u onom slučaju, ako je radi ratnih dogodjaja prisiljeno svoje djelovanje u vlastitom području obustaviti. Naredba u pogledu lovačke družine. Kralj, ugar, ministarstvo tinaneija konstatovalo je, da se ustanove zak. Čl, XXIIL od god. 1883. § 6. slovo b) i c) ob oprostu od poreza na lov upotrebljavaju u više slučajevah na prikraćivanje interesa erara time, sto se i takove osobe kao lovačka služinČad prijavljuju, koje kod dotičnoga vlastnika ili zakupnika lovišta u službi uestoje. r Da se označene zloporabe dokinu, upudene su županijske oblasti ok uznicom kr. zemalj. vlade, odjela za unutarnje poslove od 1. rujna o. g. br. 39.443.´, da organe, kojim na temelju § 36. zak. članka XXnL od g. 1883. vidimovanje prijava za postignuće lovnih karata prinadleži (kr. kot. predstojnike i gradske načelnike) pozovu, da u svakom pojedinom slučaju pribave osvjedočenje o tom, da li se onaj, za koga se traži izdanje lovne karte za služinčad, doista može smatrati služinčetom. Glasom § 34. privremenoga skižinskoga reda od 11, srpnja 1883. mora se svako služinče obskrbiti služinskom knjigom, dakle i lovačka služinčad; stoga imaju se samo takove prijave za izdanje lovne karte lovačkoj služinčadi vidimo vati, koje su ili obložene služinskom knjigom, ili koje se tiču takovih osoba, kojim je po oČevidniku služinska knjiga izdana. Kačelno riešenje u pogledu opredieljivanja kazna za šumske prekršaje. Još g. 1883. zaključilo je bilo kulturno vieče kr. podžupanije sisačke u svojoj sjednici od 26. veljače 1883., obratiti se na visoku kr. zemalj. vladu predstavkom^ da visokoista u interesu stvari shodna učini, da se za šumske i poljske Štete i opet tjelesna kazna bude smjela uporabljivati; ovu je predstavku kr. podžupanija sisačka izvjeŠčera od 12. travnja 1883. br. 2.639. podniela visokoj vladi, a pođjedno i preporučila, na što je visokoisfca i opet visokim riešenjem od 30. travnja 1883. br. 15.933. izdala naredbu, glasom koje se tjelesna kazan za šumske i poljske Štete nemože dozvoliti, jer se to protivi zakonu, ali da je usuprot dopušteno izreci kazaa zatvora pooštrena postom — osamljenjem ili javno m radnjo m — dodatkom, da bi se osobito potonje moglo veoma uspješno rabiti. Ma da je to već starija odluka, to ipak držasmoj da neče biti s gorega, ako ju tuj spomenemo, u koliko se bo njom izriče vrlo važna ustanova, da se Šumski kvaroeinci kazne radi mogu eventualno i za svrhe javnih radnja upotrebljivati. Naredba glede branja kestenja. Kr. županija požežka izdala je dne 4. rujna t. g. pod br. 339. na područne kr. kotarske oblasti sliedeču okružnicu: S razloga, što u pogledu sabiranja kestenovoga ploda neobstoje nikakovi propisi, a od potrebe je, da se kestenovo sjeme neoduzimlje silom drvu prije, dok sve potrebne okove neupije i neizhlapi nepotrebne, jer kada kesten sam po naravi razpuči po svojoj s ^ |