DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 46 <-- 46 --> PDF |
^ 454,— , Šume Sibirije. Čitamo u .Oesterreichisehe Forstzcitung". Ogromne šume u Sibiriji sastojece se od smvekovih, ariševih, omorikovih, cedrovih, brezovih, topoloviblipovib sastojifia, većinom pripadaju državi. Šume iztočiie Sibirije eiene se na 72,335.330 desetina, od koje površine odpađa na šume u guberniji Tobolsk 38,548/210 desetina, na gubernijvi Tonvsku 37,G33.060 desetina, na guberniju Semipalatinskii 822.200 desetina, a na područje Akmolinsko 331.860 desetina. Od ovih je šuma do sada točno izmjerena površina od 21,355.760 desetina, docim je 50,079.570 desetina samo površno is^mjereno i procienjeno. Država upravlja sa površjem od 3,388,750 desetina napučenih šumskih priedjela ; deset velikih šumskih područja u površini od kojih 31,508.700 desetina nenapučena su, a njihovo gospodarstvo rukovode zajednički država i seljaci, isto vriedi takodjer i za ono 23,000.000 desefina šuma ležečih u stepah izmedju Narinska i Basionganska. Seljačke šume zapremaju 7,068.240 desetina. Kaeionalno sumarenje uvedeno je tek g. 1869. u iztočnoj Sibiriji. Prihodi tih ogromnih šuma iznašahu nsljed nepovoljnih prometnih odnoŠaja g. 187G. jedva 40.000 rubaija, godine 1885. medjntim več 111.240 rublja. Trgovina šuniskih proizvoda ograničena bje do sada samo na nutarnju potrošbu^ najglavnija tržišta u tom pogledu jesu gradovi Torask i Tinnen. Toliko smatrasmo nužđnim spomenuti^ obzirom na Članak sadržan u ovome broju u pogledu šumarstva u Rusiji u oboe. Šumarsko-gospodarska izložba u Černoviei. Dne 5. rujna otvorena je u Cernovici bukovinska šumarsko-gospodarska izložba. U šumarskom pogledu se naročito iztiče kolektivna izložba šumskoga ravnatelja bukovinske grČko-iztoČne vjerske zaklade. U lovačkom odielu izložbe se naročito iztiču prekrasni eksemplari jelenjih rogova iz karpatskih šuma. Šumske prodaje u Bosnoj. Dne 5. listopada obdržavati če se kod šumarskoga odsjeka zemaljske vlade u Sarajevu, dražbena prodaja uz pismene ponude, od ukupno 37.75G hrastovih stabala, u procjenbenoj vriednosti od 162.180 for. iz Šuma državnih okružja banjalučkoga, dolnje Tuzle i travničkoga. Za gradju sposobna drvna gromada upitnih hrastova procienjena je na ukupno 73.056 m^. Na obranu. Dalmatinski c. kr. zemaljski šumski nadzornik g, F. Žikmundovskj, objelodanio je nedavno obzirom na moju skromnu brošuru i članak u o. 1. ,,Vinko pL Pjerotič i mletačka šumarska učiona na otoku Korčuli u Dalmaciji" člančič,* u kojem se govori o njekakovih mojih tvrdnja, odnosno osnivanja šumarske škole na Korčuli od strane mletačke republike, dočim ja nikada toga u brošuri nespomenub, več što obečah na strani drugoj iste^ da ču se svoje doba osvrnuti posebnom studijom na taj predmet. Molim stoga g. Z. da se uztrpi, dok sakupim potrebno gradivo za toli trudno zidanje, pa če se onda moći osvjedočiti, da ja nepišem rukovodjen bujnošću moje mašte", več na temelju nepobitnih historičnih činjenica i neoborivih povjestnib podataka^ Ja sam u mojoj studiji samo naveo njekoliko odlomaka pisama odličnoga člana moje porodice, koji se je, premda u ono doba šumarska nauka još nije bila razvita, ipak svim pregnučem bistroga mu uma i patriotične požrtvovne duše, neumorno zauzimao za zaštita šuma na otocih Visu i Hvaru. Nikada pako nisam tvrdio, da je moj predja Vinko pl. Pjerotič bio faktičnim učenikom šumarske škole na Korčuli, već sam objelodanio odlomke njegovih pisama, upravo zato, da stavim ista u harmoniju sa postoj eč im sporom u pogledu te ´^- Vidi stranu 331.—332. o. L t. |