DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 1 <-- 1 --> PDF |
imaaiiMHii, -^M- Br. 11. u ZAGREBU, 1 studena 1886. God. X. Organizacija šumarske službe u Hrvatskoj- U „Agramer Zeituugu" od 13. listopada o. g. objelodanio je c. kr. zemalj. šumarski nadzornik gospod. Ferdo Zikmundovskj članak pod naslovom: „Zur Organisirung des forstlichen Dienstes", koji u oči netom u nas provesti se imajuće organizacije šumarske struke, bezuvjetno pozornost, svijuh onih, koji se pitanjem tim zanimaju, u najvećoj mjeri zaslužuje, i s toga ga eto u cielosti donašamo na razsudbu našim drugovom: „Članak objelodanjen u broju 209. „Agramer Zeitunga" od ove godine, govoreći ob „novoj upravi", odnosno novouredjenju tehničko - upravnih struka političke uprave, ponuka me, da razmišljam ob organizaciji šumarske službe političke uprave u mojoj domovini, a kao posljedicu tih razmišljanja, čast mi je ovime sliedeću studiju objelodaniti. Studiju, u kojoj sam nastojao u četrnajst lapidarnih točkab, skupiti ona načela, koja bi se imala polng mojega, u ostalom skroz nemjerodavnoga mnienja, prigodom predstojeće organizacije šumarske službe političke uprave svakako uvažiti. Ta načela pako temeljim stranom na vlastitom izkustvu, stečenom za svoga službovanja, stranom u starom provincijalu a stranom i opet u području bivše Krajine, stranom i opet na željah izraženih tečajem godina putem štampe, scienio bih se pako sretnim, kad bi ma i samo jedna ili druga tih ideja na kompetentnom mjestu ili u strukovnjačkih krugovih našla željeni odziv. Načela ta pako bila bi: 1. Sada sjedinjena područja Hrvatske i Slavouije, te područje bivše hrvatsko-slavonske vojne Krajine, sačinjavaju u šumarsko-upravnom pogledu dva strogo razlučena područja, odgovarajuće različaosti prijašnje političke uprave, zatim posjedovnih i užitnih odnošaja tih krajeva, i to na područje bivšega t. z. staroga provincijala i bivše vojne Krajine. 2. Ma sve da se oba ta područja od sada po istom šumskom zakonu, a u glavnome i po istih načelih upravljala budu, to se ipak sve to dade provesti, jedino uočenjem prije postojavših u obih tih područjih, raznoličnih odnošaja, propisa i t. d. tim načinom, da se pri tom uznastoje postići po mogućnosti 30 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 2 <-- 2 --> PDF |
— 458 — analogni ođnošaji u obih stranah zemlje, «2 mudro izrabljenje jur postojećih obstojnostih. 3. To se sve pako dade postići samo ujedinjenom upravom L j . pod nad^ zorom odnosnoga šumarskoga izvjestitelja kr. zemaljske vlade, kojemu bi ij ak valjalo neposredno pridieliti m laikovodjenje posala obijuh područja d\a šumarska nadzornika sa inim potrebnim strukovnini i pomoćnim osobljem. 4. Rukovodjenje posala oko uređjenja bujica, valjalo bi dodieliti šumar^kom odsjeku, ter zajedno sa rukovodstvom radnja oko pošumljenja krasa osobno pridržati šumarskom izvjestitelju: oboje vrsti radnja valjalo bi u ostalom preiiieti provedbe radi posebnom sjedinjenom „nadzorničtvu za pošumljenje krasa i uredjenje bujica", na čelu kojega bi imao stojati koji u tih poslovih versirani šumarski vještak. 5. Pošto je načelno već riešeno, da se svi šumarsko-upravni poslovi, proizvirući iz naslova državnoga šumskoga nadzora, samo u dvijuh molba, kod županijah i zemaljske vlade, riešavati imadu; doćim se u šumsko-redarstvenom pogledu t. j . poslovi razpravljanja o šumskih prekrsajih i šteta i t. d. kod kr. kotarskih oblastih u prvoj, a kod kr. županijskih oblastih u drugoj, kod zem. vlade pako u trećoj molbi riešavati imadu, to se već iz ovoga razloga pokazuje potreba, da se toli županijam, koli i kr. kotarskim oblastim posebne šumarskotehničke pomoćne sile dodiele. Ova se potreba medjutim još i iz drugih razloga pokazuje nuždnom, kao što, s razloga obsežnosti županija, potrebe intenzivnoga i strožijega državnoga nadzora šumarstva, potrebe da se svaki šumarski vještak samo u jednoj molbi upotrebiti smije, za da se djelokrug strukovnih izvjestitelja prve i druge molbe točno ustanoviti može i t. d. 6. Pošto su županijani jur dodieljeni posebni državni šumarski tehnici, v. svojstvu županijskih nadšumara kao šumarskih izvjestitelja, preostaje samo još namještenje šumarskih tehnika kod kotarskih oblastih. Uzme li se pako u obzir, da se važniji šumarski poslovi samo kod županijah i zemaljske vlade raspravljati imadu, da su kotari mnogobrojni, a ne osobito veliki, te da bi zemaljska sredstva jedva dozvoljavala koje znatnije troškove, to se pokazuje opravdanim, da se za kotare usvoji sustav postojeći u cislajtaniji t. j . sustav dodieljenih šumarskih povjerenika, po kojemu se za svaki pojedini kotar, kako prema položaju, šumskoj površini i t. d. a često možda i samo za dva ili više kotara, iz redova osposobljenih šumara državne šumarske uprave, imovnih obćina, veleposjednika i urbarnih imovnih obćina, po jedan šumarski tehnik za vodjenje te šumarsko-tehničke službe pridieli, kojemu bi se onda to nuzposlovanje imalo samo stanovitim godišnjim paušalom odštetiti. 7. Što se tiče položaja, djelokruga i t. d. tih kotarskim oblastim pridieljenih šumarskih povjerenika, opaziti je, da bi se takovi imali, po saslušanju kotarskoga predstojnika i županijskoga nadšumara, na predlog županije i po zadobljenom privoljenju od strane službodavca, po banu imenovati; isti bili bi pouzdanici vlade, ter bi kao takovi obnašali javnu počastnu službu, te bi se |
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 3 <-- 3 --> PDF |
~ 459 — mali u tom delegiranom svojstvu neposredno kotarskoj oblasti, odnosno kotariskim oblastim u svojstvu šumarsko-tehnickih pomoćnih sila dodieliti. Pridieljeni šumarski povjerenik morao bi podčinjeno mu službeno okružje proputovanjem točno proučiti, odnosno preizpitati, te bi imao biti dužan stavljati predloge, podnasati izvješća, izvidjenja obavljati, šumarsko »redarstvene ili šuraarsko-tehničke napremnice bud sam provadjati, ili njih provadjanje zavesti i nadzirati: proračunavati šumske odštete, takove preispitivati i izpravljati; davati razjašnjenja ili izkaze i t, d ,-, Ti bi delegirani šumarski povjerenici imali, duljim svrbi odgovarajućim službovanjem, pravo na mjesta županijskih nadšumara, koja bi se mjesta imala u pravilu timi, funktionari popunjivati.* 8. Što se tiče položaja, djelokruga, prava i dužnostih šumarsko-tehuičkoga osoblja političko uprave i to: a) šumarskoga odsjeka kao cjeline ; b) šumarskoga izvjestitelja zemaljske vlade; c) obijuh šumarskih nadzornika; d) ostalih šumarskih sila šumarskoga odsjeka;´ e) županijskih nadšumara; f) delegiranih šumarskih povjerenika, vis a vis zakona i državnih oblastih, zatim njihovog medjusobnog odnošaja, to bi se imao toga^ radi´ naredbenim putem izdati organički statut, u kojemu bi bio sadržan za svakoga tih službenika službeni naputak. U tom naputku valjalo bi načelo, da ovim organom pripada, na ime poHtičkih oblastih provadjanje državnoga šumarskoga nadzora; da bi kod oblastih treće molbe kao šumarski izvjestitelji službujući državni šumarski tehnici i delegirane šumarske pomoćne sile, imale ne samo onda uredovati, kad bi jih na to pozvale političke oblasti, već bi jih valjalo obvezati, odnosno dati jim pravo, da mogu takođjer i iz vlastite inicijative stavljati predloge, o kojih se uredovanje provesti mora; da se nikoji šumarstva se tičući predmet, nesmije bez sudjelovanja tih organa riešavati, da se vještačka mnienja tih organa imadu u pravilu uzeti za podlogu kod izdavanja odluka; a isto se tako imade´ omogućiti šumarskim tehnikom i medjusobno slobodno službeno obćenje. 9. Isto se tako imade naredbenim putem izdati takođjer i posebni statut odnoseći se na nadzorničtvo na ošumljenje krasa i uredjenje bujica, a prema potrebi valjalo bi izdati i posebni zakon, za stvoriti podlogu za provedbu naumljenih radnja, kao i u svrhu utanačenja i osjeguranja prinosa odnosnih faktora (države, investicionalne zaklade, obćina i privatnih interesenta), 10. U koliko krajiške imovne obćine, kao šumske zajednice u veliko, sjedne strane kao unicum i uzor u Europi postoje; dočim se s druge strane i opet u javnosti ipak mnogo toga rnanje većom opravdanošću u pogledu današnje organizacije istih izticalo, valjalo bi nakon saslušanja svijuh odnosnih mjerodavnih * U pogledu ovdje spomenutoga, upu<5ajemo {"ntatelje naročito na članak: j^bumarskotehničko osoblje političke uprave u eislajtaniji. — ,,Šumarski list" godine 18Smatrana 258. — Uredništvo. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 460 ~ i pri tom interisiranih faktora, uz priuzdržarije dosadanjih temelja, nastojati oko svrsi shodne reorganizacije odnosnih zakonskih ustanova Pod interesiranimi i mjerodavnimi faktori pako imadu se razumjevati: a) gospodarski odbori imovnih obćiua; b) gospodarski uredi imovnih obćina; c) državna šumska uprava; d) hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo i zemaljsko kulturno vieće; e) županijske oblasti; f) županijski nadsumari; g) odlični šumari i narodno-gospodarske ličnosti u zemlji, od kojih svih bi valjalo u obliku pitanja zatražiti mnienje, vrhu svih onih točka, o kojih se u javnosti izticalo, da bi jih valjalo preudesiti, a na tom temelju imala bi onda vlada po saslušanju šumarskoga odsjeka, dalnja shodna odrediti. 11. Pošto dosađanji način uprave šuma t. z- urbarnih imovnih obćina n području bivšega staroga provincijala, bezuvjetno neodgovara svz^si, to bi se takodjer nakon saslušanja gore rečenih faktora, zatim političkih obćina i šumskih veleposjednika, imala provesti organizacija uprave istih putem zakonodavstva. Temeljnim načelom valjalo bi i ovdje pridržati sustav šumskih zajednica po kalupu krajiških imovnih obcina, ter u okviru istoga šumarskomu osoblju osjegurati potrebni upliv. 12. Istodobno valjalo bi urediti odnošaje šumarskoga osoblja urbarnih obćina bivšega provincijala, materijalnu eksisteiiciju istoga poboljšati, osjegurati mu budućnost, i to statutom, u kojemu bi valjalo točno ustanoviti položaj, djelokrug, prava i dužnosti istoga osoblja; osoblje to imalo bi nadalje sačinjavati jedan konkretalni status sa posebnom mirovinskom zakladom. 13. Nadalje valjalo bi višji šumarski državni izpit naredbenim putem, po mogućnosti po cislajtanskom kalupu urediti, pri čemu bi valjalo uzeti za mjerilo propise postojeće tamo za osposobljenja za državnu službu; pri tom valjalo bi pitati mnienje državne šumaiske uprave, šumarske škole uKriževcih i hrvatskoslavonskoga šumarskoga družtva. 14. Konačno valjalo bi organizaciju šumarstva u Hrvatskoj i Slavoniji zaključiti izdanjem novoga, uvedenim odnošajem uzko se prilagodjujućega šumskoga zakona, ob kojega temeljnih načelih valjalo bi spomenutim načinom saslušati mnienje svijuh kompetentnih faktora. Pridržavajući si još obširnije u predmetu napremica odnosećih se na uređjenje šumarstva u našoj domovini — u ovome listu razpravljati — nečasimo ipak već i sada izjaviti, da se u načelu i mi slažemo sa gore iztaknutimi i onako već malo ne u svijuh točkah i po našemu družtvu nagiašenimi zahtjevi. Uvjereni nadalje, da se jedino sustavnom organizacijom željeni cilj i doista postići dade, pozdravljamo program gosp. Zikmundovskoga želeći, da se čim prije od strane tomu pozvanih faktora organizacija ta i oživo^ tvorivati poeme. |