DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 468 — Za jedan komad treba 0´1G4 tvr. metara sirovine. Prema tomu iznaša ciena za 1 kub. metar for. 2.55 S) Gorivno drvo. Ciena 1 metričkoga hvata hrastovine stoji izmedju for. 5.50 i 6.50 dakle 6 fr. Troškovi. Izradba od 1 metr. hvata ... . for. 1.35 Upravni troškovi ,..,. . „ —.10 5% kamata na 1 godinu ....... „ —.07*25 Izvoz u Sisak ..., „ 3.— 5% kamata na ´/g godine „ —.10 Najamnina za skladište „ —.05 Ukupni troškovi, for. 4.67´25 To stoji prema tomu jedan metrički hvat u šumi na panju. „ 1.43 Ocrtajuć ovako predstojećimi primjeri bit o analizi šumskih pristojba, držimo još za važno i to, da se kod obračunavanja ciena po prosjeku neima usvojiti aritmetički već geometrički prosjek, koji nadjemo, ako u odabranih godinah prodane drvne gromade razlucene po sortimentih i isto tako postignute u ukupnom iznosu utržke sbrojimo i potonji sbroj po prvo pomenutim razdielimo. Sliedeći primjer razjasniti će rečeno ovako: Stavimo, da smo u njekom šumskom predjelu godine 1880. prodali bukovo ogrievno drvo i to samo 20 metara za 10 for. ukupno, dakle poprečno jedan metar za 50 uovč.; godine 1881. opet u istom šumskom predjelu 100 metara 70 za 70 for. dakle za jedan metar 77^ = ´^*^ ^^č. T> V ^ , , 50 + 70 120 Prava prosječna vnednost nije prema tomu ^—,^ = -— = 60 nv., vec se ista obračuna kako sliedi: Godine 1880. i 1881. prodano je ukupno 120 metara za 10 4-70 ==80 80 for., s toga stoji jedan metar ±^r^ = %Q-^ n. Ako rezultat jedne i druge metode medjusobno sravnimo, ukazuje se po metru razlika od 60 — QQ-^ = Q´% n. Cesto puta potrebno je, da u jednom te istom gospodarstvenom razredu za jedan te isti sortiment razne cieue udarimo, što osobito u planinah biva, gdje je na pr. na jednoj strani sljemena izvoz povoljan te se živo troše razni produkti, dočim se na drugoj strani jedva lokalna potreba unovčiti može i t. d. Za kiće, granjevine i paujiće dovoljno je, ako samo jednu cienu za dotičnu vrst drveća ustanovimo, dočim se za cjepanice imadu dva razreda ciena usvojiti imenito onda, ako se u sastojini nalaze oštećena stabla. |