DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 483 ~ Da su spomenute vriednosti tla toli nizko obracimaiie, imade svoj raziog u toj okolnosti, što se jena đobitnu mjeru od 3´/,% oslanjala, koja je za račun vriednostili šuma (imenito za izvlastki) odiše visoko udarena. Nadalje možemo razabrati, da je prihodna vriedmist uz dobiinu mjeru od 37o 186.,, for. a uz 2´/, % 256,^0 for. najveća kraj 40-godišnje obhodnje koja bi prema tomu imala biti najpovoljnija za posjednika. Uočimo li, da su dobivene svote uz 40 godišnju obhodnju posve nenaravne, poHto se vidi, da prihodna vriednost za 50-godišnju obhodnju uz 37^ toli silno pa(h\ t. j . od l86,c>o for. na 109„,4 for. a uz 272«/^ od 256,^,, for. dapače na 101.5^; for., zatim, znatno veće, pošto se pređninjeva, da se za sada mala gradja, imenito kolje za hmeljnike za dobru cienu živo traži, to usuprot tomu što nam račun pokazuje obhodnju od 40 godina kao najprobitačniju, nemožemo istu kao takovu prihvatiti. Razlog, koji nas na tu tvrdnju dovadja jest taj, što bi u slučaju, da doista 40-godi.šnja obhodnju za najprobitačniju priznajemo, dosljedno tomu morali u svih sastojinah obhodnju sniziti, ter nastojati, da uzgojimo manju gradju i kolje, što bi urodilo tom posljedicom, da bi na tržištu usljed prevelike produkcije jednoga sortimetita niogla nastati stagnacija tj . padanje ciena. Ova obstojnost prisilila bi nas opet s financijalnih razloga, da tek snižene obhodnje za buduće gospodarenje napustimo i primjereno povisimo, da odklonitno suvišnu produkciju rečenih razvrstbina i da jih na onu množinu stegnemo, koja se normalno treba za naniirenje dotičnih konsumenta. Račun vriednosti šuma niože samo u ovom slučaju biti točan, ako predmnjevamo, de će se pri dosadanjem gospodarenju ostati, jer je pod ovimi obtojnosti vjerojatno, da se ciene neće promjeniti tako brzo na gorje- Time smo dovoljno dokazali da resultati 40-godišnje obhodnje ovaj put zabaciti imamo. Sa Ova nam dakle leži uz 37o- 2:a 50- do 80-godisnju obhodnju izmedju 110 i 114 for. Obzirom na gore navedeno proizlazi, da je ovdje 80-godišnja obhodnja i prihodna vriednost tla od 110,4^ for. najpovoljnija. Još više se to iztiče ako promotrimo resultate dobivene uz dobitnu ntjeru 0(i 2*/27o, jer prihodna vriednost od 50 godine počamši (162, 173, 174 for.) sve više i više raste dok u 80. godini svoju kulminaciju sa 1.77,., fr. postigne. Pošto ova prihodna vriednost povrh toga najbližje stoji onoj, koja odgovara gospodarenju za uzgoj gradjevnog drva debljih sortiraenta, to se u ovom šhičaju odlučismo za 80-godišnju obhodnja uz dobitnu mjeru od 27*27^. Prema rečenom je poljska vriednost tla po jutru 238 for. a šumska „ „ .. ,) l´B „ od kojih bezdvojbeno tražiti može posjednik prvu, u koliko je tlo šumsko doista za poljsko težanje prikladno. |