DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1886 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 514 — su i posvema inanjkale. Iz svega se opaža, da se rasprostiranje golietiuništavanje šume nekim sustavnim načinom šire. Osobito se to širenje golieti opazilo za zadnjih 10—15 godina. Pojav taj pak može se raztumačiti jedino time, da su se u zadnjih godinah pred segregacijom šuma, sječine morale opetovano u neposrednoj blizini sela izvadjati, i da se je stanje blaga kod pučanstva u zadnjih godina znatno povećalo. Tako su se još prije 10—15 godina postojale prilične visoke šume malo po malo pretvorile u šikaru, a ova opet napadana svake godine raznovrstnim blagom, ili mora sada kukavno vegetirati, ili je morala golieti svoje mjesto ustupiti. A proces taj tim se je još više uskorio, všto su silne kiše svu rodnu zemlju malo po malo sa kamena odplavile. Za da se dakle ovomu očevidnomu zlu, odnosno propasti šuma na put stane, mora se ponajprije obratiti pomna pažnja na još postojeće sitne šume i šikare, te iste u zabranu staviti i zagajiti, jer nam ove tako rekuć kao predstraže služe udalenijim visokim šumam. Drugi faktor, koji takodjer na uništenje šuma radi, jeste kradja. Lopov bo negleđa, gdje će drvo posjeći, i jeli će posjekom istoga tlo ogoljeti, i dali će obližnje stabalje ozlieđiti, njemu je samo stalo do toga, da mu drvo svrsi odgovara, da ga što prije posjeće, i na sigurno mjesto neopaženo spravi. I^ tih razloga sjeće on najradje mladja stabla u obližnjih šumah. Kradja, koje bi imale za motiv vlastitu potrebu drva, razmjerno malo ima, jer si to drvo pravoužitnik lahko bez velikih novčanih žrtava legalnim putem pribaviti može; nego se one pojavljuju većinom iz spekulativnih razloga, zamienjujuć tako u vele manjkajuća vriela poštene privrede. Pomanjkanje vriela poštene zaslužbe sili onaj narod rek bi na šumsku kradju. Treba dakle skrbiti, da se narodu pruža prilika za zaslužbu, pa će i šumske kradje sve rieđje bivati. U koliko je pako sama uprava imovno-obćinskoga posjeda za riešenje te narodno-gospodarstvene zadaće pozvana, to treba iz svih sila da nastoji oko podignuća šumske trgovine i obrta. Kad bi se razvili trajni ti´govački odnošaji, to bi isti narodu godimice liepu zaslugu, bilo prevozom robe, bilo pak izradjivanjem iste pružali, te nebi seljak primoran bio, da si grdnom kradjom potrebita namiće. Ostvarenje trajnih šumsko-trgovačkih odnošaja i obrta, može se samo dogoditi uslied predhodnoga ostvaranja obćih, a naposeb šumskih komunikacija. Gradnjom puteva postaju šume trgovini pristupne, a gdje se ova trajno udomi, raste i blagostanje, jer pruža vrielo poštenoj zaslužbi i dohodku. Konačno bi bio dobar uztuk kradjam u obće i strožija uporaba šumskoga zakona po pozvanih oblastih, kao i odredba strožih mjera za vlastnike piljana. Kada bi pilari bo odgovornim se učinili za na pilah pronadjeno kriomčareno drvo, pretrpili bi drvokradice najveći udarac, jer nebi imali gdje ukradjena drva prodavati i izradjivati. Najglavnije napokon je sredstvo za očuvanje šuma |