DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1886 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 523 —


po ličko-otockom okružju. Narofcito hvalim srdačno velecienjenomu gospodinu
nadšumaru oto&ke imovne obćine, Šandoru Percu, koj nije žalio ni truda ni
vremena te nas punih 8 dana predvodio i sve udesio da je zbilja ovo putovanje
tako liepo provedeno. Svoj ostaloj p. n. cienjenoj gospodi, koja nas poapomagahu
po svojih silah u putovanju, imenito: g. Srići u Novom, načelniku Krajaču
u Senju, te slavnom obćinskom poglavarstvu u Novomu, načelniku Anti
Dorčiću i cienjenira gradjanom Novljanom bila najiskrenija hvala.


Slavnomu senjskomu parobrodarskomu družtvu, kapetanu Akačiću, te
slavnomu parobrodarskomu družtvu na Rieci Švrljuga et Comp. iskreno hvalim.


— Svoj cienjenoj gospodi šumarom, strukovnjakom i prijateljem, koji nas od
Ogulina počamši cielim putem iskreno susretahu, a na čelu im imenito: nadšumar
M. Zobundjija, šumari M. Križkovič, taksator Dušan Ilijić, šumar Gurtler,
a od strane državnih šumara nadšumar gosp. Ivan Adamek i šumar E. Dobiaš,
a od nadzorničtva za našumljenje krasa g. šumarnik Malbohan — svoj toj
gospodi srdačno i iskreno hvalim, bog ih poživio i nagradio.
Križevci, mjeseca kolovoza 1886.


V. Kiseljak.
Rieč u zgodno vrieme.


Diobom zadruga nestalo je i zadružnih šuma, iz kojih su bud nove kuće
i ostale gospodarske sgrade gradjene, bud pako da su upotrebljene za pokriće
diobnih troškova, dočim su se potrebe uslied pomnožanja broja sgrada, peći,
parcela i blaga, na liesu, ogrievu, kolju, pruću itd. pomnožale, pa s toga već sada, a
jošte većma u buduće, obć. šume ovim potrebam zadovoljavati morati, prema kojim
se, uvažujuć na prvom mjestu stojbinske odnoi^aje — i gospodarska osnova
ne samo na papiru sastaviti, nego i u naravi provesti ima. Naravno
da spomenuti zahtjevi nisu širom mile nam domovine u jednakoj mjeri
zastupani; oni bo ovise o napučenosti, o zanimanju naroda (da li se naime
pretežno ratarstvom, vinogradarstvom ili stočarstvom bavi), o veličini i uredjenom
ili neuredjenom privatnom šumskom posjedu, o mjestnih odnošajih itd.
U Slavoniji primjerice, gdje no seljak za dolnji vez kuće (ako ju nezidje) tek
podsjeke (balvane) i spone za stiene te pleter treba, gdje kolje za vinograd i
ogradu iz stare hrastovine ciepa, gdje u prostranih vlastelinskih šumah ogriev
i pašu uz veoma malu cienu dobiva, tamo su ti zahtjevi mnogo manji, no u
nas, gdje no je običajno stiene od kuća i ostalih gospodarskih sgrada iz
mostnica (planka) praviti, gdje se za kolje mlada stabalca sjeku, gdje seljak
drvo iz privatnih šumah bud nikako bud samo uz veliku cienu dobiti može,
gdje uslied napućenosti mnogi grm, šikara i šumica, po kojem se prije paslo,
izkrčeu ter u polje ili vinograd pretvoren itd. Nedvojbeno pako, da čim više
potreba kojim se zadovoljiti mora, tim teže i uredjenje potrajnog uživanja, pa




ŠUMARSKI LIST 12/1886 str. 20     <-- 20 -->        PDF

^ 524 -^


pošto su te potrebe u raznih predjelih različite, nemože se ustanoviti za sve
obć. šume jedan način gospodarenja, nu svakako je ovim svrha, da se u njih
uzgaja drvlje, bilo sad za kolje, ogriev ili lies.


Tko je pod naslovi, bud podžupanijski, kotarski, kotarsko-obćinski ili
obćinski šumar obnašao službu šumara kod urb. obćinah, zna koli se ovlaštenici
provedbi kulturnih radnja u njihovih šumah opiru i koli je težko iste provadjati
i ako se provedu, kakav im je obstanak? A zapitaš li tomu za uzrok,
nebi valjao odgovor, da je to tek posliedica renitencije, koju treba, ako neide
milom a ono silom svladati, jer je to jedna slaba utjeha, a drugo niti se istinom
neslaže. Promotrimo U život i način gospodarenja našeg seljaka, nesmijemo se
najpače u težko prelazno doba čuditi, gdje si uslied diobe zadruge mora kućicu,
staju, štagalj, kuharnu sagraditi, gdje mu valja teglećeg blaga, orudja,
ratila, ormu itd. nabaviti, pa dočim poljskim prirodom tek sebe i svoje prehranjuje,
odgaja i timari blažče da ga proda ter tekućoj dužnosti poreza zadovolji,
a od ostatka odielo i potrebna što kod kuće proizvesti nemože, kupi.^")
Na pašu valja indi kod sastavljanja gospodarskih osnova


bezuvjetno obzir uzeti; nu osvrnemo li se opet na današnje stanje obć.
,šuma, koje su bud jur posjećene, bud pako sječi dozriele, na množinu ovlaštenika,
na malu površinu, koju zauzimlju, na potrebu ogrievnog drva (jer je već
nadošlo vrieme da se panjevi izkapaju) prinuždeni smo uvesti uzgoj nizke šume
koja opet V^—^/a cielokupne površine od paše izključuje.


Kanimo li dakle šumu uzgajati, eto nas u oprieci sa zahtievom paše,
koju ako i nebrani sasma, a ono nedopušta u željenoj i potrebnoj mjeri, pa
s toga treba nastojati, da se tomu u koliko moguće drugim načinom odmogne,
a to bi bilo uredjenjem obć. pašnjaka, provedbom komasacije,
popravkomlivadaipostepen im p r i u č a v a n j e m s e 1 j a č t v a na k r m-
Ijenje u staji i to tim više, što bi to ne samo obstanak urb. obć. šuma
omogućilo, no i po ratarstvo i stočarstvo od velike koristi bilo.


S ovimi redci uslobodjujem se uslied predstojeće organizacije uprave i
šumskog gospodarstva kod urbarnih obćinah svratiti pozornost na okolnost, koja
nam stvara najviše potežkoća, đovadjajući nas u koliziju sa narodom, radjajuć
zlovoljom i mržnjom, dočim bi se noćenjem i uredjenjem gore spomenutih odnošaja
dalo odmoći i seljaku i omogućiti izvršavanje najsvetijih nam dužnosti,


Sesvete, u listopadu 188{-).
Dragutin T r o t z e i\


*) Vidi „Šumarski list´´ etr. -^67, o. g.