DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1886 str. 21 <-- 21 --> PDF |
.. ´ — 525. ~ Šumsko-uzgojne sitnice. Tamo, gdje no se u visokih šumah prij e sječ e za mladi naraštaj skrbilo nije, već gdje se u tu svrhu ostaviše jedino t. z. sjemenjaci, da takovu izsiehenn površinu opet pomlade, bez oteira da li uvjeti postoje, kojim bi se naravno pomladjenje postići dalo, vidimo, da kod čekanja na plodnu godinu prodje često i godina za godinom, a medjulim preotme na sječinah mah korov, gložik, ljeska i drugo manje vriedno drveće, medju kojim je naravnp pomladjivanje već težko provesti ma sve, da postavljeni sjemenjaci i obihio plodom rode. Uz takove okolnosti, sve kad bi se i nastojalo, da se površina (šiprakom porašćena) očisti što samo znatnim troškom biti može, koji se trošak rado izbjegava, zaostane medjutim ipak godišnji prirast drva na toj površini za više godina. Ovaj se pako prirast u ustanovljenoj obhodnji već naknaditi nemože, pa bi se na to i kod sastavljenja gospodarske osnove morao primjeren obzir uzeti. Da se kod naravnoga pomladjivanja znameniti uzgojni troškovi prištede, ako li tomu nuždni uvjeti postoje, poznato je, a možemo to opaziti i u svakoj žirom plodnoj godini kad u okolišju posječenog hrašća, pomladak kano konoplje gusto ponikne da ga je milota vidjeti ~ i bolje nego li umjetnim načinom po-^ijani. Nu to sve samo onda biva, kad se i u toj žirnoj godini stabla obaraju, tako da se padnuvši žir prigodom izradbe drva od radnika u tlo ugazi, blagom i skolima u zemlju utare; a još više i bolje se poluči taj uspjeh, ako se svinje u žirenje ugone ali i d ostado h no iz šume izćeraju, jer nam takove rovanjem tlo prirede i sjeme zaruju. Sjeće li se pako šuma, u kojoj mladi naraštaj joŠ nepostoji, u neplodnoj godini obzirom na t. z. sjemenjake, kojih ee se na sječni ostavljati, to ćemo se lasno u nadi prevariti, jer sve da će i sjemenjaci u vrieme plodom i roditi; to ipak padnuvši žir na golo čvrsto tlo, nije kadar klicati, već će ostati na površini tla nepogodam vremena i divljačine izvrgnut, a naumljeno pomladjenje šume izjaloviti će nam dašto. Da je tome doista tako, osvjedočio sam se i opet prošle godine — gdje je žir obilno u okolici Zagreba i rodio bio. Dodjem bo u hrastovu šumu, gdje su sjemenjaci tobož pošumljenja radi na sječini pridržani, pa kako u istu šumu nisu ni svinje u žirenje ugonjene bile, niti je žir inače skupljan, to bje žira u obilju na zemlji, tako da se moglo pomisliti, da će ga nješto i poniknuti. Ove godine u mjesecu ožujku, kad no je sniega već nestalo, zaputim se ja i opet u istu šumu, da vidim kako je žir zimu prekuburio, ali kad tamo, pod sjemenjaci neima žira, osim ostanaka ljuska i pušljivog te izgriženoga žira. Eto u vremenu od četir mjeseca nestade ga, jer ga misi i druga divljač potrošila, nisam medjutim niti kasnije mogao opaziti, da bi bio igdje koji žir u toj šumi poniknuo, a isto tako se je moralo i prije pod istimi sjemenjaci dogadjati, jer sve da su isti već više godina svoju plodonosnu dužnost obavljali, ostalo je to bez uspjeha, već se je samo šiprak sječinom razprostranio. Tako stoji dakle s timi sjemenjaci na koje se šumo-posjedniei |