DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1886 str. 21 <-- 21 --> PDF |
.. ´ — 525. ~ Šumsko-uzgojne sitnice. Tamo, gdje no se u visokih šumah prij e sječ e za mladi naraštaj skrbilo nije, već gdje se u tu svrhu ostaviše jedino t. z. sjemenjaci, da takovu izsiehenn površinu opet pomlade, bez oteira da li uvjeti postoje, kojim bi se naravno pomladjenje postići dalo, vidimo, da kod čekanja na plodnu godinu prodje često i godina za godinom, a medjulim preotme na sječinah mah korov, gložik, ljeska i drugo manje vriedno drveće, medju kojim je naravnp pomladjivanje već težko provesti ma sve, da postavljeni sjemenjaci i obihio plodom rode. Uz takove okolnosti, sve kad bi se i nastojalo, da se površina (šiprakom porašćena) očisti što samo znatnim troškom biti može, koji se trošak rado izbjegava, zaostane medjutim ipak godišnji prirast drva na toj površini za više godina. Ovaj se pako prirast u ustanovljenoj obhodnji već naknaditi nemože, pa bi se na to i kod sastavljenja gospodarske osnove morao primjeren obzir uzeti. Da se kod naravnoga pomladjivanja znameniti uzgojni troškovi prištede, ako li tomu nuždni uvjeti postoje, poznato je, a možemo to opaziti i u svakoj žirom plodnoj godini kad u okolišju posječenog hrašća, pomladak kano konoplje gusto ponikne da ga je milota vidjeti ~ i bolje nego li umjetnim načinom po-^ijani. Nu to sve samo onda biva, kad se i u toj žirnoj godini stabla obaraju, tako da se padnuvši žir prigodom izradbe drva od radnika u tlo ugazi, blagom i skolima u zemlju utare; a još više i bolje se poluči taj uspjeh, ako se svinje u žirenje ugone ali i d ostado h no iz šume izćeraju, jer nam takove rovanjem tlo prirede i sjeme zaruju. Sjeće li se pako šuma, u kojoj mladi naraštaj joŠ nepostoji, u neplodnoj godini obzirom na t. z. sjemenjake, kojih ee se na sječni ostavljati, to ćemo se lasno u nadi prevariti, jer sve da će i sjemenjaci u vrieme plodom i roditi; to ipak padnuvši žir na golo čvrsto tlo, nije kadar klicati, već će ostati na površini tla nepogodam vremena i divljačine izvrgnut, a naumljeno pomladjenje šume izjaloviti će nam dašto. Da je tome doista tako, osvjedočio sam se i opet prošle godine — gdje je žir obilno u okolici Zagreba i rodio bio. Dodjem bo u hrastovu šumu, gdje su sjemenjaci tobož pošumljenja radi na sječini pridržani, pa kako u istu šumu nisu ni svinje u žirenje ugonjene bile, niti je žir inače skupljan, to bje žira u obilju na zemlji, tako da se moglo pomisliti, da će ga nješto i poniknuti. Ove godine u mjesecu ožujku, kad no je sniega već nestalo, zaputim se ja i opet u istu šumu, da vidim kako je žir zimu prekuburio, ali kad tamo, pod sjemenjaci neima žira, osim ostanaka ljuska i pušljivog te izgriženoga žira. Eto u vremenu od četir mjeseca nestade ga, jer ga misi i druga divljač potrošila, nisam medjutim niti kasnije mogao opaziti, da bi bio igdje koji žir u toj šumi poniknuo, a isto tako se je moralo i prije pod istimi sjemenjaci dogadjati, jer sve da su isti već više godina svoju plodonosnu dužnost obavljali, ostalo je to bez uspjeha, već se je samo šiprak sječinom razprostranio. Tako stoji dakle s timi sjemenjaci na koje se šumo-posjedniei |
| ŠUMARSKI LIST 12/1886 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 526 toli rado oslanjaju, da će im šumu odgojiti, i s tih razloga onda i opet mnogi hoće da dokažu, da je tomu neuspjehu tlo krivo, na kom da hrast neće više uspjevati. Kod takovih okolnostih nepreostaje ništa drugo, nego se latiti umjetnog pošumljenja, ako nećemo da šuma podivlja. Koliki su pako kod zanemarene šume onda troškovi za šumske kulture, dokazuje nam medju inim i izvješće o ovogodišnjoj glavnoj skupštini u Novoj Gradiški iz kojega razabiremo, da je imovna obćina novo-gradiška u razdobju zadnjih 10 godina za same šumske kulture izdala ogromnu svotu od 79.883 for., i to za našum- Ijenje površine od 3000 ralih, po fem odpadne na jednu godinu nemalo 8000 for. Svakako liepa svota, koja se je ipak sigurno bar većim dielom prištediti dala, da se je svojedoba rationalno sa ondašnjirai šumami gospodarilo. Najviše biti će tomu pako krivo bivše prekomjerno vadjenje t. z. sušaka (Diirrlinge), usljed česa su šume tako brzo proriedjene, da se danas eto moraju umjetnim načinom pomladjivati. Zaključujuć tu crticu, želimo, da naši hrvatski šumari i opet prionu uz svrsi shodno naravno pomladjivanje šuma, koje je kud i kamo dostojnije umjeća doista vrstnog i svoju zadaću podpuno shvaćajućeg šumskog upravitelja. Mnogi šumovlastnik i opet običaje šumu sitnog uzgoja u 10. godini pročistiti, prebirati to jest razredjivati, ostavljajuć na panju samo po jedan izdanak, koji onda ostavlja i do 60. godine rasti, razredjivajuć ju medjutim još po koji puta, da tobož bolje raste. Akoprem tako pričuvani izdanci u prvih godinah bujno rasfu, jer jim iz svih žilah panja snaga u prilog ide, a i ciela šuma liepo izgleda, kano da je iz sjemena ponikla — imade tako u dobroj namjeri odgojena šuma ipak tu posliedicu, koja se tek vremenom opazuje, što je taj postupak za sitnu šumu štetonosan, i to ne samo zato što su panjevi za budući pomladak žihvanu snagu iztroših, već što se i sam prirast drva time umanji, jer se time promašuje najbolja uporabna doba (koja za hrastove sitne šume medju 30-40 godina pada), nakon koje zaostaje u rastu, dapače za polovicu, negledeć na to, da debljevina takovih šuma većinom iz bjeli v^astoji, koja i onako za gradjt´vne svrhe ništa nevriedi. Isto tako ostaju panjevi za budući pomladak sitne šume redji, dočim je tlo većim uplivom sunčana žara izvrženo, te tako još više izmršavi (ako je položaj šume briegovit) što sve doprinaša uništenja uzgoja sitne šume, koje se napokon pretvaraju u šikarje i pašnjake, ako jim se usjevom nepomogne; što se medjutim samo vrlo riedko kod nas u sitnih šumah čini. Ovakovih je šuma naći naročito po gornjoj Hrvatskoj, a bilo bi željeti u samom interesu šume vlastnika, da takove sitne šume na manju obhodnju stave a proriedjivanje da ograniče primjereno odnošajem, položaju i obrastu šume, žele li šumi i za budućnost životim snagu uzdržati i primjerenu drvnu gromadu na površini uzgajati. Izim navedenih mana, upliva štetonosno u šumskom gospodarstvu na uzgoj šume, naročito još i prekomjerno uživanje žirenjji. Dok se zakupniku žirenje prepušta na neograničeno vrieme, a još više, ako se ta dozvola izdaje u |