DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1886 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 627 ~ savezu sa pašarinom na ciek godinu; tuj neima onda izgleda, da će štogod preostati za pomladak, osobito u bukovih šumah, koje se samo naravnim načinom pomladjuju. Ove je godine svagdje rodila bukova šuma, a na mnogih mjestih ponelo je i hrašće, što će dobro doći bukovim šumam, koje dosta riedko bukvicom radjaju, a najbolje se naravnim načinom pomladjuju, samo bude li u naših šumarah volje, a u šumoposjednika smisla za osjeguranje budućeg pomladka šuraa. J. E11 i n g e r. Šume i šumarenje u Bugarskoj. Saobćuje Simeon Pjerotić, bivši knjež. bugar. šum. nadzornik. VIII. Bugarski trudoljubivi narod uvažava vrlo malo rieći proslavljenoga francezkoga pisca i učenjaka Mi rabe la, koji toli divno sintentizira upliv i važnost šuma za unapredjenje i podizanje blagostanja čovječjega roda u obće, u svojem pročutom djelu; „Dict. des scien. naturale", jer, kao što jur više puta spomenuh, Bugari tamane nemilostivo svoje nekadanje bujne šume. — Oštroumniji Bugari, a naročito pako mladi bugarski državnici, uvidjaju da sijaset nevolja i golemih šteta, što su ih teeajem vremena prirodni uphvi i pojavi počinili, glavni uzrok izključivo u haranju domaćih šuma tražiti valja. Na dugo bi me odvelo, kad hi ovdje stao redati sve one ogromne štete, koje su nastale od tuda, već ću se ograničili pri tih razmatranjih, samo na neke veleznačajne činjenice. U Bugarskoj najočevidnije bi se mogli osvjedočiti svi oni učenjaci i nadrimudraci, koji se usudjuju kategorično na prosto tvrditi, da upliv šuma na prirodne pojave, nije baš omašan, te da se važnost šuma ´graničuje jedino na prihode, kojih dobivamo od istih. Uvjerili bi se, opetujem, činjenicami, da su na krivome putu; jer n. pr. samokovsko prostrano polje, koje obuzima prostor bliza, u dužini do 50 kim., a u širini, mjestimice 15, a na mjestah pako od 20—30 kim-, nekad bujno i bogato polje, danas većim je djelom zasuto kamenjem i pjeskom, dotjeranim posredstvom povodnja i vododerina sa obližnjih planina. Osvjedočili bi se, da je većina pučanstva tamošnjih okolnih sela primorana na skoro odseliti se i tražiti prehranu u drugih predjeiih bugarske države. Upliv šuma na temperaturu u Bugarskoj veoma je očigledan! U zagorskih ili balkanskih priedjelih Bugarske kneževine opaziti je u posliednje vrieme, od doba naime, od kada su tamo šume poharane bile, da vododerine i poplave sve češće bivaju; tako je u kistendilskom i troskom okružju mnogo :^ela povodnjem oštećeno; dapače nekoji tih priedjela hametom su zasuti i umšteni. |