DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1886 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 528 ~ Tako isto u vračanskom okružju,* u posliednjih godinab, često silne i grozne oluje i vjetrovi, mnoge su kuće odkrili; a bilo je i mnogo ljudskih žrtva i sličnih tomu strahota; dočim su me starci uvjeravali, da oni nemogu pamtiti, da je priroda tako osebujno i okrutno s njima prije postupala. Dosta značajni prostori vinograda u vračanskom i kistendilskom okružju zasuti su u posliednjih godinah od navale vododerina i omanjih poplava, pa ipak su ovi vinogradi prije bujno uspjevali, premda su ležali na podnožju ovećih gora; jer su ih šume štitile, te branile od voda i navale kamenja. Imao sam nadalje priliku osvjedočiti se, kako su poplave i nagle kiše gomile kamenja đokuturale na podnožje viteške planine, koje će gomile zasuti množinu liepih i plodnih njiva sela Bojane. Sasvim drugi prizori i opet mogu se opaziti u varničkom okružju, gdje su šume ponajbolje sačuvane! — Tamo se polja zelene, livade su pićne i plodne travom, prihod zemljišta u obće znatan je, a sve te blagodati imadu se sigurno pripisati više povoljnome uplivu tamošnjih velebnih i bujnih šuiia, nego li sastavu tamošnjega tla. — Humusa tamo imade dosta, klima normalno djeluje, vode se izlievaju izpravnim tokom; jednom rieči prirodni bič onuda još nehara; a većinu toga imade se zahvaliti sumarni. U varničkom okružju riedko možeš nabasati na vododerine, poplava neima, dočim u predjelih, gdje su šume uništene, na hiljadu ćeš se mjesta namjeriti na gole skrope i kamenje. Neću razpravljati upliv šuma sa idrauličnoga gledišta, na normalni tok bugarskih šuma; jer je to štiocem ovoga hsta i onako poznato, kao što neću opisati ni ostale blagodatne uplive šuma na zaštitu zemlje, sela, kao što su sredstva, kojim su šume kadre izvršiti, odnosno prepriečiti pojave prije spomenute vrsti, ali ću opisati neke dogodjaje sbivše se u Bugarskoj uslied uništenja šuma za posliednjih decenija, koje sam sakupio putujući širom države. Dok su samokuvski Balkani bili obrasli gustim jelovim i borovim drvećem, onda tamo okolna sela nisu nikada osjećala pogibelji i znatnih šteta od poplava, dočim od god. 1880 — 1882., čim su se naime tamo upravo bezbožnim načinom sasjekle šume, od tada rovanje zemlje i lomnjava kamenja, nastade toli brza, da je zauzelo opasno stanovište; tako, da je god. 1883. jedan ogromni kamen, koji se je odvalio sa planine, pokrio tri čovjeka obližnjega sela Biela Iskra, a odvaljeni kamen, od mene na oko procienjen, sigurno je vagao preko 1,OOO.OUO klgr. — Sela, na podnožju samokovskih Balkana nahodeća se, mnogo su puta od god. 1880. postala žrtvom urvina kamenja, povodnja, poplava itd. U istih predjelih Bugarske strašni su vjetrovi, rano u proljeće, godine 1883. množinu dimnjaka i čitavih kućnih krovova odvalili, a bilo je i mnogo ranjenih Ijudih. Čuvena rieka „Iskra", koja izvire u spomenutih gorah Balkana, uslied provale kamenja, promjenila je svoje korito i tok; tako, da je tom promjenom, * Budud da se n ovome odsjeku spominje sijaset sela, mjesta, gradova, okružja itd., to upu(5ujeni štioce na zemljopisnu kartu Bugarske Kanitza. —Pisac.— |