DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1886 str. 30 <-- 30 --> PDF |
- 634 svrbi, nu vete bi zasluge po mome mnicnju g. Šoilekov imao, da uzajamno Narovićem izvađja skrupulozno spasonosne planove ovoga. — Zasebna je pako zasluga g. Šoilekova, što je svojim bistrim umom i vanrednom marljivo^ ću i zauzetnošću, odlučno doprinjeo, da se u državnih šumah, toli zapuštenih u tursko doba, organizovalo sistematična tehnička sječnja, čuvanje, eksploatiranje itd. Drugu omašnu zaslugu imade na polju bugarske šumarske organiZLu; ije, što je uz moju pripomoć, izmjerio na debele hiljade hect. državnih ^unla, koje nisu bile poznate novoj bugarskoj državi, već od seljaka, kao njiliova selska imovina prisvojene u doba oslobodjenja im od turskoga igal — Šoilekova, nadalje ide u glavno zasluga, što je riešio pogubne sporove podi- Uiuite poradi šumskih medja i pravnoga uživanja njihovih prihoda izmedju poljskih i planinskih sela; ~ u jednu rieč: Šoiiekove zasluge za bugarsko šumarstvo idu uzpored onih ministra NaČevića. Zaključujuć time ta razmatranja — molim štioce, da mi izpričaju, ako li sam tuj spomenuo možda i takovih stvarih — koje se više tiču mojih ličnih odnosaja i poduzeća — nu glavna mi bijaše vazda pred očima svrha, upoznati hrvatske šumare čim podpunije i objektivnije sa odnošaji šuma i šumarenja u posestrimoj nam Bugarskoj, držeć, da nam medjusobno upoznanje, u skupnom interesu, ne samo nuždno no i bezuvjetno potrebno. Pismo iz Dalmacije. Usvajajući predlog g. Kozarca, hitim da đrugovom svojim javim koju o šumarstvu, u koljevci Hrvata, iz kršne Dalmacije, od kuda Vam do sada još riedki glasovi dolaze, pa ipak su baš ovdašnji šumarski odnošaji, bar u koliko se tit´u uredjenja bujica, ne samo poučni no i zanimivi. Da se u novije doba i od strane same države za Dalmaciju mnogo čini, biti će poznato, a bilo je 0 tom već i u „Šumarskom listu" razpravljano. Počimajući ovim pismom bistriti pojmove u rečenom pogledu, svratiti ću se prije svega na ono, što bje godine 1885. uradjeno od strane političke uprave za poboljšanje šumarstva u Dalmaciji. Polag odnosnih, sa nadležne strane u „0})javitelju dalmatinskom´´ objelodanjenih viestih, umnožilo se g. 1885. osoblje naših obćina od 12 šumara i 377 lugara na 12 šumara i 462 lugara, od kojih bje podupirano po namjestničtvu njih 11 šumara i 334 lugara — izdano bje pako u to ime ukupno 14.335 for. 67 novč., zemaljski odbor pako doznačio je obćinam u istu svrhu svotu od 4228 for. 60 novč. Ovo su dakako brojevi, sravnjeni sa onimi po Hrvatskoj i Slavoniji vrlo maijušni, nu pri tom nevalja zaboraviti, da čitava današnja Dalmacija, tek tolika koliko je područje današnje zagrebačke županije, a isto tako su neznatni i sami naši ostanci njegdašnjih dalmatinskih šuma, nu uza sve to ipak, danas se u Dalmaciji kud i kamo više zahtieva od šumara, no tamo u gornjih kra |