DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1886 str. 30 <-- 30 --> PDF |
- 634 svrbi, nu vete bi zasluge po mome mnicnju g. Šoilekov imao, da uzajamno Narovićem izvađja skrupulozno spasonosne planove ovoga. — Zasebna je pako zasluga g. Šoilekova, što je svojim bistrim umom i vanrednom marljivo^ ću i zauzetnošću, odlučno doprinjeo, da se u državnih šumah, toli zapuštenih u tursko doba, organizovalo sistematična tehnička sječnja, čuvanje, eksploatiranje itd. Drugu omašnu zaslugu imade na polju bugarske šumarske organiZLu; ije, što je uz moju pripomoć, izmjerio na debele hiljade hect. državnih ^unla, koje nisu bile poznate novoj bugarskoj državi, već od seljaka, kao njiliova selska imovina prisvojene u doba oslobodjenja im od turskoga igal — Šoilekova, nadalje ide u glavno zasluga, što je riešio pogubne sporove podi- Uiuite poradi šumskih medja i pravnoga uživanja njihovih prihoda izmedju poljskih i planinskih sela; ~ u jednu rieč: Šoiiekove zasluge za bugarsko šumarstvo idu uzpored onih ministra NaČevića. Zaključujuć time ta razmatranja — molim štioce, da mi izpričaju, ako li sam tuj spomenuo možda i takovih stvarih — koje se više tiču mojih ličnih odnosaja i poduzeća — nu glavna mi bijaše vazda pred očima svrha, upoznati hrvatske šumare čim podpunije i objektivnije sa odnošaji šuma i šumarenja u posestrimoj nam Bugarskoj, držeć, da nam medjusobno upoznanje, u skupnom interesu, ne samo nuždno no i bezuvjetno potrebno. Pismo iz Dalmacije. Usvajajući predlog g. Kozarca, hitim da đrugovom svojim javim koju o šumarstvu, u koljevci Hrvata, iz kršne Dalmacije, od kuda Vam do sada još riedki glasovi dolaze, pa ipak su baš ovdašnji šumarski odnošaji, bar u koliko se tit´u uredjenja bujica, ne samo poučni no i zanimivi. Da se u novije doba i od strane same države za Dalmaciju mnogo čini, biti će poznato, a bilo je 0 tom već i u „Šumarskom listu" razpravljano. Počimajući ovim pismom bistriti pojmove u rečenom pogledu, svratiti ću se prije svega na ono, što bje godine 1885. uradjeno od strane političke uprave za poboljšanje šumarstva u Dalmaciji. Polag odnosnih, sa nadležne strane u „0})javitelju dalmatinskom´´ objelodanjenih viestih, umnožilo se g. 1885. osoblje naših obćina od 12 šumara i 377 lugara na 12 šumara i 462 lugara, od kojih bje podupirano po namjestničtvu njih 11 šumara i 334 lugara — izdano bje pako u to ime ukupno 14.335 for. 67 novč., zemaljski odbor pako doznačio je obćinam u istu svrhu svotu od 4228 for. 60 novč. Ovo su dakako brojevi, sravnjeni sa onimi po Hrvatskoj i Slavoniji vrlo maijušni, nu pri tom nevalja zaboraviti, da čitava današnja Dalmacija, tek tolika koliko je područje današnje zagrebačke županije, a isto tako su neznatni i sami naši ostanci njegdašnjih dalmatinskih šuma, nu uza sve to ipak, danas se u Dalmaciji kud i kamo više zahtieva od šumara, no tamo u gornjih kra |
| ŠUMARSKI LIST 12/1886 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 586 — jevih domovine naše, a nevalja zaboraviti i na to, da je ovdje šumarstvo u obće tek u povojih, a naročito to vriedi za dalmatinske obćinske šume i ob~ ćinske šumare, kojih odnošaji ma da i nisu blaženi, ipak su kud kamo bolji od onih urbarnih obćina po Hrvatskoj. Što se samih obćina tiče, to su iste doduše god. 1885. veću svotu nego ikada do sada doprinjele k uzdržavanju svog šumarskog osoblja, naime 27,001 fr. 74 nove., odkuda i opet sliedi da je g. 1885. bilo ukupno 2a šumarsko osoblje obćinske uprave u Dalmaciji upotrebljeno 44.566 for. Kako se raedjutim šire Dalmacijom branjevine i novopošumljeni ter pod zabranu paše stavljeni šumski priedjeli, tako se podjedno žalibože ranažaju i šumski prekršaji, o kojih je baš godine 1885. bilo podneseno političkim oblastim do 3056 osvada, na temelju koj ih bje dosudjeno 9196 for. 76 nove. globe, a šumske odštete 6894 for. 78 nč. na ime postupnih troškova 599 for. 60 nč. — nadalje 404 i pol dana zatvora — 552 ukora. Prijavljeno bje pako iste godine ukupno političkim oblastim 5379 prekršaja, od kojih bje riešeno do konca godine 3956, a odstupljeno kaznenom sudu 183, tako da je koncem g. 1885. ostalo neriešeno još 1241 prijava. Pri riešenju gore spomenutih 3965 osvada bilo je sudjeno na 14.476 for. 25 novč. globe, na 769 dana zatvora i na 11.837 for. 25 novč. naknadne štete. Od šumskih globa spadajućih u korist ovdašnje zemaljske kulturne zaklade, bila je tekom god. 1885. po c. kr. poreznih uredih utjerana svota od 13.164 for. 64 novč., a ostalo je koncem g. 1885. neutjerano 15.986 fr. 12 nč. U koliko je samo utjerivanje dosudjenih šumskih odšteta vrlo važno, to se je c. kr. namjestničtvo pobrinulo, da kod poreznih ureda utjerivanje tih svota poskori. Kao što šumarsko redarstvo u zemlji sve to veću važnost dobiva, istx) se tako marljivo radi i oko zagajivanja krasa i uredjenja bujica, tako je namjestničtvo samo tekom godine 1885.: za sjemenje i biljke 3564 for. 44 nč izdalo, za radnje šumske pako izdano bje 1549 for. 50 nč., iliti dakle sveukupno 5113 for. 94 novč. Napose pako doznačeno bje od strane ministarstva, dakle države, za same radnje oko bujica 10.525 for., od strane zemlje pako u isto ime 1625 for., dočim su obćine toga radi u gotovom izdale do 565 for., a osim toga dostavile još i oko 1600 bezplatnih radnika. Od tuđa dogotovljene su radnje oko bujica u bunarskoj draži kod Obrovca, koji se okoliš bude jesenas i pošumio, a isto tako zgotovljene su radnje oko uredjenja bujica Vrlike, Zduš i Bukovica-Zduš- Oaaj pako, kojemu je poznata velika važnost tih radnja po Dalmaciju^ moći će podjedno i pojmiti veliki napredak našega šumarstva, koje se tek onda bude pravilnije razvijati moglo, dok jednom pogibelj tih bujica po zemlju minula bude, jer iste stoje u najtiesnijem savezu sa samim ošumljenjem ovdašnjih litica. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1886 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 536 — Osim gore rečenih radnja, koje su tim dovršene, nastavljene su takodjer i radnje u području potoka Cikole u obćini drniškoj, na Povjaku, Vedrini i Doljani kraj Sinja; na Kavovora potoku u obćini muljanskoj, na Drenovčici u obćini grbaljskoj i na Krimalji u Crnojgori. Započete su pako radnje na Muću u potocih Milina, Dobreć i Zmijevac kao i na brdu Konju kod Knina, Osim toga pako izradjene su jur i osnove za uredjenje bujica u Krimalji u obćini grbaljskoj, Suavu kod Muca, Doljani udolnjem teku kroz Hrvača; Postrenja kod Dubrovnika; za Debeli brieg u Sutorini i BaMnac kod Plavna u obćini kninskoj. Kod svih tih radnja pako sudjelovahu živo takodjer i u ovdašnjoj obćinskoj službi stojeći bivši pitomci križevačke škole, kojih je službeni položaj ovdje mnogo teži no ikojega im drugova po gornjih strana domovine naše, i to tim više, što je i ovdje na papir u mnogo toga uredjeno, u naravi pako, obćinski je šumar žalibože većim dielom i ovuda još slugine sluge sluga — imade doduše iznimaka — nu takove vrlo su riedke. Najznamenitija je svakako ta okolnost,, što ne samo da god. 1885, iz zemaljskih sredstva po zemaljskom odboru u šumske svrhe doznačeno ukupno 5053 for. 60 novč. (obćine izdale su u to ime same pako 29.734 for. 97 nč.) nu što je država u svemu i opet za Dalmaciju bila izdala 29.576 for. 13 nč. — Okolnost, koja u Hrvatskoj i Slavoniji u obće nepostoji, jer niti zemlja a još manje dakako država — u to ime tamo kod Vas što izdavaju — ma sve da se uredjenje urbarne obćinske upravd ni tamo bez takove subvencije absolutno neće provesti moći, u tom pogledu dakle mi Dalmatinci već Vas pretekosmo. U koliko se medjutim danas ovdje u obće već šumarstvo cieni — uvidjeti je ponajbolje već i odatle što je godine 1884, u to ime upotrebljeno u svemu samo 45.066 for. 54 novč. — ihti za 19.298 for. 16 nč. manje no u godini 1885, da je to ponajpače zasluga našeg nadzornika i izvjestitelja kod namjestničtva g. Zikmunđovskog, samo se sobom kaže. Zaključujući za sada, nadam se, da ću se moći čim skorije i opet kojim pismom iz ovih strana oglasiti, jer naši odnošaji lova, južnom podnebju odgovarajuće vrsti drveća itd. sigurno da zaslužuju takodjer i pažnju širjih krugova — pa bi "stoga željeti bilo, da i ostali moji — diljem Dalmacije služeći drugovi — nepropuste svojevremeno javiti Vam koju. * _ a — * Nagkiujemo i opet, da de nam toli iz Dalmacije, koli iz Bosne, Hercegovine i Srbije svaka i najmanja viest tifiuda se tamošnjih šuma i šnmarenja svako doba dobro do(5i, a stoga molimo i tamošnje prijatelje ovoga lista, da nezaborave dogodice na nas. Uredništvo, |