DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1886 str. 47 <-- 47 --> PDF |
™ 551 ^ kti(mu^ar<^nu h imovn(> ^unic. Porinltolj ov^ ;tu),,sk(> tfcfe Md.- Gri,ić iz Plitvicah, VAL da se lugaru 7,a ovo osvoti, .ioroka o.t jn. i^n duu, kad so j(´ u.i V<´C l.ua Mcdjuthn požlo je ipak oružsiu´koj obdodi postaje u Va^aucu, čestitim oružiiikom Mati Dr/ajn i ]\Iati Bnzacn za rukom odknti zloun, tako da je počinitelj zločin sam priznao, ornžnike na mjesto čina i ^djc j(^ truplo bacio, doveo, te omdje kojim je zločin počinio, njima jot okrvljavlj(aio piedali morao. Glavna skupština magj«rskoga šumarskoga društva, obđržavati <5e se o g. dne l´-J prosinca u Budnjjesti u ^e]ikoj dvorani družtvene palice,. Družtvo zaklju(´-uje ljetom rivadesotgodihnjien tvoga obslanka, ter dvadesel i pet godišnjicu izdanja magjarskoga šumarbkoga lista „Erdćszeti Lapok´´. Podzemni požar šume. Počeikom btudcna upalio se n sumi „^laii jai(k´ nrbarne imovne obćinc Jlova, n kotaru križ.konj, aloj kamenog ugljena (mje li možda treset?] Seljaci mi^liSe iz početka, da će uujći sann ngasuuti vahaij nu kad &u počeli kopati oko požarišta, dobila je \atra tek odu&ka, te se poSela joŠ jače Širiti. Kotarska oblast odredila je medjutitn shodna, da se i^ozar ugušio. I^ova odlika raka u Bosnoj. T^ist ,,Wieuer Landwirtschaftliclie Zeitung" , donio je nedavno viest, da je u njekom potoka okrtižja visockog u Bosnoj, nadjena nova odlika raka, koja se od do sada pozuatni odlika time razlikuje, da imade noge i štit crvene boje — kako to inaće samo a kultanih raka vidimo, kao Što i time, što ljube svjetlo — ostavljajući i po bielom danu pukotiue i rupe u kojih životare —doeim obični raci, kako znamo tminu ljube. Ovi da raci zajedno sa običnimi i u istih voda obitavaju. Šumski požari u sjevero-amerikanskih sjediujenili država, prouzrocuje glasom amerikanskih izvještaja, pop^rečno na godinu šteto u vriednosti 300 milijuna dolara. — .Svota kojom bi se mogli pokrif:i kamati svijuh državnih dugova — svih civiliziranih država svieta. Stare topole. Oitamo u ,,Oav-teutlora" : U botaničkoj bašti. u Dijonu imade jedna E*opulus nigra, koja uz visinu od 40 metara, neposredno nad zemljom obod od 14 metara imade. Deblo šuplje je do prvih velikih grana, a šupljina izpunjena je cenuiritom. Obod krošnje uvjeri TO metara. Starost ovoga drva cieue na više od 300 godina. U Vratislavi pako, imade takodjcr u botaničkoj bašei jedna topola, kojoj je starost opi´cdieljena pomočju svrdla na 250 godina. Obod debla, iznaša 6-5 metara, visina 20 metara. Stablo poyve je zdravo, a raste neposredno nad starim obkopom tvrdjave. Hranivost divljaćine. Polag iztraživanja profesora Haberkorna, jest hranivost divljaeine prema hrnuivosti inakog mesa veoma velika jer u 100 funti jnesa nalaze , se sliedcče količine bjedančevnih tvarih; u govedini 20, teletini 19\´,^, jarčetini 16^2, svinjetinji 16 funti, nasuprot pako u zecevini 23Y2 funti. Goi-ivost raznih vrstila goriva. Vadimo iz „Zentralblatt fttr Hoklndnstrie" : Označimo U gorivost ihti gorivmi snagu grabovine sa 1000, to onda iznaša razmierno gorivost javorovine 1011, bukovine 0G6, hrastovine 960, j;-´senovinc 866, brezovine 60 7, jelovine 690, jalsevinc 600, topolovlne 570, vrbovine 508 iliti driigimi riečmi: I komad grabovine iie.ade toliku gorivost kao sto 0-99 clielova javorovine ili l´Oo diela bukovine, ili i´Ol diela lirastoviuc, ili M S diela jaseuovine, ili 1-17 diela bre zovine, ili 1-43 diela borovine, ili 1´45 diela jelovino, ili PG7 diela´jaiševinc, ili V75 dieia topolovinc ili 1 99 diela vrbovine« Kod prispodabljanja gorivosti di´va sa gorivosču kamenog ugljena, ustanovljeno je. da 3 ´/, prostornih metara grabovine toliku gorivost imadu, koliko SO^*/^ centi ka menog ugljena, 3´/^ prostornih metara bukovine toliko, koliko 19% ^ centi kamenog ugljena, a S\,. \n-olt yh\]i ujetara hrastovine tolilxo, koliko 18 centi kamenog ugljena. |