DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 17 — A´i spisa bivših krajiških pukovnija dalo bi se liepo gradivo za poviest krajiških šuma sabrati; za vlastelinske iz arhiva vlastelinstva, za manastirske iz knjižnice (?) njihove, za ob(Mnske iz ureda obćinskib — sve iz vlastitog vrela, a pokraj svega toga iz naroda samoga, koji ima svojih ustmenih predanja u obilju. Jedne večeri sjedim ja kao obično sa gospodinom E. pijuć kavu. On čita i ja čitam, đržeć se one latinske poslovice: Andiatur et altera pars. Tko nas je motrio ili bolje slušao, mogao je odmah opaziti, da nismo novinari, jer ćas po čas mogao je čuti od nas, da se razgovaramo o šumarstvu. Izmedju ostaloga povederno riec o šum?kom biljarstvu. Kad sam bio djakom na ^križevačkom" šumarskom tečaju znao sam biljarstvo što mi ga radiš — bolje nego što ga danas znam. Onda sam naime znao ne samo latinske nego i hrvatske nazive svega onog bilja, što je u ono nekoliko tabaka u „šumskom biljarstvu" opisano. Sad mi se usadiše samo latinski nazivi a hrvatske mi je narod za vrieme mog službovanja tako pobrkao, .da mnogim zaista nezna/n „krstrmg imena". Neznam komu da vjerujem: narodu ili onim spisom, koja su me uploške dovela do toga, da jim neznani poriekla. Nije liepo nedržati se spisa i ne poštovati izvore, odkud si prvu nauku crpio, al nije liepo ni uz narod nepristati. Medjutim padne mi na um ona poslovica koja veh: j,Bo!je je s narodom kuhati, nego sam pjevati", i to me odvrati od onih spisa, te sam evo upravo za to, da imena šumskih drveća netreba u spisih nego samo u narodu tražiti, nje bilježiti i nadležnom odbaru na svojedobnu upotrebu priposlati.* Ovaj odbor može biti sam upravljajući odbor našega družtva, a mogao bi se i posebno za taj i još koji drugi posao naročiti odbor sastaviti. Orakovi odbori u našem đružtvu bili bi ođ prieke koristi za unapredjivanje našega šumskoga knjižtva i cjelokupnog šumarstva. U svakom dobro organizovanom družtvu treba da je rad podieljen. To je priznato ekonomsko načelo. Tako bi i kod nas trebalo stvoriti odbore ili odsjeke od dražtvenih članovn, da se rad podieli onako, kako je to najshodnije^ i prema našim potrebam i prema sposobnostim i naklonostim pojedinih članova. Ja sam o tom čvrsto uvjeren kao u dogmat, i na osnovu toga otvoreno tvrdin), da sve dotle neće biti željenoga uspjeha u našem družtvu, dokle god bude svaki član bez ođredjenog pravca i cilja jedan ovamo drugi onamo naginjao i bez ikakvog sustava radio. Želio bi, da me tkogod razuvjeri u tome, jer bi mirnije i zadovoljnije mogao n budućnost pogledati. Ali ako moj „dogmat" istinit i nepobitan ostane — šta ćemo onda? Vidjet ćemo! U ostalom ja mogu na to pitanje i jestno odgovoriti: Čekat ćemo ´^ Jamačno nije g. piscu poznato djelo dr, B. Šaleka „Jagoslavensld JDienik bilja". 7j´As^vQh 1879. i/jUiDO troAkom Jugoslavenske n.ka narodciog vrciii posakupSjeno, Urednićivo. 2 |