DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Posije toga osokolilo me je i to, sto će se članovi na odredjeni dan sastati u društvenoj l bogu dosta na broju. Medjutim tiemogu se ni danas otresti bojazni, da je mnogo posla ostavlv\\<) (.´dboru. Ova skupština bje, pa prodje kao i dosadanje; članovi odo.^e kud koj´, (.staviv odboru posla pune ruke. Nepojmim zajednicu, koja na stotine članova broji i cio rad i teret na~ miče na l-.idjn. desetini, zvanicnim radom i onako obterećenirn Ijudem« Pod saiuim pojmom zajednice razumjevara i zajedničko nošenje družtvenog tereta i obavljanje s\ib onih posala, pomoću kojih se do družtvenog cilja dolazi. Udružili smo se da zajedničkim rMoni unapriedimo naše šumarstvo, podhvatili smo t>oIem posao, kog pojedinci nikada obaviti neće. Ovo poduzeće i^te velike snnge, a ponajviše rodoljubivo naprezanje. Naša je otačbina prostrana i plodna njiva. Priroda ju je nadarila obilatim svojim darom bogatstva i obilja. Tu treba samo vriednih radnika pa eto nnra gotova blagostanja. Šume su nara glavno vi´olo iz k ga izviru danas velike glavnice. Ali ncski( bijmo s uma, da su nam to naši čestiti pi´edci ostavili, da to nije naša st.ere\Jna. Posjeći ove šume, a neu^g^jati nove ^a naše potomstvo bio bi ne i zatornike narodnoga dobra. Na žalost iskusili smo već u \lastitoj kući, što znači zapiistiti šunnv Eno nam naših krševa, eno bijednog naroda palećeg ])osried gola kama.. Hoće ]i naši članovi svoje zvan]*; i svoju dužnost jednom ])MJjnJtJ?] J-\y ^ =´) n ^\ I, Gorostasno drveće u Kaliforniji. (Prevod s franceskog.) S^´e što je iz sjedinjenih država u Americi od uvijek je svraćalo na se veliku i)ažnju evropskog svijeta. Priroda je obasuhi ove presretno zemlje svakovrstnimi darovi. Tu no ima nestašnili susjeda, neima ošti-ih p^ditičkih p tanja: tu je jedan jezik, jedan novac i jedni trgovinski običaji (usanre), nevjerojaina raznovrstnost zemljišta i podne´ja; tu su rudnici, gdje vSe vadi zlato, srebro, bakar i druge rude u nnjvećem obilju; tu je kameniti ugalj, antracit i kamenito ulje u golemoj množini: tu su rijeke, je/era i divne IilivO. A posred svega toga živi duhovito i rađeno plenie, kojfunu se svnkc godine pridrr.žuje od prilike pet stotina hiljada evrop-kih i/Sidjenikn. nasoljivajuć daleki zapad. Prema ovom lahko je pojiiiiii, (bi se tamo pučanstvo neobično brzo nn)oži, J´rjjt* pedeset, godina grad Nj´goj´k uei-´o-idjašo ni 30,3.000 stanovnika. Danas broji on više od dva rndijuna; a koliko će g;i brojiti za koji vijek, kad |
| ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 20 — pomisliš na mjestne odnošaje, koji su daleko povoljniji "i zgodni J za nagomilanja ljudstva, nego sto su oni oko Londona i Pariza! Može se kazati, da. je u Evropi prostrt stol za petnaest osoba, a da ih dvadeset uzanj jedva sjedi. Dvojica su dakle u neprekidnoj borbi i pobuni proti družtvenom poredku, te rade za to, da ga poruše, bilo silom ili milom. U sjevernih državah Amerike sjede njih dvadeset kod stola, ali tu se imadu cim nahraniti još kojih dvadeset i pet, i tako će još dugo ondje ovako biti. Od svijnh djelova sjedinjenih država najinteresantnija je i na prirodi najobflarnnija Kalifornija. Kad dodješ željeznicom „Great Pacific Rail-Road" do Somit-a, do najviše stanice, koja leži 7.000 stopa nad, morskom pučinom, i posije kratke vožnje do San-Franciska, otvore ti se veličanstveni vidici, koji ti nagovještaju, da stupaš u njeki vanredan kraj. Ovo te sjeća ponešto na ono uzbudjenje, što čovjeka obuzima silazeć sa sniežnih vrhova alpijskih, spuštajuć se prema čarnim jezeri sjeverne Italije. Tu vidiš planine na iztoku Sierra Nevadu i „Coast range", koje opasuju tiho more,, silne vode, koje se na svom putu od sjevera k jugu stiču u rijeku San-Joacbim, da se zajedno izliju u more kroz zahev od San-Franciska i glasovitu luku „Golden-Gate". Ovdje ima vrela, šaro vita stijenja, izvora od rudnih vođa i drugih prirodnih divota za dvije ili tri Švicarske. Rudnici, iz kojih se vadi zlato i srebro, koji su u početku veoma privlačili emigrante u ovu divnu zemlju, ne stoje više na prvom mjestu. I u Kaliforniji je naime poljodjelstvo kao i kod nas postalo vrielom pravoga, trajnoga i neprekidno obnavljajućeg se bogatstva- U ISvropi se već mnogo razpituje i računa 0 žetvi ne samo srednje Am.erike, nego i oinh država tihoga Oceana, koje usljed popravljenih morskih obćila izvoze u Evropu njeki dio svojih proizvoda- Za petnaest ili dvadeset godina izvozit će se i vino, koje se danas necieni mnogo, ali čija se proizvodnja usavršiije i raste u velike, jer je zemljište i podnebje za pitomenje vinove loze veoma prikladno. I proizvodnja voća raste vanredno. Ja sam si preduzeo danas, da sa našim čitaocima obidjem jedno od najvećih botanirkih čuda na svietu. Govorit ću o mamut-drveću Sequoia gigantea u okolini od Cavalcra i Mariposa. Do danas znade se za osani znamenitih vrsti ovoga (irNCća, ah tri su najglavnije, koje otimaju svačiju pažnju a najpače turista i ove ćemo ovdje opisati. Prva hi-pa, koja je najprije nadjena i koja je i najpristupnija jest ona od Calavera, ležeća od San-Franciska blizu Stanislaus-Rivera i nedaleko od „Silver Monntaiii, Pass" na zapadnom obronku od Sierre Nevade, Tko hoće do nje doći, t)-eba mu ići´željeznicom do Stocktona i Miltona; odtud će ga odvesti diližanca d(d)rim utrenikom od 45 nulja kroz Murphv do Caiaveras-a. Hrpa, onog gorostasnog drveća ,,Sequoia" stere se ovdje na prostoru od 3.200 stopa dužine i 700 stopa širine, a na njem je oko na stotine glavnih stabala. Jedno kakovo stablo, s koga je kora spala visoko 116 stopa, posječeno je bit će tonm kakovih trideset i više godina, te se kao čudovište pokazuje u |
| ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 21 <-- 21 --> PDF |
„ 21 ~" sjedinjenih državah. To drvo bje konačno na londonskoj izložbi te je u perivoju n Hyde-Park god. 1885. uspostavljeno na željeznoj podlozi. Ovaj exeniplar rijedak bje posije prenesen i nzpostavljen u palači „Sydenham" te tu izgori pilikom požara, koji je zahvatio jednu stranu ove palače. Danas je u Calaveras-u najveće drvo nazvano „Kejstone state" 325 stopa visoko i 45 stopa u priečnikn debelo. Osim ovoga ima još trideset drugih od kojih je promjer 27 do 52 stope, a visina 230 do 320 stopa stara su 1200 do 1500 godina. Stablo, koje se 20ve „Father of the forest" (otac šuma), danas mjeri 450 stopa u visini i 120 stopa u obodu t. j . oko 40 stopa u promjeru. Čitava ta hrpa stoji na visini od 4735 stopa iznad tihog Oceana. Sada vodi od Calavera kroz „Big Oak Flet" priličan put do čuvene doline Tosemite. Da reknemo nekoliko rieči i o tom čudu, za koje se spravom reći može, da primamljuje putnike Kalifornije. Ovo drvo pronašao je god- 1850. kapetan Boling tjerajuć jednom kumpanijom vojnika Indijance, koji su svojim plienom u njemu utočište našli. Tada se je još malo vjerovalo u ova čudovišta prirode i tekar god. 1855. preduge ozbiljno putovanje sbog izlraživanja M. Hutching kao turista. Od to doba počeše tamo graditi gostionice, a danas ima za putnike ondje sve, što je potrebno za sigurno i pogodno putovanje po zen)lji. God. 1864. zaključi kongres sjedinjenih država i vlada od Kahfornije, da se radi znanosti i divote sačuvaju ova čudovišta rastlinstva u zemlji, a zato stvoriše zakon 30. rujna, na osnovu koga si držala pridrža njeki komad zemlje od prilike 15 milja u dužini i jednu milju u širini od grebena gorskog, pod uvjet, „da se ovaj komad narodne zemlje pridrži za uživanje i razdraganje svačije, i da se nesmije nikad prodati. Država smije odobriti iznajmljivanje njekih komadića zemlje najviše na deset godina pod tim uslovom, dn najmovnina bude za čuvanje drveta i za poljepšavanje okoline. Put, kojim se najčešće onamo polazi, vođi od stanice Mađera, 185 milja od San-Franciska; zatim utrenikora preko Clark-a dolazi se k lipi zvancJ „Fresno Grove" i „Maripora Grove" prije nego se stigne u dolinu Tosemite. Ova divna dolina leži na jugoiztoku od San-Franciska u odajjenosti od 155 milja u pravcu. U toj dolini pukla je ravnica u dužina od 6 a u širini od jedne do pol milje. Rieka „Merced", koja duž čitave doline protiče, prima mnoge pritoke iz planina, koje se krajem ove doline protežu. Ono, čime se ona razlikuje od dragih dolina jest to, što nju opasuju stiene od velike visine (GOOO stopa) i što ovo stienje strši okomito, kao da je zasječeno. Osim toga mogu putnici ovdje viđiti riedkih slapova, izmedju kojih je najvažniji onaj, što se svisine od 2.600 stopa obara. Najprije pada okianito na 1500 stopa prejna dolini, zatim teče voda preko kaskada 626 stopa i napokon pada u dolinu s visine od 400 stopa. Širina potoka je ljeti srednje mjere 20 stopa a dubljina 2 stope* |
| ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 22 <-- 22 --> PDF |
wgf^msmm. — 22 — London Atiienaenm i Gardeners Chroniele prvi su pripoviedali god. ,1883u Evropi 0 ovome gorostasnom dr-voću a ua/.ivahu ^a Werngtoiiia ^igautea. Godine I8G4. M. Decaisne predloži dva komada od ovih drveta francn>koni botaničkom družt^u i pozvu ili Sequo:a. Od tog vreuiena mnogo se razaslalo njihovog sjenieiin,])o L ropi. Iza hrpe u C.ilaveras-u bez sunmje je n,-tjvažnija ona u Maripose, blizu Clak\s Kancha, na visini od 0 500 sto:.a. Ova lirpa nalazi ^e u maloj d(d ni, kroz koju to´že rieka Merce-l. 0-djc je kongres sj^Mlitijenih (iržava pridržao prostor oko dvje (´etvorne milje, gdje inaa dvie ra/lićite hrpe o\ih gorostasnih dr\eća. Tu se vidi Bn:* d* bada. Njib(tve visine i debljine su točno izmjerene i njihovi namještaji u zvimičue pkanovo označeni. Požar je o\(ije učinio mnogo stoto, ali ostalo je još 125 debala od 40 i \i;e stopa, u obodu ih blizu 13 stoj a deidjine. U dolujoj hrpi sioji drvo „Gri;^zly Giai;t% koje je oOO s ii])a \isoko i do 30 stopa, u dnu debelo. Poneke (d njegovih stubo\a imadu vise od (1 st^pa debljine u pronijerm Modju naj\idjenije spada i onaj gorostas, što ^e zove „Dead Giant"´kroz kojega ^nlnu šuj>ijinu put za diližanro vddi. Najdeblje no bez razmjerne visine je stablo Baobab od Senegala, koje je Liriee naz\ao Andansonića digitata; a Utjusje drvo za koje se zna jest „Eucaii]> tus anijgdalina" u Anstralijt. Ali kao sto ^e iz svega ovoga vidi, bit će Kalif-rnijska Sequoia gigantea dan:!S krnij svih stvorova u carstvu bilinstva, P. B. Crne točke u šumarerju slavonskih hrastika.* Tek u nrivije doba. smatra se suma kao glavinca od koje se kano i od ostalih uloženih glavnica očekuje, da će stanovite kauiate dati, odnosno pokazati, da U se od nje crpiti mogu prihodi ili ne. Buđuč se za uzgoj šume izlagati moraju proizvodni troškovi, koji se za dulje ili kraće vrii´me kao njeki dug ukazuju, to se sveudilj u šumarenju živo 0 tom nastoji, da se svaka, šuma čim pr je oslobodi ovoga tereta i da se u ono stanje privede, da na kfunai obhodnje, kad se ista uživa, ne samo sve izdane troškove po\i-ati posjedniku šumo, -nego, da mu osim toga takav,prihod daje, s kojim su obezluedjeni i nkanuu´eni troškovi i stanovit dobitak. Ovo su občenita možela uluiruosti, kojih se kod racionalnoga šumarenja strogo držati ima. Da se ovim zahnevom po mogućnosti udovolji, mora svaki, kojemu je šumarenje povjereiu), uviek na čistom biti, kohko je naime potrošio na šumu i kakove je prihode otltnd imao, da pi-eraa tomu uharnost šumarenja povisi primjernim umanjenjem troška ili povišenjem što skorijeg dohodka. * Vidi: „osterreiehische Forstzeituug-" broj 201. i 202. ćbmak ,.Dunk!e Piinkto \\< y.:\\-cu. |