DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 20 — pomisliš na mjestne odnošaje, koji su daleko povoljniji "i zgodni J za nagomilanja ljudstva, nego sto su oni oko Londona i Pariza! Može se kazati, da. je u Evropi prostrt stol za petnaest osoba, a da ih dvadeset uzanj jedva sjedi. Dvojica su dakle u neprekidnoj borbi i pobuni proti družtvenom poredku, te rade za to, da ga poruše, bilo silom ili milom. U sjevernih državah Amerike sjede njih dvadeset kod stola, ali tu se imadu cim nahraniti još kojih dvadeset i pet, i tako će još dugo ondje ovako biti. Od svijnh djelova sjedinjenih država najinteresantnija je i na prirodi najobflarnnija Kalifornija. Kad dodješ željeznicom „Great Pacific Rail-Road" do Somit-a, do najviše stanice, koja leži 7.000 stopa nad, morskom pučinom, i posije kratke vožnje do San-Franciska, otvore ti se veličanstveni vidici, koji ti nagovještaju, da stupaš u njeki vanredan kraj. Ovo te sjeća ponešto na ono uzbudjenje, što čovjeka obuzima silazeć sa sniežnih vrhova alpijskih, spuštajuć se prema čarnim jezeri sjeverne Italije. Tu vidiš planine na iztoku Sierra Nevadu i „Coast range", koje opasuju tiho more,, silne vode, koje se na svom putu od sjevera k jugu stiču u rijeku San-Joacbim, da se zajedno izliju u more kroz zahev od San-Franciska i glasovitu luku „Golden-Gate". Ovdje ima vrela, šaro vita stijenja, izvora od rudnih vođa i drugih prirodnih divota za dvije ili tri Švicarske. Rudnici, iz kojih se vadi zlato i srebro, koji su u početku veoma privlačili emigrante u ovu divnu zemlju, ne stoje više na prvom mjestu. I u Kaliforniji je naime poljodjelstvo kao i kod nas postalo vrielom pravoga, trajnoga i neprekidno obnavljajućeg se bogatstva- U ISvropi se već mnogo razpituje i računa 0 žetvi ne samo srednje Am.erike, nego i oinh država tihoga Oceana, koje usljed popravljenih morskih obćila izvoze u Evropu njeki dio svojih proizvoda- Za petnaest ili dvadeset godina izvozit će se i vino, koje se danas necieni mnogo, ali čija se proizvodnja usavršiije i raste u velike, jer je zemljište i podnebje za pitomenje vinove loze veoma prikladno. I proizvodnja voća raste vanredno. Ja sam si preduzeo danas, da sa našim čitaocima obidjem jedno od najvećih botanirkih čuda na svietu. Govorit ću o mamut-drveću Sequoia gigantea u okolini od Cavalcra i Mariposa. Do danas znade se za osani znamenitih vrsti ovoga (irNCća, ah tri su najglavnije, koje otimaju svačiju pažnju a najpače turista i ove ćemo ovdje opisati. Prva hi-pa, koja je najprije nadjena i koja je i najpristupnija jest ona od Calavera, ležeća od San-Franciska blizu Stanislaus-Rivera i nedaleko od „Silver Monntaiii, Pass" na zapadnom obronku od Sierre Nevade, Tko hoće do nje doći, t)-eba mu ići´željeznicom do Stocktona i Miltona; odtud će ga odvesti diližanca d(d)rim utrenikom od 45 nulja kroz Murphv do Caiaveras-a. Hrpa, onog gorostasnog drveća ,,Sequoia" stere se ovdje na prostoru od 3.200 stopa dužine i 700 stopa širine, a na njem je oko na stotine glavnih stabala. Jedno kakovo stablo, s koga je kora spala visoko 116 stopa, posječeno je bit će tonm kakovih trideset i više godina, te se kao čudovište pokazuje u |