DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 20 —


pomisliš na mjestne odnošaje, koji su daleko povoljniji "i zgodni J za nagomilanja
ljudstva, nego sto su oni oko Londona i Pariza!


Može se kazati, da. je u Evropi prostrt stol za petnaest osoba, a da ih
dvadeset uzanj jedva sjedi. Dvojica su dakle u neprekidnoj borbi i pobuni proti
družtvenom poredku, te rade za to, da ga poruše, bilo silom ili milom.


U sjevernih državah Amerike sjede njih dvadeset kod stola, ali tu se
imadu cim nahraniti još kojih dvadeset i pet, i tako će još dugo ondje ovako biti.


Od svijnh djelova sjedinjenih država najinteresantnija je i na prirodi najobflarnnija
Kalifornija. Kad dodješ željeznicom „Great Pacific Rail-Road" do
Somit-a, do najviše stanice, koja leži 7.000 stopa nad, morskom pučinom, i
posije kratke vožnje do San-Franciska, otvore ti se veličanstveni vidici, koji ti
nagovještaju, da stupaš u njeki vanredan kraj. Ovo te sjeća ponešto na ono
uzbudjenje, što čovjeka obuzima silazeć sa sniežnih vrhova alpijskih, spuštajuć se
prema čarnim jezeri sjeverne Italije.


Tu vidiš planine na iztoku Sierra Nevadu i „Coast range", koje opasuju
tiho more,, silne vode, koje se na svom putu od sjevera k jugu stiču u rijeku
San-Joacbim, da se zajedno izliju u more kroz zahev od San-Franciska i glasovitu
luku „Golden-Gate". Ovdje ima vrela, šaro vita stijenja, izvora od rudnih vođa
i drugih prirodnih divota za dvije ili tri Švicarske.


Rudnici, iz kojih se vadi zlato i srebro, koji su u početku veoma privlačili
emigrante u ovu divnu zemlju, ne stoje više na prvom mjestu. I u Kaliforniji
je naime poljodjelstvo kao i kod nas postalo vrielom pravoga, trajnoga i neprekidno
obnavljajućeg se bogatstva- U ISvropi se već mnogo razpituje i računa
0 žetvi ne samo srednje Am.erike, nego i oinh država tihoga Oceana, koje
usljed popravljenih morskih obćila izvoze u Evropu njeki dio svojih proizvoda-
Za petnaest ili dvadeset godina izvozit će se i vino, koje se danas necieni
mnogo, ali čija se proizvodnja usavršiije i raste u velike, jer je zemljište i
podnebje za pitomenje vinove loze veoma prikladno. I proizvodnja voća raste
vanredno.


Ja sam si preduzeo danas, da sa našim čitaocima obidjem jedno od najvećih
botanirkih čuda na svietu. Govorit ću o mamut-drveću Sequoia gigantea
u okolini od Cavalcra i Mariposa. Do danas znade se za osani znamenitih vrsti
ovoga (irNCća, ah tri su najglavnije, koje otimaju svačiju pažnju a najpače
turista i ove ćemo ovdje opisati.


Prva hi-pa, koja je najprije nadjena i koja je i najpristupnija jest ona od
Calavera, ležeća od San-Franciska blizu Stanislaus-Rivera i nedaleko od
„Silver Monntaiii, Pass" na zapadnom obronku od Sierre Nevade, Tko hoće do
nje doći, t)-eba mu ići´željeznicom do Stocktona i Miltona; odtud će ga odvesti
diližanca d(d)rim utrenikom od 45 nulja kroz Murphv do Caiaveras-a.


Hrpa, onog gorostasnog drveća ,,Sequoia" stere se ovdje na prostoru od


3.200 stopa dužine i 700 stopa širine, a na njem je oko na stotine glavnih
stabala. Jedno kakovo stablo, s koga je kora spala visoko 116 stopa, posječeno
je bit će tonm kakovih trideset i više godina, te se kao čudovište pokazuje u