DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 22 <-- 22 --> PDF |
wgf^msmm. — 22 — London Atiienaenm i Gardeners Chroniele prvi su pripoviedali god. ,1883u Evropi 0 ovome gorostasnom dr-voću a ua/.ivahu ^a Werngtoiiia ^igautea. Godine I8G4. M. Decaisne predloži dva komada od ovih drveta francn>koni botaničkom družt^u i pozvu ili Sequo:a. Od tog vreuiena mnogo se razaslalo njihovog sjenieiin,])o L ropi. Iza hrpe u C.ilaveras-u bez sunmje je n,-tjvažnija ona u Maripose, blizu Clak\s Kancha, na visini od 0 500 sto:.a. Ova lirpa nalazi ^e u maloj d(d ni, kroz koju to´že rieka Merce-l. 0-djc je kongres sj^Mlitijenih (iržava pridržao prostor oko dvje (´etvorne milje, gdje inaa dvie ra/lićite hrpe o\ih gorostasnih dr\eća. Tu se vidi Bn:* d* bada. Njib(tve visine i debljine su točno izmjerene i njihovi namještaji u zvimičue pkanovo označeni. Požar je o\(ije učinio mnogo stoto, ali ostalo je još 125 debala od 40 i \i;e stopa, u obodu ih blizu 13 stoj a deidjine. U dolujoj hrpi sioji drvo „Gri;^zly Giai;t% koje je oOO s ii])a \isoko i do 30 stopa, u dnu debelo. Poneke (d njegovih stubo\a imadu vise od (1 st^pa debljine u pronijerm Modju naj\idjenije spada i onaj gorostas, što ^e zove „Dead Giant"´kroz kojega ^nlnu šuj>ijinu put za diližanro vddi. Najdeblje no bez razmjerne visine je stablo Baobab od Senegala, koje je Liriee naz\ao Andansonića digitata; a Utjusje drvo za koje se zna jest „Eucaii]> tus anijgdalina" u Anstralijt. Ali kao sto ^e iz svega ovoga vidi, bit će Kalif-rnijska Sequoia gigantea dan:!S krnij svih stvorova u carstvu bilinstva, P. B. Crne točke u šumarerju slavonskih hrastika.* Tek u nrivije doba. smatra se suma kao glavinca od koje se kano i od ostalih uloženih glavnica očekuje, da će stanovite kauiate dati, odnosno pokazati, da U se od nje crpiti mogu prihodi ili ne. Buđuč se za uzgoj šume izlagati moraju proizvodni troškovi, koji se za dulje ili kraće vrii´me kao njeki dug ukazuju, to se sveudilj u šumarenju živo 0 tom nastoji, da se svaka, šuma čim pr je oslobodi ovoga tereta i da se u ono stanje privede, da na kfunai obhodnje, kad se ista uživa, ne samo sve izdane troškove po\i-ati posjedniku šumo, -nego, da mu osim toga takav,prihod daje, s kojim su obezluedjeni i nkanuu´eni troškovi i stanovit dobitak. Ovo su občenita možela uluiruosti, kojih se kod racionalnoga šumarenja strogo držati ima. Da se ovim zahnevom po mogućnosti udovolji, mora svaki, kojemu je šumarenje povjereiu), uviek na čistom biti, kohko je naime potrošio na šumu i kakove je prihode otltnd imao, da pi-eraa tomu uharnost šumarenja povisi primjernim umanjenjem troška ili povišenjem što skorijeg dohodka. * Vidi: „osterreiehische Forstzeituug-" broj 201. i 202. ćbmak ,.Dunk!e Piinkto \\< y.:\\-cu. |