DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 3     <-- 3 -->        PDF

Presslerov „Messknecht" kod uporabe kao sunčani kvadrant
za izračunanje dobe dana.


Za valjanost stanovitoga predmeta govore osobito dvie točke, naime: obća
zanimivost širega kruga čitaoca za stvar samu i mogućnost istu bez znatnih
zahtjeva shvatljivo predočiti.


to sigurno je znanje dobe dana u svakdanjoj praksi, jer je ona ne
samo nuždna, već i važna, osobito za one, koji imaju nadnice radnft sila kod
raznovrstnih radnja. odmjerivati. Takove pako zadaće pokazuju se u velike kosi
šumskih radnja, koli u gospodarstvenom užem smislu, toli kod proćiene i izmjere
šuma. , "/^^^m
: Svaki šumar, koji se je mnogo bavio.i bavi se baš radnjami u šumi,
osjetiti će neugodno, kada zaboravi slučajno navinuti svoj žepni sat, a isti,
osveti v se nad gospodarevom nemarnošču — postane; u obližnjih kucah pako
raztr^šenoga brdskoga sela ili. ne ima sata, ili i ako se i nalazi, ne ide, ili
pokazuje sasvim krivu dobu dana 1 ^


U takovih neugodnih rnomentih doći će nam u pomoć „Pp´ssierov
Messknecht" za 5 časova ako samo možemo uhvatiti nekoliko sunčanih trakova.


Šumari, takodjer mnogo, putujn u svojem uredovnom području okolo, nekoji
mogu kod putovanja služiti se vožnjom na parobrodu ili na željeznici. Kako je
to onda neugodno, kada. zakasnimo vlak ili pnrobrod, kada naše sjedište baš
nije u takovih postajah — svaki poznava!


| sjPresslerov Messknecht" za | časova daje nam priliku izračunati si pravu
dobu dana, a pogledam na krajobraz lahko možemo onda i izračunati dobu, po
kojoj se ravna parobrodarska ili željeznička postaja, od.njezine glavne postaje/


Ima nadalje mnogo šumara eksponiranih na selih, gdje ne ima brzojavne
postaje, gdje bi svaki čas mogli svoj sat polag tamošnjega sravnaii, a ako li i
ima, nemožemo svaki put samo pitati, da tim nedosađjujemo činovniku brzojavne
postaje- Možebiti da ni na zvoniku neima ure, da sasnamo. koja je baš doba
dana? Dapače ima i gradova na pr. Petrinja, gdje ima tri zvonika a na svakom
ura, AF badava, kad svaka ura drugu dobu daua pokazuje, a sve tri se razlikuju
medjusobno skoi´o za jedan sat! — Ta nekoristi mnogo se ravnati
po uri u mjesta. pRmi


Tko posjeduje „Presslerov Messknecht´1 netreba se obazirati na takove
ure. Nekoliko sunčanih trakova valja samo uhvatiti ter za pet časova znamo
na jedan čas točno koliko je ura!


Mislimo, da bi bilo suvišno na ovom mjestu „Presslerov Messknecht" obširno
opisivati, jer tko ttebi taj mjernički stroj već sada poznavao? Upitni stroj
bo kao i izumitelj istoga medju inteligentnim! šumari poznati su zadosta. Za
one, koji ipak možebiti nisu taj stroj još vidjeli, | kratkom to: „Presslerov




ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 4     <-- 4 -->        PDF

_ 4 —


Messknecht" je visinomjer iz kartuna fP.ippenđekel), na kojem se nalazi grafično
narisano: poflmino loo-aritine za 4 brojke točno pokazujuč, tablu za zamjenu
(reciproko), tabli.e za pad visina i za konačne brzine, nadalje table za kvadratne
i kubične korene, tablice za kordu r - 100, 2:avoj visine, table za kružne plohe
i konačno oknig. iz kojeg se citati dade kuteve, goniometričke funkcije: sinus,
cosinus, tangente, secante, zavojske dubljine, a osim toga nalaze se u svakom
praznom kutiću mnogovr.stne formule, uporabive u praksi.


A čitavi taj visomjer stoji u finijem izdanju i priličnoj debljini skupa sa
posebnom torbicom i [)ovećalom 2V4 marake. Torbica u kojn se visomjer spravlja,
mjeri 11 cm. širine i 21 cm. duljine a debela je do 1 cm., može se dakle
labko spraviti u svaki žep kaputa.


Prednavedeno govori već samo za onu mnogobrojnu uporabu, za koju taj
visomjer služiti može.


Skupa sa knjižicom teksta t. z. „matematischc Brieftasche" sačinjava
univerzalni iiistrumenat s kojim, ako ga posjednik dobro rabiti razumie, može
si h)d svojih službenih poslova po sumi vise puta vrieme ugodno skratiti i raznovi´stna
pitanja riešiti.


Predočiv u prednavedenom bitne okolnosti u kratko 0 rečmom sti^oju,
prelazimo na samu stvar, 0 kojoj nakanisrao razpravljati.


Pokojni Pressler ostavio nam je njekoliko formula, po kojih možemo
s malim i´ačunom uz uporabu njegovoga „iVLessknechta", ako uhvatimo samo
njekoliko sunčanih trakova, u pet časova izračunati na jedan do dva časa točno
dobu dana u trenutku opažanja.


Nu posto ima u praksi i šumara, koji već više o´odina nisn u svojoj službi
imah prilike, baviti se neprestano ili bar češće s matematikom, te su vremenom
i mnogo od toga i zaboravili, a })ošto i n školskih knjigah ne nalazimo uvršteno
potrebito od sferičk^.; trigononietrije. to je Pressler, sve to uvaživ u svojem
djelcu „Messkuebrs-^Tekstbuch" u kratko za one čitaoce predstavio za to
predznanje potrebito ovako:


Neka predstavlja na slici K AZP krugljn nebesku, a središte E našu
zemlju, P}\ i AB njenu sve do tog nebeskog svoda produljenu os i i-avnu
ekvatoru, P sjeverni a P, južni stožer. Na mjesto slova E mislimo si sada
našu zendjii u sliki razmjerno malenu, ali sa spodobnimi potezi obskrbljenu,
oblu, a na istoj u (ovdje sjevernoj) širini h jedno mjesto (n. pr. Petrinju sa
45-4^´ geo-r. širinel, s kojeg mjesta ako produljeni potez EZ predstavlja os
zemaljsku, znači onda Z njegov zenit a IK njegov kroz središte zemlje prolazeći
horizont dočim PQ znači uvoljan meridian; usuprot tomu ah PZi>^ kroz
zenit (od Petrinje) idući polutnik. Znači h nadalje 8 mjesto sunca na nebu.
a MS ieim dio njenog svakdanjeg kolotcka (istoi-azstupan okrug Je ekvatoru),
dakle BM ^ QS njenu deklinaciju (razstupn-^st sunca, od ck\atora) a K DT
ujcnu visina (i^nad horizonta / K) u meriđianu, a HS njenu visinu prema
drugoj kojoj to´-ki dana. koja u piMspodobi /; poludnevniku PZ/?asaino^^




ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Slika 3.


LiSLL;liHji,^i,´JSiiŠ!.i.-i^3




ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 6 —


Ustaaovljeiije dobe dana te ravnanje ure pomoćjii. „Iiig. M^ssknechta´^


Deklinacija smica i si´avnaiije dobe od 5 do 5 dasia.


Deklinacija sunca 0


DeMinacija sunca ^


1


o


1
1 o -rj 1 sliedeće godine


1 sliecleće godine
Pre


Prei
Dan r^. % \ Ba n stupna


stupna
" godina 1 2 O godina 1 2 3


>"3


sa


j . ~
južno, s. — sjeverno,
j . = južno, s. -.— sjeverno, i—´.
0 -~ stupnjevi 0 = stupnjevi
1


i´´
i


1


j . 23-05 23-01 23-oo
s. 22-GG 22*78 22-80 22-83 + 42
; Siečani 1. 22-00 4- 3 9 Srpanj 5,
! tj. „ 22-.5(; 22 -^;,; 22-50 22-52 6-1 10. „ 22 19 22-22 22-25 22-28 5o


1 11. ., 21 38 21-Tu 2r;so 21-81 S-2 15. n 21-47 21-50 21*54 21-58 5G
i 16. .- 21oii 20-d 20-03 20-97 lOo 20: „ 20-59
20-63 20-6´S 20-73 6-0


:>1.
„ 1^0 00, 19-S:} 19-89 19-94 11-0 25. j , 19´5o 19-02 19-G7 19*72 6-2
26.
„ l8-s.^ 18 03 18 m 1S-7G 128 30. „ 18-41 18-47 18-53 18-59 6-2.
:-U. ,. 17-50 17-29 17-36 17-4::! 13-7 Koloyo2 4. „ ITU 17-19 17-26 17-32 . 5-9
i Veljača 5. „ I n On 16-S-3 15-90 15*97 14-8 9. „ 15-7S 1.5-80 15-87 16-94 5*3
i 10. „ \i-i-< 14-24 14-;^2 14-40 14-5 14. .„ 14-23 14-80 14*38 U-45 4-5


1
-, ^


„ !2-82 12-5B 12.05 12^78 14 4 19. „ 12-G3 12-71 12-79 12-87 3-4


1
10.
i 20. :, 11´07 UVso 10-89 10´98 14 0 24. „ 10-95 11-03 11-11 11-20 2-4
: 25. . ^´-:-´o 8-07 9-Ofi 9-15 13-a 29. „ 9-19 9´28 9*37 9-45 + 0-8


Ožuiak 2-„ 6´90 7 -os 7-is 7-27 12-3 Bujan 3. „ 7 38 . 7-47 7-oG 7-65 -0-8
:
7. „ 5 ot; 5Mr. 5´25 5´IM 11-2 8. ,, 5"51 5-Gi 5-70 5-79 2-4
1^2. , 3*10 O i^O 3:2´,) 3-^9 9-9 13. „ o´Gl 3-70 3-80 3´8.9 4-1


17. „
l-iB l--´i3 V:n 1-42 8-5 18. „ l´G8 1-77 1-87 1-96 5´9
22. 3.
0 8.0 0-75 0-05 0 50 7-0 " 23. j - 0-27 -0-17 0-08 0 02 7-G
´J.´i. „ 2-Si 2-7-i 2´!ri 2 52 - 5-4 28. ,, 2-22 2-12 2-03 1´93 9-4
TraT/anj 1 ,, 4´7f> 4-(;o 4-50 4-47 S´O Listop, 3, „ 4´16 4-06 3-97 3*88 11-0


6. „ G´iO 6-50 6-17 6-;i8 2-4 8. „ 6´08 5*99 5-00 5-80 12-4
IL ^ 8´51 8--(2 S-d:-> 8-^4 + 1-0 13. » 7-97 7-88 7-79 7-70 13-7
Kl ., 10-31 10-:^:^ lO´t-i 10-05 ~~ 0-2 18. „ 9-18 9-72 9-64 9-55 14-s
21. .,
12.04 11-.5 11-87 11-70 1-4 23. „ 11-59 ll-ol 11-42 11-34 15 G
26. , IS-GS 13-00 13-5^ 13-45 2´o 28. „ 13-30 18-22 1S´14 18-06 I6i
Svi´banj 1 „ 15-:i-i. 15-io 15-0!> 15-ui 3*0 Studeni 2. „ 14-93 14-&5 14-77 14*70 16-3
6. ,. I6´iis 16-Gi 16-5:^ 16 4,8 3N3 7. „ 16 45 16-38 16 31 16-23
16-2


11. ´ „ 18-01 17´05 1 7-89 17-S:´. 3-8 12. „ 17´85 17-79 17-72 17-CG 15-7
16.
,. Id-n 19-10 19-1.1 19-05 0-9 17. „ 19-13 1907 19-01 18 95 14-9
„ 20 2S. 20--i^-.i 20-19 20-14 B´7
21.
22. „ 20-26 20-21 20-10 20-u 13-7
26. ., 21-22 21us 2I´n 21-09 B-B 27 ^„ 21-^4 21-20 21-10 21-11 12-2
! BI. ,, 21-05 2\<}i^ 21-03 21-89
2´o Prosin. 2. „ 22-05 22-02 21-98 21-95 10-4
! Lipanj 5. „ 22-b´i 22-5« 22-5G 22-53 1-8 7. „ 22-68 22´6G 22-63 22^61 8-3
,, 23´0(3 2V>-iU 23-02 23-01


i
10. — 0-9 12 „ 23-13 23-12 23-10 2 3 08 6 i


15.
23-v) 2SH´^ 2-H-.n + 0´i 17. ,. 23-39 23-38 23-37 23-57 3-6
,, 2S´,L5 23-45 23-4-5 23-45
i 20. 1-2 22. ., 23-45 23M 5 23-45 23-40 —1-1
„ 23´39 23-40 23-41 23-41 2´H


; ^^
27, „ 23´;;u 23-33 23-34 23-35 + 1-3


1
30. „ 2-3"ia 23´17 ,23-10 23-20 33 Siečanj 1. ,. 23-05 22-90 23-01 23-03
3-9


i


u mjesecu siečnju i reljači prestupno godine u^ima se uvjek mjesto dotičnog dana
jedan dan prije.


Tamo gdje se S. i J.´sastaju, nadje se deklinaeija za dobu izmedju 5 do 5 dana


(s, + j.): o; n. pr. deklinaeija za dan 20/111. prestupne godine -? posto je od 17 do -2


dnevno umaujivanje ^ (1-u + 0 85): o == O-^oi dakle za 3 dana = l-i8, to sliedi za dan
20/UI. de-klmaeija ^ j . l-i2—l´i8 =^ — j . O´OG :^.S . O´OG.-




ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 7     <-- 7 -->        PDF

kuta (Shiudeinviukol) „a" vanijo ih (kako na slici (´Vdj*\ jto^to S desno od
poiudiievnika) leži ka^ijije: 1o sliesli u^nlnlje .^^ to^u i j)oi)aipr)je za iiije;5ta sjeverne
polukfuglje:


1. Radi nagibaiija osi zemaljske prema spt)ju kolotel n zendje za 23" 28´
dolazi sunce kod njegovog godiSujog kretanja oko )udu´^ske kniglje u njenih
2 X 23** 28^ široki!) zviczdovjiti i sunco})asih (/.enjaij.skih) polagano gore i
dole silazeć dne 21. 22. lipnja ii isto t(*likoin razmaku, t j. u 23** iTMznad
ekvatora kao dne 21-/22. prosinca izpod isto^^a, dočim ekutlor presieca kod
njezine godišnje mjenjo (_dekiina(´ije) dnt 20./21. ožujka i 22/2o. rujna, t. j :
u hje\v.´vnom ljetu jest deki ma rij a s jeverna (---= J5 JI = S Q) u zi mi
južna (= MB, = QS), a na koncu n^ijeseca ožujka i rujna = 0.
Tabla I, predočuje aam tu deklinaciju sunca tečajem čitave godine svakih
5 dana.


2. Kada sunce doinzi ko 1 njezinog svakdanjeg kretanja u sjevernom ljetu
kao M S, u zimi kao + ^1/, JS´ n jU´ludne\ndi: dotičnog mjesta E ili njegovog zenita
Z^ đieli time dobu od njozni´i,^ ])ra\o,u izhoda do zapada u dvje jednake polovice
i pol.aznje tim pnni jtad dann i najvišu stojnicu preko horizonta za isti
dan, jer je ljeti visiiui snu´-a K ^f uoao li NS a zimi K M´j ne^o li
NS, a svaki stupanj satnog kuta = <^ a (ili zavoj 21S ili B <^ ili il//S%oko
kojeg so pokazuje stanje sunca lievo ili desno od poludnevnika dotičnog mjesta,
znaci l/;t6o dio svakdanjeg koloteka sunca, dakle ^= l/;ifi(i dana Hi 4 časa pred
ili posije, podne. Ako bje kut -^: a -^ 52-4*\ t" onda. znači svedeno na. dobu: udaljenost od
pravog podne = 52´4 x ^ -= 209"« ča^a = 3 ure 29 časa.
3. Buduć se naša" zeu´iija oko sunca ne kreče u okrugu već u elipsi i to
u različitoj daljini od sunca najnianje 20T>a i najviše 21 sa (popriečno 20´s8)
miliuna geografičkih milja, uegildje se dakle u jednakoj brzini, usljed toga
sliedi priiiiicanje sunca (od desno na lievo) u snncopasu (ili eklipiici) u stanovitoj
dobi brže (zimi) i laganije (ijeti) nego li srednje deha od jedmjg podne
do drugog, s toga je dakle ono u prvom slučaju za mnio ´^ u posljednjem
kraće nego li srednji razmjer dobe ciele godine.


S prednavedenog sliedi, da može jedan dobar sat, k(^ji Vnr/. vrieme jedne
p]-oste-godine od 1. siečnja do opet 1, siečnja učinio 365 dvostrukih obhodnja,
u tom´ vremenu prenia pravoj dobi poldno pokazivati razliku od 16´/2 časa.


. Pošto je pako pokazivanje naših satova u občem životu mjerodavno, to
se mera pomoćju sunčanog sala ili u govoru stojećeg „M^ssknechta" izračunano
pravo doba dana izpra^iii »la srednje doba + ili — 0 do 16V-i\ koji
izpravak nam pi´edsta\lja tabla I


4. Za dotično mjesto na /emlji ´E ili zenita Z na sliki 2., i tomu odgovarajući
horizont IK znači zavoj ,[ P visinu stožera a I´ Z stožernu ili zenitnu
daljinu. Leži sada E \ Z \\ jedno te ist(un istorazstupnom okrugu, udaljenom
B stupnjeva od ekvatora .4, B. dakle u geogratičkoj širini B Z =^ B^\ to
sliedi \z BB^B Z~\-b=^ OU" i / / -. I .P -f 6 == 9()\ da je BZ^ IF= W


ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 8     <-- 8 -->        PDF

ili da je stožerna visina jednog mjesta jednaka geogratirkoj širini, t %. strana
I sfeiieko-iS^ ^ ^ je — 90´^ minus geografičke širine mjesta opažanja. I pošto
ako je B sunce i 0 horizont njenog okruga visine, dakle 8H=B njezina (sa
MessknecMom opažena) visina, ZS njena zenitna daljina a ZO=-90^ to
sliedi: zenitna daljina suuca t. j . satnomu kutu a suprotna strana a sferickog
,\PZ;S^ = 90-´minus visine, sunca u momentu opažanja; dočim stožerna
daljiaa sunca = F8 \x (sjevernoj) zimi P 5´, = trećoj strani c sferičkog A P ZS
=^90« ^: deklinacije I); kod koje vriedi gornje znamenje - za ljeto a dolnje
-f za zimu. Lnarao li dakle sve tri strane dotičnog A-^ ^ ^ (^^ ljetu) ili PZ6^
(u zimskom polgodištii) ustanovljene, po prilici na desetice stupnjeva, to se
daje iz toga izračunati s „Messknechtom" ođg-n^arajući satni = ili stožerni
kut ,,a" ili „P" I t. na temelju jedne od dolje sliedećih trigonometrijskih for


mula, u kojih znači svejedno je ii sjeverno ili južno:


H, ona sa MessknecMom opažena visina sunca i a njezin complement


P, geogr. širina dotičnog mjesta i h njezin complement = 90 — -B.


i>, deklinacija upitnog dana i c njezin complement = 90 — D.


1 s = a H- ž> + e t. j. sbroj trih strana /\,; sve u stupnjevih izraženo, te u kojih


formulah uvjek vriedi gornje znamenje — za ljetno, dolnje + za zimsko polgodište.


cos i6 -f cos h cos G ^ ^ sin EJT^BIHB sin D
1, cos P =- ^?=-^—^—-— ; 2. cos P — — ~^-^ Yi
sm b sm c cos P cos i>
^ \ sin ^ + sin P sin D


3. cos P lii sm compL od P ] = -—-r^:: ^r~~.—TT-T =r*
J sm [90 — P) sm (90 -— D)
4. cos P;2 =^ Vsin 5/2 K´^nlJl^´^^
* sin & sin c
5- sin P/2 =- Vsin (0/2 — 6) sin (g/2 — o)
* sin h sin c
Za sve onda: pravo doba dana =^ 4= P časa, prije ili posije 12 ura.
Svaka gore navedenih 5 formula ima svoje znamenovanje. 1. radi samo
s naklonom (complement) temeljnih P, PilP; 2. samo s potojnimi ili obje


skupa s funkcijami sin. i cos., dočim 3. i 5. jedino rade s funkcijom sin. For


mule 1., 2. i 3. rabe se za obični, a one pod 4. i 5. za logaritmički račun.


Potonje dvije formule daju svigdar positivni rezultat; dočim prve tri


mogu i negativni cos. P dati; što onda znači, da u tom slučaju ne ima se


tražiti u stupcu „cos." P već njegov complement 180-—P.


(Opazka k formuli 3.). Računom prouadjena vriednost sin. svejedno je li


se pokazuje s + ili ~ ima se tražiti jednostavno u stupcu „sin/´ i uzeti


stupanj W.


Pravo ili sunčano doba biti će onda, preduzev opažanje prije ili posije podne:


a) kod + sin. = vrie-lnosti = (90 — W) x 4 časa prije ili posije podne.


h) kod - sin. ^ vriednosti -^--^ (90 + W) X 4 časa isto tako, koje čaše


imamo još pretvoriti u ure, i ako je opažanje sliedilo prije podne, odbiti od
12 ura.




ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 9     <-- 9 -->        PDF

. _ 9 — ^


Konačno imamo izpraviti tako prenadjeno doba na srednj e dob a ilana
po tabli I.


Za točniji račun postavio je Pressler još dvje formule uporabiv ko<]
istih funkciju „chorde" i to načinom, da je uveo u račun pomoćni kut o? =
180 — 2 a, ili 180 — 2 P; po tom sliedi:


^ ~~ Ch. (IBO" "T"^)´"X Chr(180´~ 2 I))
ili pošto 180 — 2 1) većim dielora prekorači tablu.


L Lh, X ^ Qj^;-^yg^) ^´2B) (1"—"z^V* 2 D)
l2 table „chorđeii" izvadjenog kuta x onda:
pravo doba = ^^^*l. podne 6 ura 2 .x^ časa.


^ posije ^ —
Na temelju prije spomenutih formula provesti ćemo sada, da pokažemo
kako se postupa kod tog zanimivog posla, jedan račun o dobi dana na temelju
vlastitog opažanja.
Prirediv dakle „Messknecht" ^abodemo u za to ustanovljenu luknicu,
koju smo ua odredjenom mjestu nješto debljom iglom prf^boli, na potezu a h
kako to slika 3 razjasnuje, jednu u tu svrhu napravljenih igla, koje stoje J^
na svojoj osi, kako to slika 4 pokazuje.
Sada pogledamo koliko pokazuje naš žepni sat ura i časova, što si zabilježimo.
Onda uzmemo „Messkneeht" u lievu ruku i držimo istog, spuštajuć
kalamir na desnoj stranici tako, da visi prosto u zraku bez da se riblje na
stranici, — tako s čoškom (kod a na shci 3) prema suncu i pred lice (u produljenom
potezu sunčanog traka), da te igle stien točno padne U2 duž na potez,
a h preko stranice „Messknechta", i ujedno da kalamir mirno na stienu se
pritisne.
U istom trenutku, kad smo stien na potezu a h (slici 3) uhvatili, pogledamo
na stranici u stupcu vertikalnog kruga, tamo od konca kalamira pokriven
kut, koliko isti iznaša točno na ^jio stupnja, te veličina tog kuta znači ujedno
visina sunca u tora trenutku.
Probitačno je, da to više puta uzastopce odćitamo a svaki put tu sunčanu
visinu odnosno u stupnjivih zabilježimo na toj stranici Messknechta ;
4 takove vizure dovoljne su. Za da radi toga, što možebiti igla kod a nestoji
u pravom kutu na svojoj osi, neučinimo pogrešku u čitanju visine sunca,
preporučuje se poslije prvih dviuh vizura kuta okrenuti iglu za 180^ i onda
one druge dvje vizure u istom stanju igle opetovati- Sve četiri odčitane sunčane
visine u stupnjevih trebamo si zabilježiti i posije toga opetovano pogledati,


koliko nakon svršenog opažanja naš sat pokazuje ura i ćasova.


S tim je opažanje svršeno, čemu treba dva časa vremena.


Zatim treba računati x sliedećim načinom:


^ F = luk visine (Bogeuhohe),




ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 10 —


Opažanje sliedilo je dne 30, studena 1886. Geogr. širina gi´ada Petrinje


iznaša 25^ 45\ Deklinacija sunca za dan 30/XL izvađjena iz tab. L i to:
za 27/XI u 2. god, posije prestupne godine . . , 21 is
za 2/XII „ -„, „ . ´ ´ 21.98


razlika . . . 0.8:J,
od koje ođpada na jedan dan 0.i6, dakle za 3 dana 0.48. Deklinacija za 30/XI
iznaša 2L6:j". Ura kazala nam je početkom opažanja 9?^ 8^ svršetkom 9^^ 10´,
popriečna 9-^^ 9´.


Opažene bile su na stranici Messknechta u stupcu kuteva sliedeće visine


siinca; 13, iSVs, iSVa i i4´\ dakle popriečno 1372^
Prema tomu imamo:
Visina sunca E^ ISVs*^ i .compl.a =-90´ — Vd^jz´ = Te´/a"
geogr. širina B = 45.4 „ „ Z) = 90 — 45.4 = 44.6
deklinacija D = 21.63 „ „ c = 90 — 21,63 = 68.37
Potražimo sada na „Messknechtu" u stupcih oboda kuteva odnosne go


niometričke funkcije dotičnih kuteva i uvrstimo iste u formulu, to dobijemo
po formuli
cos a + cos b cos c cos 76.5 + cos 44.6 X *^os 68.37
sin 5 sin c sin 44.6 X sin 68.37


0-233 + 0.712 X 0.370 0.496 ^ v^ n -, ^ , r. n


^^ ^_ _ -.-— ^ — =^ 0,7^2 Sto odgovara kutu = 40.4" a


0.701 X 0 929 0.B51 .
ooih 40.4** X 4´ = lGi.6 časa ili 161.6 : 60 = 2h 41.6´; dakle je bila:
prav a doba dana u trenutku opažanja: 12 ura - 2^^ 41.6´ ,
9h I8.4´,
a izpravak za srednju dobu iz table I. za 30/XI — 11
indi srednja doba dana ^h 7.5´
Pošto je za dobe opažanja naša ura pokazala d^ 10´ ima se ista reteritati
za 2.s´. Po torn može se sada lasno izračunati, koliko je u trenutku našega
opadanja pokazivala ura na kolodvoru u Sisku, i to: Budapeštanske dobe
Petrinja leži glede krajobraza za 2*´ 41.5´ zapadnije od Budapešte, dakle je
bilo onda u Budapesti i na željezničkoj uri na kolodvoru u Sisku 2.6^ X 4´
= 10´ više ili ^ ^h 17.5´.


Po formuli 2. kada računamo na mjesto compl. 4:, temeljne same,
dobijemo:


f^os p=3= sin:H^+^in B, sin D ^ ^"JAiL±L^^" ^^-^ X «in 21.63 __
cos i. cos i) ~cJ}iJ5^>Ct\)H2h^s ^´
=^ 0,762 = 40.4^´ X 4´ = IGl 6´ -= -271 41.6´ kao gore.


Konačno po formuli 3. ako upotrebimo samo funkciju sinusa, dobijemo:


1 tttiisiji_^-Minj -\-B.jj. sin Du


T^^ K n Min


sm. compl. P ^ ^-~~—L_„^.^..,__,.^^„^__
compl. 49.7 = 90 ~ 49.7 --40.3^ X 4´ -= I61.f>´ = 2h 41.6´ kao gore.


sin"(o(r^^^rB)irir´(%"—^) _ 0^^^, ^ ,^ ^^^^




ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 11     <-- 11 -->        PDF

~ 11 ^-


Upozoriti nam je nadalje ovdje, da se prve ure dana (Kimah iza izhoda
kao što i poslieđnje pred zapadom sunca (radi lamanja trakova) nadalje one
bli^u podne (radi malene razlike u visini sunca) uemogu upotriebiti za točno
iztra/.ivanje dobe.


Ali i bez uporabe tablice L i bez velikog raćunanja dade se „Messknecht
" upotriebiti za proraćunanje dobe dana; iiko u jednom te istom danu
učinimo dva korespondentna opažanja a medjiitim to vrieme podiclimo sa 2.
Na pr,; predpostaviv, da smo učinili prvo opažanje prije podne kod visine sunca
od 15** a naša ura pokazala dobu od 9h 40´ {= 2h 20´ prije podne). U i4o
doba posije podne točnosti radi opetujemo uase opažanje i pazimo na momenat,
kada nam se na našem- „Messknechtu" opet pokaže visina sunca sa 15*^,
pokaže li nam onda ura dobu od 2?* 25´, to sliedi pravo vrieme iz tih dvijuh
opažanja s (2^ 20´ + 27^ 25´): ´2 =- 227./ minus i/.pravak za 30/XI sa 11´ jest
srednja (građjanska) doba 2h 11´/s´ mi bi dakle morali našu uru za \3%´
reterirati.


Ako li nam ruka nije dovoljno mirna za takova opažanja, onda ćemo
dobro učiniti ako „Messknecht " pričvrstimo s odnosnim šarafom, kako ga
predočuje slika 5, kojeg ako opažamo iz naše sobe, možeiuo zašarafiti u čep od
flaše, te postavimo sve tako na prozor, na koji sunčani traci dopiru. Ofjažamo
li pako na polju ili u šumi, tada zašarafimo „Messknecht " u jedan štapić,
kojeg onda u zemlju zabodemo.


Tim smo izcrpili temu, u koliko nam prostor ovog lista dopušta.


Mi posjedujemo „Presslerov Messknecht" skupa sa t. z. „matemaiische
Brieftasche", već ravnih 20 godina, te možemo reći, da smo ga tako obljubili,
da ga obilazeć šumom često sobom ponesemo, te si njime, buduć prikladan za
riešavanje raznih pitanja tako, mnogo interesantnih momenata priredjujemo i
s njim vrieme ugodno prikratimo. G. Pausa .


Procjena oblikovine.


Iz francezkog preveo Pavle Barišić.


„Echo Forestier" izvadio je ovu razpravicu iz djela jednoga francezkoga
šunmmjera, a ja ju unašam radi njene zanimivost u naš list.


Evo što 0 tom piše g, Noirot-Bonnet, pomenuti šumomjer ili kao što
njemci kažu „Forstingenieur", označiv predhodno mjeru, koja se razumjeva pod
oznakom kubičnoga metra i stera, ili kao što mi po njemačkoj terminologiji
kažemo punog i prostornog metra. (Meni se mnogo zgodniji vide ovi francezki
nazivi, pa ću ih ovdje i pridržati).


Predmet ove i^azprave, govori pisac, radi 0 tom, kako da se iznadje koliko
da oblica od stanovitoga promjera ili oboda može stati u okvir jednoga stei´a
ili u okvir jodnoga pravokutnika sa stranicami od jednog metra dužine,