DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 36 — Družtvene vfesii. Sjednica upra?3jajućega odbora. Upravljaj-uei odbor šumarskog družtva držao je dne 4. prosinca 1S86, redovitu odborsku sjednicu pod predsjedanjem družtvenoga predsjednika gosp. Milana pL Dursta i u prisuču gg, prvoga družtveuoga podpredsjeđnika Mije Vrbanića odbornika Ante Zoreti(5a, Josipa Kttingora, lioberta Fiscbbacha i družtvenoga tajnika dra. V. K(iroškenyi-a. Nakon ovjerovljenja zapisnika prediduće odborske sjednice, držane dne 11. stuđ. p, g., uzme se u pretres pitanje o načinu redigiranja šumarskoga lista od nove godine počarn, odnosno ob izboru novoga urednika. Društveni tajnik dr. Y. Kdroškenyi nag]asuje, da se danas u tom pogledu zaključak stvoriti mm, ako nećenio da zapinjemo sa budućim brojem družtvenoga organa, sto nikako prema svrsi nebl bilo. Uz liepi broj dopisnika dakle uz dovoljni broj originaiuib članaka, kojih si je dosadnji urednik lista tečajem svoga 6-godiŠnjega urednikovnnj i z;nao steci, drži, da net^e biti sada toliko potežkoća kod uredjivanja, kako je bilo na početku zasnuća družtva, kada je g. Vrbanić šumarski list prema tada vladajučim okolnostim na dva jezika morao redigirati; pa ako se nebi nači mogaO naČin redigirati list u Zagrebu, iipravljajući odbor, vršiv svoje preuzete dužnosti, morao bi posegnuti za sredstvom drugirn, najme da se družtvenomu organu potraži izvan Zagreba urednik, jer družtveni org^n i n& dalje ovako izlaziti mora kako do sad; jamačno bi se i^medjn onih družtvenih članova, koji u takovih mjestih obitavaju, gdje ima tiskare, gdje dakle glede izdavanja nikakovih tehničkih potezkoća nebi bilo, barem do glavne družtvene skupštine pozivu upravljajučega odbora odazvali i redakciju Usta preuzeli; nu dakako sve to samo u ,slučaju, da se ovdje u Zagrebu nitko nebi htjeo odazvati toj zadaci, jer ne samo, da su sve redaktorske povoljne prilike ovdje, nego i sara Zagreb kao glavni grad i stecište sve naše kulture daje uredniku priliku, da se održi na nivou dnevnih pitanja i napredka naše strukovne znanosti te toj struci temeljnih i pomočuih disciplina. Svako drugo mjesto u tom pogledu bi zaostalo, te moli upravljajući odbor da to razlaganje sto više uvaži. Družtveni predsjednik g Mllan ph Ourst predlaže i moli zatim prvoga druztv, podpredsjednika kr. šum. nadzonika kod kr. zem. vlade gosp. IVIiju Vrbaniča, da preuzme redakciju strukovnoga, družtvenoga organa, kojemu se je pozivu isti uz živo odobravanje upravljajučega odbora i jamačno na zadovoljstvo svih družtveuih članova odazvao; a time bje pitanje o nredničtvu riešeuo. Tajnik dr, V. Kor6škenyi predlaže, da se dosadanjemu uredniku di-užtvenomu odborniku kr. županijskomu nadšumaru gosp. Fran Kesterčanku za njpgov nspješni i požrtvovani rad punih 6 godina oko uredjJvanja gumarskoga lista od strane upravljajučega odbora podpuna zahvalnost u današnjem sjedniekom zapisniku konštatuje, a dočim isti danas odsutan, da mu se taj zaključak posebnim dopisom od strane predsjednictva zasvjedoči. — Ovaj spis glasi: Blagorodnigospodine! Povodom Vašega zaželjenoga odstupa od redakcije di-užtvenoga organa „Šumarski list^´ čast je podpisanomu predsjednietvu uslied jedrmgksnog zaključka upravljajučega odbora iz svoje dne 4. prosinca 1886, držane odborske sjednice, na ime toga odbora Vašoj Blagorodnosti podpunu zahvalnost izraziti, što ste družtveni časopis ,,Šun-iarski list" ,punih 6 godina neumornim i uspješnim rfidom redigirali, te tako zna.tno pridonjeli k družtvenom napriedku i razvitku tog Usta. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 37 <-- 37 --> PDF |
^ 37 ~ Tajnik dr, V. Koroškenvi predlaže^ da se za dar)faiijti sjednicu na dnevni red stavljeni, po visokoj kv. 2em. vladi posebnim odpisom zaiskani, predJog desetorice najvrstnjjih sti´ukovnjaka 2a stalno povjerenstvo kod ^urnarskih državuih izpita, odgodi na zaključnu ovogodišnju odborsku sjednicu, Što se i prima. Zatim se čita dopis pododbora ,,hrvatske matice" 7.bog zajedničkih družtveniU prostorija u kući, što ju isto đru/.tvo gradi na ukademiekom trgu u Zagrebu. Dočim je u tom predmetu jur pododbor s^nstojeći Ja gg. prvog podpredsjednika M. Vrbanića i tajnika dra. V. Koroškenjia ii^abran, koji ee se u shodno vrienie dogovarati sa tajnikom Matice g. I. Kostrenčidem i ovamo svoje izvješc´e podnieti, nenalazi odbor za shodno drugo odrediti. Zatim rjeŽeni bijahu jošte razni predmeti, dopisi i odgovori administrativne naravi. Odbornik Iirv.-slav. šum^rsk. drvžtva kr. nmir. nadzornik katastra g. J. Kttinger poklonio je našemu družtvu model svoga izuma ,jŠtap za sijanje žira", opis, sliku i razpravu 0 tom stroju donjco je šumarski list u broju 3, tečaju VII. g. 1883. Bružtveni tajnik dr. V. E;ordškenyi poklonio je našemn družtvu liepo izradjeni štimovi d kraljevina Hrvatske i Slavonije; taj šumovid smješten je pod stukl ^m u (yB dm. dugom a 50 etm. visokom vrlo liepo i^i-e^kanom hrastovom okviru, te sadrŽMJe na okolo tlorisa razne podatke, tl^u pako je crnom bojom, doČim je sve ostalo tlo Hrvatske i Slavonije žutom bojom označeno. Ciela površina kraljevina uzćta je okruglo s 788 kv. milja, pa je ta površina predstavljena Četvornikomj stranicom sa 7-^/2 centimetra u tom ^etvoi´niku upriličena je ona površina, koja spada na sumište sa 2´2 cmt. širokim pravokutnikom, koji je opet razdieljen na manje pravokutnike s kojih se površina visokih šuma, nizkih šuma, listača, četinjača, velikoga posjeda i države, -urbarnih i imovnih obclna, svećenstva i maloga posjeda razabire. Cielo Sumište iznaša 238´4 kv, milja ili 2,384.000 jutara ili 1,371.550 hektara. Razmjerje Šumigta napram Čitavoj površini kraljevina jest: 1 : 3´3 ili SO-S**/,,. Od ovih Šuma ima 20´^/^ nizkih, 80% visokih šuma. Od svih šuma jest 92 % listača, 8^0 četinjača. Od svih guma spada na država i veliki posjed 69^/o, na tako zvane nrbarjie i imovne občine 24^0^ i^a sveeenstA^o 5´5*^/o a na mali posjed istom 1-6%. Na svakoga žitelja n tirvatskoj i Slavoniji dolazi 1-25 jutara ili 72 ara šume. Ukupna gromada drva u svih šumah izkazana je sa 299,000.00 0 kub. metara. Ako se 1 kb, metar gromade na panju bez obzira na tehničko i gorivo drvo samo s 1 for. 6B nvč. proeieni, elni to ogromnu vneđnost 2a čitavu zalihu drva od 496,840.000 for. a. vr. kojoj bi odgovarala kocka čistoga srebra stranicom sa 8-2 metara, ili suhog a zlat a stranicom 2*68 metai´a. Godišnji prirast drva u svih šumah nzet sa 3,7 90.000 kubiČ. met. u ukupnoj vriednosti od 6,290,000 for, Eazmjerje godi.^njega prirasta n<^!pr^m zalihi drvne gromade jzkazan je sa 1 : 78. Da se razmjerje izmedju .zalihe drvne gromade prema godišnjem prirastu uočJ, narisane su dvie kocke; kocka stranicom 5´2 cmt. predstavlja zalihn čitave drvm^ gromade, a nz nju kocka stranicom 1-5 cmt, daje sveukupni godišnji prirast, U istinu imala bi kocka zalihe drvne gromade, predpostaviv gore iztaknutu zalihu, 668 metara, a kocka godišnjega prirasta 155 metara. Na svako jutro dolazi popricČuo 125 kb. m. gromade zalihe i 1"6 kb. m. godišnjega prirasta. Slika riesi vrlo sgodno naŠe družtvene prostorije, pa je providjeua geslom .„statistica fundamentrim omnis progressus." Šumarski list. Kod predsjedničtva ima izvišega sliedečih svežčlea Šumarskoga lista od god. 1886. naime: |
| ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 38 <-- 38 --> PDF |
~ 38 — 2 kotEtađa od svezka 8. i 9. (kolovoz i rujan zajedno) 7 „ „ „ 10. (listopad) . 14 „ „ „ 11. (studen) i^ n n ft ^^ (pj-osmac). .; ^ . , . . ,. Ako kojemB od gg. članova uzmanjka jedan od ovih brojeva, neka to izvoli pi-ed^jediiičtvn javiti (=^.iin prije, da inu se dostavi manjkajući broj, dok ga još ima. Ugarsko šumarsko družtvo. Ugarsko šumarsko druztvo sastalo se je dne IB. prosinca prošle godine u Budapešti pod predsjedanjem svoga predsjednika Lajoš a groh Tiss e na svojoj godišnjoj redovitoj skupštini, te je ujedno slavilo dvadetgodišnjicu svoga obstanka. Sastala su se 154 člana. Na toj skupštini bijahu medju ostalim i zastupani: ministarstvo trgovine, ministarstvo prosvjete, zemaljsko agriknlturno družtvo, više gradova i rudarske zadruge iz gornje Ugarske. Predsjednik, osvrnuv se na prošlost družtva, iztaknuo je, da družtvo l^ađ se je konstituiralo nije vise imalo od 100 for imetku i 653 člana,, a ugarske gumarske literature u ob.´e tada nije bilo. Sada pako´ iznosi dvnžtvena imovina 220.000 for., članova broji družtvo 1580, poticanjem družtva razvila se je obiljna strukovna literatura. Neoborive zasluge u svem tom ima prijašnji predsjednik Bel a grof Keglovid . Zatim pročita đružtveni tajnik Šand^ r Horvat b izvješće o 20-godišnjoj poviesti družtva u kratko, iz kojeg se razabire, da je družtvo sudielovalo kod stvaranja šumskoga i lovnoga zakona, kod organizacije središnje uprave šumarstva, kod konservJranja občinskib šuma^ kod ustanovljivanja pravednoga razporezlvanja za sume i željezničke tarife za šumske proizvode, kod podignuća lugarnica i organizacije njekih učiteljskih katedra na štavničkoj šumarskoj i rudarskoj ´akademiji.. U svrbu promicanja domače strukovne literature stvorena je zaklada Franj e Deak a sa 10.000 for, za podupiranje udova j sirotčadi preminulib članova zaklada Ivan a Wagner a sa 5000 for. Družtvo si sagradi veličanstvenu družtvenu sgradu za 193 000 for. od koje je svote jur 150.000 amortizovano, i da je zasnuče šumarskoga muzeja posve osigurano. Na skupštini stvoren je zaključak, da se iz sabranih 11.600 for. stvori zaklada j^ Alb e v t B e do", a kamati te zaklade da se upotriebe za naobrazbu sinova ugarskih šumara na štavničkoj akademiji; zaklada pako, koju pokloni L. grof Tissa godine 1882. i koja njegov o ime nosi; da se posebice upravlja. Imetak družtva povećao se je prošle godine za 20.443 for. Natječaj za šumarsko strukovno djelo ostade bezuspješan; te je uslied toga Emi Balbii7-y u povjeren taj rad nz nagradu od 200 dukata. Nagradu od 100 dukata stekao je kr. šuui. savjetnik LajoŠ Fekete za svoje literarne radnje „o hrastu i njegovu uzgoju". Buduća glavna skupština urečena je u Kremnicl. Skupštine svršila je isti dan u 1 sat a članovi saknpiše se na banketu u hotel Frohner. Eavnatelj kr. Šumarskoga ravnateljstva u Zagrebu, predsjednik našega družtva, prisustvovao je sastanku. —t — Hrvatsko-slavonsko gospodarsko družtvo.* Hrvat.-slav. gospodarsko družtvo držalo je 15. prosinca 1886, g. u svom domu u Zagrebu svoju redovitu glavnu skupštinu pod predsjedanjem svoga predsjednika preuzvišenog gospodina podraaršala vlatelina u Novih Dvorih G j u r e grofa J e 11 a 5 i ć a B u ž i m s k o g a. Na toj skupštini saknpiše se oko 65 članova i predstavnika društvenih podružnica kojih družtvo 39 broji. Iz tajnikova godišnjega izvješća razabrali smo, da se prošla godina gledom na gospodarsku produkciju. medj a dobre godine brojiti Ima, prem je malo trave, suhe krme i žira bilo. Izvješće iztiče, da je pomoćju zemaljske subvencije nabavljeno 100.000 američkih trsova, 87 glava rogatoga blaga i da se je u Zagrebu ustrojila škola za podkivanje konja i mgate marve. Družtvo broji 54 utemeljitelja (po 50 for.), 1610 članova prvoga a 4613 čiano^^a drugoga razreda. Gospod-arsk i lis t štampa se u 2000 a Seoski gospodar u 4755 primjerakah. ´^´´ Mi čPB\o se kad i k^ul svrnuti na ovo kao nama najsrodnije i glede produkcije na´hVizo Rt´vjeće družtvo, a držimo, da će i to naše članove gaiiimati,. ´ \ |
| ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 39 ~ Dmgtvoni dohoda k bio je prošle godine 15790 fbr. Veće svote toga dobodka j´esii: 2enia]jv^ka sid:>\´eiK´iju, 5000 i´or, ; stamirina 16*12 i´oi: ; iz pokTišalia(-a 1290 for. ; ~ ostali prihod je članarina; — ua dugu je ostalo hOOO for.; većiaom neutjerivoga 12 prijašnjib 7 godina ima do 13.000 for. Veći družtveni . izdatci prožle godine jesu: od ^godine 1885. manjak 508 for.; — amortizacija 2a kuću 25S0 for,; — pJaće 2823 for.; — pisama 740 for.; — uredničtvo 450 for.; — tisak i odpvema obih časopisa 4000 for.; uzdržavanje sgrade 224 for.; — pokušaJište 2222 for. Družtveni proračun za godinu 1887. izkai;aje potrebu sa 13740 for, a isto tako veliko pokriće. t Pregledavanje družtvene blagajne. Članovi šumarskoga druztva gosp. Fran Cordašlć, tajnik kr. zem. vlade i gosp, TvMn KoIJar, kr. nadsumar kod kr. šumskoga ravnateljstva u Zagrebu, pregledali su na ime glavne skupštine dne 17. prošb mjeseca družtvenu blagajnu i družtvene zaklade. Imovna obćina križevaeka u BelovarUj darovala je u zakladu za udove i sirotcad bivšib dlanova brv.-slav. Šumarskoga drnžtva 30 for. a v. a u isto ime d;)rovala je gjurgjevaćka imovna obćina u Belovaru 25 for. ´Društveni- predsjednik g, Milan pl. D´arst poklonio je našemu družtvu po kr, ugarsk, ministarstvu za poljodieljstvo, obrt i trgovinu prigodom ugarske zemaljske izložbe god. 1885. izradjeno literaruo djeJo ^^Die w i r tli s cb af ti i eh e und comm e r e i e 11 e B e s c b r e i b u n g d e r k 0 n i g 1. u n g a r B t a a t s f 01* s t e" III. B a u d , koje je sastavio g. kralj. ugar. ministerialni savjetnik Alber t pL Bedći. Zakoni i normativne naredbe. Kada smije lugar kao prijavitelj šumskoga kvara prigodom razprave odnosno proglašenja odluke u predmetu šumskog prekršaja najaviti utok. Pošto se po §. 69, Šumskoga zakona prekršaji sbog šumskoga kvara ureda radi progoniti irnaju, to se prijavJjajuća i ujedno oštećena stranka nemože smatrati kao privatui tužitelj, nego samo kao oštećenik, kojem po analogiji, koH kaznenog postupnika od god. 1875. toli i prije toga u krieposti obstojavŠega od godine 1853. pripada pravo prizivn samo glede privatno pravnih zahtjeva. Prema tomu dakle može u smislu §. 413. kaz. postupnika od god. 1875. privatni uĆestnik priziv uložiti jedino u pogledu visine dosudjene odštete, nipošto poradi izrečene kazne, ter analogno tomu i kod političkog postupka oštećeni (privatni ueestnik u ovom slučaju vlastnik šume odnosno higar kao zastupnik njegov) utok uložiti smije glede svojih privatnih aahtjeva t. j . glede visine šumske dosudjene odštete. -Ovo tumačenje, podkriepljeno je riešitbom ministarstva unutarnjih posala. za u državnom vieću zastiipane zemlje od 6. si´pnja 1869. broj 8603. Okružnica u predmetu naknade šumskih šteta za slučaj smrti skrivljenika. Povodom konkretnog shiSaja nastavše dvojbe u predmetu naknade šumskih šteta po nasliednicih oštetitelja, obnalazi kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, saslušav u reĆenom smjeru prije mnieuje kr. državnog nadodvjetniĆtva, odrediti što sliedi : Obveza naknaditi šumsku štetu uije osnovana na Čisto osobnih odn:»Šajih poĆinitelja Štete, te se smrću njegovom neukida (§. 1448 0. g. z.). Ova je po §. 531, 548 i 1337 o. g. z. sdružena s imovinom poćinitelja štete, te prelazi i na njegove naglieđnike. Pravo na naknadu štete ima se redovito izvesti pred urednim sudcem (§. 13 38 0. g. z.), te vsamo onda, ako je povriedjen koji kazneni zakon, pozvan je kazneni sud ili politička oblast uz osudu o krivnji i kazni, suditi i o naknadi kažnjivim ćinom poĆinjene Štete. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 40 <-- 40 --> PDF |
™ 40 — Smrtnu počinitelja kažnjiva djela prestaje iztraga i kazan, te u takovom služaju nije pozvan ni kazneni s»id ni politička oblast, da sudi o naknadi štete, oštedenik može odštetu samo kod redovitoga suda tražiti. Politi6ka oblast nadležna je izreći osudu glede naknade saraske štete samo onda, ako podjedno i političku kaznenu osudu u smislu §, 68. šumskog zakona izreče, pa radi toga ima se naknada gumske štete od počiniteljevih nasliednika tražiti kod redovitoga suda. Predležet^a odredba izdaje se znanja i budueeg ravnanja radi na sve kr. županijske oblasti, gradska poglavarstva i na sve zamjenike vladinih povjerenika područnih imovnih obćina, a podjedno obaviešteno je o tom i kr. šumsko ravnateljstvo u Zagrebu, kr. nadšumarski ured u Vinkovcih i kr. šumarski ured u Otočcu. Župnici smiju u ime luktia dobivena ogrievna drva prodati. Visoka kr. zemaljska vlada odjel za unutarnje poslove obnašla je s razloga, što je stiglo više molba od strane župnika, da jim se dozvoli, da prišteđnje ogrievnih drva, koja dobivaju u ime Inkjiar^kog prihoda od svojih područnih žiipljana, u svoju korist prodati smiju, odrediti okvu?inicom od 11. prosinca ] 885. broj 48444, sliedeće: Obzirom na to, sto pomenuti župnici neprimaju drva poput pravoužitnika u smislu §. 0. slovo d naputka a) od godine 1881. za uređjenje zajedničkoga uživanja Šuma izlučenih za pravonžitnike bivše Krajine iz šuma imovne občine neposredno, već ista dobivaju kao luknarsku pristojbu t. j . plaču kao i ostalo lukno u hrani, kojom po vlastitom uviđjeuju raspolagati mogu, nadalje promotrlv, da upitni župnici nespađaju u kategoriu pravoužitnika imovne občine, ter za iste uporabi §, 22, rečenog naputka mjesta neima, vlastni su oni župnici, koji ogrievno drvo posredno i to od svojih župljana u ime bira dobivaju, ista po svojoj volji upotriebiti, prodati ili zamjeniti, nu tom stegom, da je svaki takav župnik, koji želi upitna drva ili prodati ili zamjeniti, dužan u tu svrhu prijaviti se kod dotične imovinske šumarije, koja ima ta drva na licu mjesta izviditi i popisati, da za ista prema opredjeljenoj namjeri izdaje po propisu sastavljenu izvoznicu. Razumije se samo po sebi, da za one župnike^ koji ogrievna drva neposredno iz šuma imovne občine bezplatno ili uz uplata snižene pristojbe dobivaju i nadalje valjaju ustanove |, 22. viŠe pomenutoga naputka. Odšteta 3a službena putovanja činovnika imovnih obćioa. Visoka kralj, zemalj. vlada odjel zo. unutarnje poslove obnašla je naredbom od 18. veljače 1886., broj unutarnji 4370 u pogledu odštete za putovanje, koja se preduzimlju, kada se činovnici imovnih občina bivše vojne Krajine, koji uživaju putni paušal u službovanju zamjene, odrediti, da se u takovih slučajevih treba strogo držati pravila, koja su izdana po kr. ugar. iinancialnom ministarstvu, koja valjaju za državne šumske činovnike, službnjuče u bivšoj vojnoj Krajini, kojimi su šumarski činovnici gorepomenutih imovnih obćina glede pristojba glasom članka 20. zakona od 15. lipnja 1873. uzporedjeni. Izvadak h šumskoga substicionalnoga normala glasi: točk a 8. Za slučaj, ako jedan činovnik, koji uživa paušal za uzdržavanje konja odnosno putni paušal, preko 3 mjeseca dopisst dobije odnosno oboli, to on ostaje u užitku rečenih paugalija od dana kada je svoj dopust nastupio još na 3 mjeseca, nu dužan jest, da svojemu zamjeniku kroz ta 3 mjeseca nastavše emmisionalne troškove nadoknadi, dočim mu se iza izrainuća toga vremena, dok svoju službu opet neprimi, isplata njegovih paušalija obustaviti i dotičnom nasljedniku izplatiti imaju. cj-^ Stega za gradnje pila. Visoka kr. zemaljska vlada, uvidiv, da je u području bivšeg kot. ureda ogulinskoga i otočkoga gradnja pila za rezanje šumskih proizvoda toli mah preotela, da na prodaju dolazeća drvna gromada nedosiSe, da tim pilaru kroz cjelu godinu dovoljnog materiala za rad pruža, pa se u pomanjkanju istoga većim djoNnu kradjom iz šuma imovne občine pribavi potrebito drvo, obnašhi ie odrediti, da |