DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 4 <-- 4 --> PDF |
_ 4 — Messknecht" je visinomjer iz kartuna fP.ippenđekel), na kojem se nalazi grafično narisano: poflmino loo-aritine za 4 brojke točno pokazujuč, tablu za zamjenu (reciproko), tabli.e za pad visina i za konačne brzine, nadalje table za kvadratne i kubične korene, tablice za kordu r - 100, 2:avoj visine, table za kružne plohe i konačno oknig. iz kojeg se citati dade kuteve, goniometričke funkcije: sinus, cosinus, tangente, secante, zavojske dubljine, a osim toga nalaze se u svakom praznom kutiću mnogovr.stne formule, uporabive u praksi. A čitavi taj visomjer stoji u finijem izdanju i priličnoj debljini skupa sa posebnom torbicom i [)ovećalom 2V4 marake. Torbica u kojn se visomjer spravlja, mjeri 11 cm. širine i 21 cm. duljine a debela je do 1 cm., može se dakle labko spraviti u svaki žep kaputa. Prednavedeno govori već samo za onu mnogobrojnu uporabu, za koju taj visomjer služiti može. Skupa sa knjižicom teksta t. z. „matematischc Brieftasche" sačinjava univerzalni iiistrumenat s kojim, ako ga posjednik dobro rabiti razumie, može si h)d svojih službenih poslova po sumi vise puta vrieme ugodno skratiti i raznovi´stna pitanja riešiti. Predočiv u prednavedenom bitne okolnosti u kratko 0 rečmom sti^oju, prelazimo na samu stvar, 0 kojoj nakanisrao razpravljati. Pokojni Pressler ostavio nam je njekoliko formula, po kojih možemo s malim i´ačunom uz uporabu njegovoga „iVLessknechta", ako uhvatimo samo njekoliko sunčanih trakova, u pet časova izračunati na jedan do dva časa točno dobu dana u trenutku opažanja. Nu posto ima u praksi i šumara, koji već više o´odina nisn u svojoj službi imah prilike, baviti se neprestano ili bar češće s matematikom, te su vremenom i mnogo od toga i zaboravili, a })ošto i n školskih knjigah ne nalazimo uvršteno potrebito od sferičk^.; trigononietrije. to je Pressler, sve to uvaživ u svojem djelcu „Messkuebrs-^Tekstbuch" u kratko za one čitaoce predstavio za to predznanje potrebito ovako: Neka predstavlja na slici K AZP krugljn nebesku, a središte E našu zemlju, P}\ i AB njenu sve do tog nebeskog svoda produljenu os i i-avnu ekvatoru, P sjeverni a P, južni stožer. Na mjesto slova E mislimo si sada našu zendjii u sliki razmjerno malenu, ali sa spodobnimi potezi obskrbljenu, oblu, a na istoj u (ovdje sjevernoj) širini h jedno mjesto (n. pr. Petrinju sa 45-4^´ geo-r. širinel, s kojeg mjesta ako produljeni potez EZ predstavlja os zemaljsku, znači onda Z njegov zenit a IK njegov kroz središte zemlje prolazeći horizont dočim PQ znači uvoljan meridian; usuprot tomu ah PZi>^ kroz zenit (od Petrinje) idući polutnik. Znači h nadalje 8 mjesto sunca na nebu. a MS ieim dio njenog svakdanjeg kolotcka (istoi-azstupan okrug Je ekvatoru), dakle BM ^ QS njenu deklinaciju (razstupn-^st sunca, od ck\atora) a K DT ujcnu visina (i^nad horizonta / K) u meriđianu, a HS njenu visinu prema drugoj kojoj to´-ki dana. koja u piMspodobi /; poludnevniku PZ/?asaino^^ |