DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 45 <-- 45 --> PDF |
, —. 45 — ´ gdje je lovio car, priestolonasljednik, nadvojvoda Leopold, Drag. i Fr. Salvator s njekimi po^^vanici, posfcrieljano je 60 jelena, 24 košnte, 02 damjaka (divokoze), 1 srndač i 1 lisica. U godolodskih lovištih krupne divljači palo je u lovu 75 — medju njimi 10 glavnih parožnjaka. U lovačenju (purschen) priestolonasljednika s njekimi gosti palo je preko 20 krupne divljači. U hajkanju 25. i 25, studenoga 1886. u prisuću priestolonasljednika, nadvojvode Friderika i vojvode Filipa Hoburž-gotskog u guntramdorfŠkiii i bemerdorfških lovištih palo je svega 203G zečeva. Priestolonasljednik lovačio je mjeseca studenoga pr. god. u zverinjaku na krupnu i crnu divljač, te na ianjad, a postrieljao je 40 dlvljadi. Hajkanje (Parforcejagd) u Godingu započeti ce valjda početkom ožujka tek. god. Osobne viestL Umrli. Bar. Artur Seckendorff-Gudent, c. kr. prof. na visokoj Školi za težatbn tla i predstojnik šumar, pokušališia ^^ Beču, našeg družtva začastni član, nbio se je hitcem iz revolvera dne 29. studenoga 1886. poslie podne 1 sat u svojem stanu. Pokojnik trpio je već od njekoliko mjeseci na znatnoj boli usljed tog, što je opazio na sebi, da mu jnalaksaju inmie sile. Sbog toga, nije moga^o svoja predavanja na visokoj školi onako revno držati kao prije, a to da je bilo glavnim razlogom njegovoj smrti, jer bje dvojbeno, da li će svojoj težkoj zadaći na znanstvenom polju u obće, naposebe pako kao profesor stalno udovoljavati. Baš pripravljao se pokojnik u pone-´ djeljak dne 29, studenoga pr. god. kod svojeg pisaćeg stola za na večer istog dana obdržavat se imajuće poveće znanstveno predavanje^ koja okolnost mu živce tako uzruja, da je usljed svojeg nesnosljivog stanja sam si život uzeo, ustrieljiv se hitcem revolvera u srce. Obdukcijom Ijeenika bje konštatovano , da je SeckendorfFu malo po malo nestajalo inoždjana. Dne 1. prosinca pr, god. u B sata poslije podne bje hvaljeni pokojnik uz veliko saučešće svojih kolega i štovatelja pohranjen na vieČni mir. Heraožemo ino^ a da ne kliknemo: slava vriednom i zaslužnom mužu barunu Seckendorff-Gudentu ! Pobliži životopis o pokojniku donieti ćemo u bližnjem kojem svezku našeg družvenog organa. Vilim Prick, c. kr. dvorski knjižar u Beču preminuo je 8. studenoga 1886, nakon kratke bolesti u najliepšoj svojoj muževnoj dobi. Pokojnik bje osobito poznat n svih šumarskih krug´ovih kao neumorni nakladnik i pokretač šumarske literature. Pokoj mu duši! Posao njegove razgranjene knjižare voditi će se pod dosadanjom tvrdkom po njegovih nasijednicih. Imeaovanje. Abituriente šumarstva Josipa Obermana i Josipa Borianca imenovala je kr, zemalj, vlada, odjel za unutarnje poslove, na temelju zaključka gospodarstvenog odbora gjurgjevaČke imovne obćine za šumske vježbenike kod pomenute imovne občine, . „ Sitnice. Svjedoeba o državnom šumarskom iapitu ukradjena, Kot. šumaru križevačke imovne obcine g. Dionisu Sevei´u ukradjena je originahia svjedoČba o državnom šumarskom izpitu, položenom dne 24. rujna 1882. 3 toga izdala je visolva kvalj. zein. vlada pomcnutom gospodinu dupiikat upitne svjedočbe, a proglasila originahia svjedočbn ništetnom. Mjesto obćinskog šamara kotara Ćabar urbarskih obćina Čabar, Prezid, Gorači, Gerovo, Piešce i Hrib ima se popuniti i dotične molbenice podnietl velikom županu u Ogulinu do konca prosinca 1886. Godišnja plaća 600 for. i paušal god, 2^0 for. Molbenice vaija proptsanimi izpravami obložiti. , |
| ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 46 <-- 46 --> PDF |
^ 46 Jef´timba 2a izvedenje gradnje jedne kuć e u sv. Mihovilu pod Vratnikom u poreznoj obćini sv. Juraj obdfžavatt će se duo IG. sJečnja 1887. u 10 satih prije podne uz primanje ustmenih i pismenih, ponuda u pisarni kralj, nadzorniStva za pošumljenje primorskoga krasa u Senju. Fiskalna ciena iznaša 5163 for. 38 novč. Svaki nudioc ima položiti 5"/´^J žaobine^ poduzetnik pako 10"/^^ od one svote, za koju posao primi. Kako se mogu lugari obvezati da polože službovnu jamčevinu. Neima dvojbe, da bi u interesu valjanog nadzora šuma bilo, kada bi se lugari obvezali, da polože stanovitu službovnu jamčevinu, pošto se istim povjerava veliko dobro u čuvanje a u slučaju, da svojim nemarom imovnoj obćini štetu počini, da se odnosna šteta odkud nadoknaditi može. Način kojim bi se mogli lugari prisiliti, da uplaćuju u ime jamčevine stanovitu svotu mislilo se je oživotvoriti time, da se ova ili odbitkom od plaće utjera ili da se imovna obćina uknjiži stanovitom svotom na posjed dotičnoga lugara. Nu pošto su većina lugara članovi zadruga, te po ustanovam §. 14. zadružnoga zakona za bivšu hrv.-slav. Krajinu od 14. travnja 1880. kao zadrugari svojimi idealnim! dielovi niti za života, niti za slučaj smrti raspolagati nesraiju, to neraože 0 uknjiženju lugarskih jamčevina na idealne zadružne dielove govora biti. S razloga toga nepreostaje ino već da se ili imovna obćina uknjiži na posebni imetak lugara (ako ga ima) zbog jamčevine ili da se odbitkom plaće ova utjera, Što se u ostalom posebnim uvjetom kod namjeŠtenja tražiti mora. Tem.eljni uvjeti kod sadjenja voćaka. Gdjegod imaš praznog mjesta, tamo posadi voćku, jerbo ti je to dobra glavnica, koja ti skoro svake godine nosi obtljne kasnate. Izberi si Čilo stablo, zdravim korenjem i liepom krošnjom od domaće pripitomljene dobre vrsti i zasadi mnogo od jednake vrsti, a ne množinu razaovi´stnog roda. Nesadi voćke preblizo, jer ti to nije koristno, već ti priušti svakomu stablu dovoljno prostora, zraka i sunca, ako žeJiš da ti bude liepo i plodno drvo. Izkopaj jamu, metar duboku i metni odzdol cielinu, zatim dobre zemlje i da nebude drvo trpilo od suše, priredi oko stabla tlo u Blici zdjele. Posto su kod sadjenja žile obrezane, to treba da se i vršci na krošnji prikrate, bar za treći dio dužine, samo srednju bvoju nesmiješ preveć odrezati. Ako budeš tako pomnjivo postupao, imati ćeš za šest godina krasnu voćku i liepog ploda. Stare voćke da ti nepoginu, snaži od uveblih grana mahovine i crva; ako su grane preguste, tad jib ponešto izrezi, da bude stablu više zralca. Svake kasne jeseni namazi voćke sa vapnenom vodom, da bude kora gladka i da se utamani gamad, kukci i zareznici. Za postignuće obiljnijeg roda nezaboravi drva gnjojiti, nu tako na okolo stabla, kako mu se i krošnja širi, pa će se voćka pomladiti. Ako ti zdravo liepo drvo ostane kroz više g´^dina neplodno, tad ga u jadu .nemoj posjeći, već ga liepo ciepi s drugom dobrom vrsti, pa ako je drvo preveliko, tad si taj posao razdieli na tri godine, te svake godine ciepi trećinu. Ako imaš staru dobru voćku a ti ju pusti i dalje na mjestu, osnaži ju od svih grbavih i suhih grana, tim ćeš drvu dati novu kriepost, te ćeš još dugo uživati sladkog njenog ploda. Pazi i prigiedaj po voćnjaku, pa opaziš U što bolestna, a ti neoklievaj, već odtna reži i zamaži ranu. Budeš li tako revno gojio svoje voćke, tad će ti božji blagoslov razveselit srce i uživat ćeŠ liepu nagradu za svoj trud. Pravila mirovlBske zaklade sbora lugara (uključivo i podvornika gospodar. ureda) ogulinske i II. bansko imovne oboiuB potvrdila je visoka kralj, zemalj. vlada, odjel za unutarnje poslove. Dosada ustrojila se je skoro kod svih imovnih obćina slična zaklada za obskrbu službenika pomoćnih i njihovih udova i sirotčadi. Tim načinom dobivat će imovne obćine vrstnije lugarske sile u svoju službu, što je zbilja već jednom od prieke nužde. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 47 <-- 47 --> PDF |
™- 47 ™ Međjedi u Busiji, Po izvieg(5u guvernera iz Oionezkog (najbliži guvorucmcnt do Petrograda) poćii)jaju jaedjedi seljakom veliku štetu. Ta šteta nadinašuje zimtno onu. koju žiteljstvo ondj^uije trpi kroz požare. Medjedi su osobito harat-ili tečajem prošlog licta. Kvar za to vrieme iznaša u okružju Karaopelu 10.000 rulmlja. Zetnstva su usljed tih nepovoljnih pojava zaključila za svakog ubitog medjeđa podieliti nagradu od 5 rubalja a osim toga porazdieliše više pušaka bezplatno na pojedine žitelje kao osobito po?>nate lovce. Drvarska tvrdka H. Biermann, Breslau, Brtiderstrasse Nr. 48. Upozorujemo gg. čitatelje na objavu ove tvrdke, uvrštenu na Četvrtoj strani omota našeg lista, kao-veoma važnu, pošto ista tvrdka namjerava veće gromade drva svake vrsti kupiti, te traži u tom smjeru dotične ponude. Pismena pitanja za šumarski državni izpit Dne 4. listopada 1886. obdržavani su viši šumarski državni izpiti u Beču, Brnu i Pragu isti dan, s kojeg razloga prispješe za sva ta tri mjesta jedna te ista pismena pitanja, a to: 1. Koju važnost posjeduju naše šume za sveobču zemaljsku težatbu i kojim načinom pojavljuje se upliv šume? Koju zadaču ima Šuma na planinskih strmih položajih a koje zakonske ustanove postoje za uzdržanje takovih šuma? 2. Koja kemička pretvorba biva pri pougljivanju drva, koji .su navadni načini pougljivanja? Kako valja postupati kod svakog pojedinog tih načina, ter koje probitke pruža nam svaki tih načina koli glede kakvoće, toli i glede kolikoće dobiti ugljena jedan prema drugom? 3. Sto razuinjevamo pod skrižaljkami prihoda, kako se iste sastavljaju i kako se poredjuju, 4. Na koliko raznih načina biva procjena drvne gromade u pojedinih sastojinah i koje koristi ili mžine imaju razni načini procjene? Dražba o ianajmljenju prava pobiranja bukove gube u šumali otočke imovne obćine obdržavat će se dne 3. siečnja 1887. kod gospodarstvenog ureda pomenute imovna obćine u Otočcu za vrieme od 1. siečnja 1887. do konca prosinca 1889. Izklična ciena jednogodišnje zakupnine ustanovljena je iznosom od i00 for. U interesu same imovne obćine bilo bi probitačno, da se ovakove i sUČne dražbe u buduće obdržavaju prije, nego li što zakupno doba mine n. pr. mjeseca studenoga ili početkom prosinca dotične godine. Na zaštitu nasada crnogorioe izdalo je gradsko poglavarstvo u Zagrebu sliedeća naredbu : Da se uzčuvaju mladi nasadi crnogorice u okolici grada Zagreba i da se zaprieče kradje, što no se o božično vrieme haranjem jelovih, smrekovih i borovili stablića sgadjaju, odredjujo ovogr. poglavarstvo, da se ovakovi" siablici i njihove grane mogu u područje grada Zagreba donašatf ili uvažati samo us potvrdiiicu dotičnoga obćinskoga poglavarstva ili vlastelinstva, da su takovi stablići ili grane nabavljene dozvoljenim načinom. Prekršitelji ove naredbe kaznit će se bez uštrba postapa kazneno-sudbenoga, ako mu mjesta bude, zatvorom do 10 dana ili globom od 50 for. a. vr. Družtveae večeri šumara u Beču. Kao prijašnjih godina, tako isto i tečajem zimske dobe 1886/7. drže svoje družtvene sastanke šumari i prijatelji šumarstva i lovstva, obitavajući u Beču i okolici, u Dreherovoj pivari blizu c. kr. dvo)-ske opere svake subote u 7 satih. Posebne pozivnice ne šalju se dotičnikom. U interesu naših šumara bilo bi željeti, da se i mi istim načinom sastajemo u svrhu razprave i dogovaranja raznih strukovnih pitanja u prijateljskom družtveuom krugu! ... . |