DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 7     <-- 7 -->        PDF

kuta (Shiudeinviukol) „a" vanijo ih (kako na slici (´Vdj*\ jto^to S desno od
poiudiievnika) leži ka^ijije: 1o sliesli u^nlnlje .^^ to^u i j)oi)aipr)je za iiije;5ta sjeverne
polukfuglje:


1. Radi nagibaiija osi zemaljske prema spt)ju kolotel n zendje za 23" 28´
dolazi sunce kod njegovog godiSujog kretanja oko )udu´^ske kniglje u njenih
2 X 23** 28^ široki!) zviczdovjiti i sunco})asih (/.enjaij.skih) polagano gore i
dole silazeć dne 21. 22. lipnja ii isto t(*likoin razmaku, t j. u 23** iTMznad
ekvatora kao dne 21-/22. prosinca izpod isto^^a, dočim ekutlor presieca kod
njezine godišnje mjenjo (_dekiina(´ije) dnt 20./21. ožujka i 22/2o. rujna, t. j :
u hje\v.´vnom ljetu jest deki ma rij a s jeverna (---= J5 JI = S Q) u zi mi
južna (= MB, = QS), a na koncu n^ijeseca ožujka i rujna = 0.
Tabla I, predočuje aam tu deklinaciju sunca tečajem čitave godine svakih
5 dana.


2. Kada sunce doinzi ko 1 njezinog svakdanjeg kretanja u sjevernom ljetu
kao M S, u zimi kao + ^1/, JS´ n jU´ludne\ndi: dotičnog mjesta E ili njegovog zenita
Z^ đieli time dobu od njozni´i,^ ])ra\o,u izhoda do zapada u dvje jednake polovice
i pol.aznje tim pnni jtad dann i najvišu stojnicu preko horizonta za isti
dan, jer je ljeti visiiui snu´-a K ^f uoao li NS a zimi K M´j ne^o li
NS, a svaki stupanj satnog kuta = <^ a (ili zavoj 21S ili B <^ ili il//S%oko
kojeg so pokazuje stanje sunca lievo ili desno od poludnevnika dotičnog mjesta,
znaci l/;t6o dio svakdanjeg koloteka sunca, dakle ^= l/;ifi(i dana Hi 4 časa pred
ili posije, podne. Ako bje kut -^: a -^ 52-4*\ t" onda. znači svedeno na. dobu: udaljenost od
pravog podne = 52´4 x ^ -= 209"« ča^a = 3 ure 29 časa.
3. Buduć se naša" zeu´iija oko sunca ne kreče u okrugu već u elipsi i to
u različitoj daljini od sunca najnianje 20T>a i najviše 21 sa (popriečno 20´s8)
miliuna geografičkih milja, uegildje se dakle u jednakoj brzini, usljed toga
sliedi priiiiicanje sunca (od desno na lievo) u snncopasu (ili eklipiici) u stanovitoj
dobi brže (zimi) i laganije (ijeti) nego li srednje deha od jedmjg podne
do drugog, s toga je dakle ono u prvom slučaju za mnio ´^ u posljednjem
kraće nego li srednji razmjer dobe ciele godine.


S prednavedenog sliedi, da može jedan dobar sat, k(^ji Vnr/. vrieme jedne
p]-oste-godine od 1. siečnja do opet 1, siečnja učinio 365 dvostrukih obhodnja,
u tom´ vremenu prenia pravoj dobi poldno pokazivati razliku od 16´/2 časa.


. Pošto je pako pokazivanje naših satova u občem životu mjerodavno, to
se mera pomoćju sunčanog sala ili u govoru stojećeg „M^ssknechta" izračunano
pravo doba dana izpra^iii »la srednje doba + ili — 0 do 16V-i\ koji
izpravak nam pi´edsta\lja tabla I


4. Za dotično mjesto na /emlji ´E ili zenita Z na sliki 2., i tomu odgovarajući
horizont IK znači zavoj ,[ P visinu stožera a I´ Z stožernu ili zenitnu
daljinu. Leži sada E \ Z \\ jedno te ist(un istorazstupnom okrugu, udaljenom
B stupnjeva od ekvatora .4, B. dakle u geogratičkoj širini B Z =^ B^\ to
sliedi \z BB^B Z~\-b=^ OU" i / / -. I .P -f 6 == 9()\ da je BZ^ IF= W