DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 29 <-- 29 --> PDF |
^ n — ^ Ovaj postotak ukaniaćenja dokazao bi nam kraj inaximunia ukaniaćenja takodjer gospodarsku dobit, koja dotičnoj obhodnji odgovara. Uputoikom dakle nemože se absolutnom sjegurnošću zaključiti na najbolje prosječno godišnje ukamaćenje proizvodne potrebe, već se ovom cilju tim više približimo, čim dnlja razdobja s uputnici izpitamo. * (Nastavit će se). Njekoiiko rieči o ribolovu u Srbiji. (Svršetak.) HL Ribolov u manjih riekah. Po srbskih manjih riekah lovi se riba takodjer na više načina. Rieke, koje teku kroz gorovita mjesta nagnutim padom brže, ter jim je korito pjeskovito i kamenito, obično imaju jedan način ribolova. Riba je iz takovih rieka sladja i ukusnija, pa se češće lovi i više jede. Takve su rieke Ibar, Timok, Drina, Pek, Mlava i druge manje rieke. Rieke, koje teku kroz doline malim padom, dakle usljed toga sporo a korito jim je glibovito i puno klada it. d. te rieke ili su bez ribe ili je riba u njih nezdrava i bez ukusa, pa s toga se slabo lovi i traži. Na takovih riekah lovljenje je prosto i bez interesa. Takove su rieke Tamnava, Lepenica, Jasenica, Belica i u obće sve, koje teku dolinami. U onih prvih riekah lovi se riba: predjom, sipovi, udicami, svećom, zaharcima, u kamenje čekićem, odvrtanjem, trovanjem i t, d. Da opišem sve te načine, odveć bi dugočasio cienjene čitaoce, s toga ću opisati samo rijeke. Pređje se pletu od konopa, okna su udaljena po 1 cm.^ duge su 2 do 3 m,, a široke 1-5 m, Š njima se hvata samo kad je mutna vođa. Takovih predja ima i odkanih. Sipovi se grade kao i u Moravi, samo što su manji i manje štete obali nanose, nego oni u Moravi. Udicami lovi se najčešće po manjih riekah ili pecah ili medju zavojci. Svećom hvata se- riba noćju i to kad je tiho vrieme a voda bistra i tiha ter podjedno i plitka. Radi se ovako: od suhoga pruća napravi se snopu * Prem ova inače zanimiva razprava još u ovom svezku sva otiskana nije, ipak već sad primjećujemo, da smo po mogućnosti, u koliko nam je dopustilo i vriemeposao, na njoj tesali^ bvađvali i .-^trugali^ da ju u duhu hrvatskog jezika otisnemo. To nas je ponukalo upozoriti naše vriedne dopisnike stručare, da bi nam olahkotili naš trud te ruke tim, da bolje pripaze u dopisih i razpravah na hrvatski jezik, te neka prevadjaju ,^8lobodno", a tim hoćemo reći, neka se kod prevadjanja ne vežu na tudj e rečenice , nego neka onako pišu, kako bi se dokolice o razpravljajućem predmetu s njekim razgovarali. S te naše smjerne primjetbe neogriešio si nitko dušu svoju. Uređničtvot |
ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 30 <-- 30 --> PDF |
da/ani 5 -IO mn\a a a deblimi do 2 dciiL, tai .se snop apali ni j´^lnoiti kiaju ]\\ Jid iH)se d\a c}a7b\u tljeii i, da se MMI IM dan ii ]injn)a nhn a. / a tom ^\ot´oin ]du l|udi /en"" \ djec´i, te li\a[u|n nlai fKkum 5h j^ ]v^hi ,^ i ^Jfu^ki´ Tak\a s^eut Ua)´ od 1—2 bala, te se mfjzt^ s njom uli djti do ´)U i)ka nbo /a tr) ^nem(^ V/ jednu bue.u obuno idn un OL,I, 1 .-fo ih }e \i-o, \i^e ^o i ul)´^ nli. ifi. 0\ \] y´ liada lo\a zanimi\, Uep i lah d-: K id ^e podiv^ \T"I IMU^ bini nijo on mkak\fe šteto, ba s\eiom običnu lo\e u Poku, IUKIM, Sa^ko, I di o^ib planinskdi uekih U a/Rkmn T ĆMdjackom okrn^u mjeslo ^^te-´ louna r>o luc i tako be lo\o TiaiM^e: krkuše ])a^trmko, kleno\i i (huga suna riba. Zabarc i zova se hkloojena i tilia mie-ta. ko|a se obično naiaze izpod lomova, klado i okuka. Pod zima u 1e se zabaike baci giania i lom te se tu kupi iibu n.i zimovanje. Kad bo neka ^ iledi dodju lovci, te Icsama zagrade noloji kia] /abarka, rd]nm M^ku, pa onda di^na led i i^ianje i s\u ribu u zabatku pj]j\atu]u u \rske. Ovo) muui bna Zcuiie iiiiiogu sitnu nbu, a Kum´\i bo cesto pokriju nanosom te pok\aie rok iieti. Poil kamenj e bvata be riba oaiko: u mjesecu brudenn kad se poemu vode fiouva\ati i led ici. dod}e lovac te u vodi kod MU)\a ^ bb/u kiaja napra\ i v|e-t.ako kucue (al kamena. U to ^e kamonje zmii sklono uha. Lovac kad nm rrel)a ube, obkob kaiutnjai b^^om di [o^diom izna( i kamenjo u i obalu 1 polnati ub´č 0\aj se nuin b^a ladi samu /imi. Vuljoo NUHI j^a i u´i´o})bci, Peku, Mkui i Sa-^koi. Iromde kamenja, ako se uora/tuie, zaraze kasinje alave spiudoAe te k\aro iok tieke i okolne n]i\e. Odvit(in]om 1ON( ^^^ uho u maoiiU n(d\ah Ohn´uo ,se uadje takovo mj´^-^o, gfip^ ^o nol a dudi u {]\d i M^O uika^ah Jedan be od tdi nikada u {^(Unj^ui! dalu /a^ i/a i d( ][´ .^< n\<\ piodjiHn ib \ibkoui to se s\r^ id)a ])oli\ata pe^ro -p o(i i 1/ i!)^ inka i u´li ib Ou) o(Uitanjo \ i lo ]C stv-^tno Ko)ito se neke s^akl dan nuHija lia ivuiji^ i ]azo\e nail i ui´d| !0 [)i ni b])iiMlo\e i movO. Sla>L^ t´t^ i je L >i!t(> l´( ka u ^ mjuii lokn -,i|* ii i,ii \\ \loia\i i ])iefrpau ^Ijunkout i piud(;\jfMii 7ok mu j^´ O´^^tikui i luiania Sf ^^akl cas. S tog lazloga tiob.do bi sn-o^o /aloamti UI)O](M oihitaiij^^m iiek" V nianjdi imkab ^nijao ^IDI — osobito tr^i^ane — ´^i 1 > < obu cekicem, Tai ^e b>> ladi o^ako: joibin ub na])iod i(^ j.,\/\ i pla^i UIJO, dd buva j>od kamonu´ ])iaui Z! n)iin ido (eku´-mo i uci i ^t > i- la mo/a^ id/Ua ]yo kaunmju Ciin ud U], pir^\nu^ kaoifu, te ako /i [fod H]U\i ijd. uhci ´Oi i .^e unut\i od potie^^ 1 poeme pbvati na \nd\, b)> ic jo lađa ku|dp U Ibiu 1 Diini lo\ 0 rduL osivam i ^a splndi (Maoio i it.icim \ibe njekoiii \iia u pbtnni spL\\ od dvv i Ti) se pi i !OIJ(M , na zolauio lup M(> i utudn Na splaA f po])iie IOVK ba i) \\ n\)\ u iUU [M i^ci Mv^ ^p!i\a [ooje, ndado;^ Lakiunzri. i>bi^i<´ i drogo lijai.e ^´im s)im e /.afjt a mjc-e( uui jo, nba iz Mi´a ide na liiaou to ]u h)\Ai A |o to ^^olp o^t\om 3 \uu^ m ^plav Na |
ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 71) ~ o^i\] K* nar´in lovi od Trojice do sv, Ilije. Ubieuo rc ubija ^uio, kleau -ar.m i drii^a biela VUKK Po rlekab. kuje dubize aa kopaoiiika. love ribu tiovajjjein i odvrianjeni. Za trovanje uzindjii mtu divizum, i/aneaju je i i/peru ii viru. Od te se vode Hva liba a viru orruje, to je posjje b)vc u predjc ili Iroseve. 1 ovo treba zabraniti, U kr.ijijiskom, požarevaokom i i´uprijskoni okrn^u hvataju vlasi ribu lubom. Taj S´^ lul) uačini od jipove kore, širok je pol meira a du^^acak 1 do 2 m. On se t^avije u pohiknig. pa se na krajeve prikuje daska. Tako navinjeii lub uiku dv,je zeoe dnoni neke (koja nije dublja od pol metra), a lult diže kameiije i i-aztjeruje ribu, freea žena tkanim crpom crpi iz iuba vodu i tom prilikom hvata ribu, koju lub razijera. IV. Kibolov u bar ah. Poznato je. da imade duž rieka Dunava. Save. Morave i Drine nino^o bara i kaljuža, boje t^a pune ribo. Te bare obieno su ib hfara iiećna kiudta, kao .sto bU one kr^j Morave, i\l(u-a\i^ta ii´uvane: ili fcu i/bevi i izpunjeni dolci kao bto su bare u ivitogu, Maćvi i Podunavju, Te bare ee&to svake uodiue pune lieke riboru jja su od korisLi za dotične obeine, jer donose liep novac od godišnjeg zakupa za ribolov. Naroćilo je to u „Moravistih" i ouiU bnrab u Kitogu. Nu ove bare, obično su ljeti zarašlene oraškom, rogozom, zukvom i drugiui draćou), koji smela, da se vi njib riba u alovib i p)´edjah hvala. Nu čim niraz ])adue i voda se ohladi, obično sav korov padne na duo, re preko njega idu alovi i ribu love. Osim alova i predja lovi se riba u tih barab na jnnogo načina. Od tih ću spomenuti: vrške, kozece ili bubnje\e i ostve. Vršk e su sprave od pruča vrbovog poput nti^olovkc uredjene. U te sa vrške meće projo i druge hrane, pa se zatvore na drugom kiaju. li.iba na gornji kraj otvora udje da }^de^ po-to nemoze da se vrati ostaje tu^ odakle je lovac vadi, U o\e se spuive hni: klen, haran, grgeč i linj;ik. Gdje je bara sredinom plitka do 1 metar, tu hc })ieko nje lueprieči lesa i meću u razmacih od 1 do 2 metra od trske načinjeni oboirići. k(t^eci ili bubnji-vi. kako ih gdje ZOMI, liiba pHvnjnći ])o b;ir! ide polau ie-a, prouura se kroz irsku i u tom trhćauoui ktugu o^iaje uhjvliena. Lovac po tom dolazi sa crpcem i vadi ju. S os tvarni bije se rd^a pod jesen u barah, kad se ])rvi mraz. osjeti. Pviba se tada jati u gonnle, da traži zimovnik. Vješti lovci sjednu u čamac, jedan vozi tiho a drugi motri, gdje su ta jata, te lulavn ostvauM šarane i drugu krupnu ribu i moće ju u čoniac. V. Za kl ju čak« To su n gbivnoni svi načini ribolova u Srbiji (preunb´ ib još ima), nu držim, da saui u prednavedenom do^ta jih iztaktiuo, sada nam ostaje pitanje; |
ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 32 <-- 32 --> PDF |
,-´ && zašto se riba tako lovi? Da li je taj lov po narod koristan? I da li bi se ribolov i u Srbiji mogao urediti kao što to vidimo u drugih zemljah? Prije svega treba znati, da naš narod rado jede ribu. On je takav od vajkada, a dokaza za to imamo i u naših narodnih pjesmah. Slave i zavjeti^ koje naš narod karakterišu i narodom čine; blagdani i sborovi, koje narod prirodjenoin ljubavi svetkuje i slavi, — sve to pada u postne i mrsne dane- Osim toga naši seljaci većinom poste sriedom i petkom, te kad se sve to uz ukus doda, onda se vidi, odkud kod Srba tolika volja za ribolovom. Ali od svijuh naroda na svietu, ja držim, da nitko radje ribu nejeđe nego naši Vlasi u iztočnom dieiu Srbije, 0 sv. Nikoli zimi više se potroši slane ribe ~ koja je za zdravlje veoma škodljiva — nego što seljaci pojedu mesa u pol godine dana. U to doba plaća se oka ribe s 2—3 dinara, samo kad je ima. Ja neću ni malo pretjerati, ako rečem, da Srbija najmanje jedan milijun dinara troši za morunu, jesetru i somova ribu; dalje za jegulje, sardelje, kavjar crni i t. d. A pouzdano se smije reći, da se dva puta toliko potroši za presnu i frišku ribu. Samo na pijaci beogradskoj, smederevskoj, šubačkoj i kladovskoj — druge da Jiespominjem — pada dnevno postom preko hiljadu dinara za ribu. Kad se lo sve uzme u obzir, onda dolazimo do zaključka: da je ribolov važna grana dom_aće privriede i da se s njim baš za to preko 6000 porezovnika u našoj zemlji zanima. Osim koristi, koje lovac ribolovom dobiva, lovi se riba u našoj zemlji još i zabave radi, iz objesti i svireposti a to je trovanje i tučenje dinamitom. Objest velim s toga, što svaki koji može dati dinar za dinamit, paliti ga i izlagati život opasnosti; bacati gakradomice, ter tim ili imati ili neimati koristi; taj bi s dinarom mnogo svjestnije i pametnije postupao, kad bi si ribe kupio. Svirepost je to zato, što se svikne dinamitom raditi, kome se mili pračakanje i ubijanje malih riba, tome se savjest neće plašiti da to isto čini i s drugimi stvorovi ovoga svieta. Istina je težko i nemoguće tolike rieke i tako razgranjeni ribolov odmah urediti, i tako dotjerati, da se vrši koristno. No tim nije rečeno, da se baš ništa ne može učiniti. Ja držim, da bi se moglo početi ovo: L Zabraniti najstrožije zakonom trovanje i tučenje ribe dinamitom: 2. Zabraniti pravljenje sipova, zabaraka i lovljenje riba odvraćanjem korita. 3. Od sadašnjih ribarskih esnafa stvoriti ribarske družine, koje treba obvezati, da ribu šio više štite, čuvaju i o zapašenju se njenom brinu: da je dozvoljenim načinom love u vrieme, kad je najsgodnije za to. 4. Obvezati sve obćine, da u svom području vodu i ribolov dadu u zakup. Iz tog prihoda da namještaju čuvare voda, i da podpomažu zajmom ribarske družine, i 5. valjalo bi konačno sa zdravstvenih obzira zabraniti, da se po dućanih prodaje seljakom ona gadna, smrdljiva i preslana riba, koja truje sviet; a mjesto nje da se ustanove riblji sajmovi po većih mjestib, gdje bi ribu mogao nadzirati liečnik i tamošnji obćinski sud. |
ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 81 - Ovo su nazori g. Mih. St. Risnića o ribolovu u Srbiji, koji je bez dvojbe prevriedan prilog k poznavanju odnošaja ribarstva po naših kopnih voda sačinjavaju, a s toga ih eto i mi ovdje otisnusmo, želeć, da se i u nas Hrvatah toj privriednoj grani čim veea poninja obrati, a naročito bi oko toga i naši šumari imali svojski nastojati. LIST^^KI. Dnižtvene viesti. Sjednica iipravljajućeg odbora hrv.-slav. šumarskoga družtva bje kao radnja za prošlu godinu dne 31. prosinca 1886. obdržavana u družtvenili proatorijah pod predsjedanjem družtvenog predsjednika g. Milana pl. Dursta i u prisutnosti p. n. gospode I. podpredsjednika Mije Vrbanida ter odbornika Josipa Efetingera, Prana. KesterČanka, Antuna Boretiea i družtv. tajnika Vjekoslava pl. Koroskenyi-a. Najprije pročita družtv, tajnik zapisnik od zadnje odborske sjednice^ držane dne 4. prosinca pr. god., koji zapisnik bje bez primjetbe ovjerovljen. Zatim se predje na pojedine točke, stavljene na dnevni red i to: 1. U smislu naredbe visoke kralj, zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, predloži predsjednik družtva deset lica izmedju najvrstnijih šumarskih stručara u stalno povjerenstvo za vJsje državne šumarske JzpJte. Ve^^inom glasova prihvati upravljajući, odbor taj predlog, izabrav u to povjerenstvo sliedede stru6are: Iz statusa kralj, državnih Činovnika p. n. gg, Milana pl. Dursta kr. Šumarskoga ravnatelja, Antuna Soretića kr. šumarnika, Ivana Kolara kr. nadšumara i Josipa Ettingera kr. umirovlj. nađzoimika katastra. Iz statusa činovnika autonomne zemaljske uprave p. n. gg. Miju Vrbani(^a kr. šumarskoga nadzornika kod zem. vlade, Fra na Ks, K ester čanka kr. županijskog nadšumara i Dragutina Hlavu kr. profesora Šumarstva. Iz statusa činovnika imovnih obćina gg, nadšumara Gjorgja Koču u Vinkovcih i nadšumara Dragutin a Lakšar a u Kakovcu kod Kariovca. Konačno vlastelinskog šumarnika g. Antun a Brosig a u Čabru. Taj predlog podnleti će se posebnom predstavkom visokoj kralj, zemaljskoj vladi na odobrenje. 2. Uzele su se u pretres molbenice udova i sirotČadi preminulih članova Šumar, družtva, kojimi mole za podieljenje novčane podpore iz pripomo6ne šumarske zaklade. U svemu su prispiele četiri molbenice, Nakon svestranog izpitanja zaključi odbor, da u smislu ustanovah pomenute zaklade nemože ni jednom od uiolitelja podpore podieliti, buduči pokojnici, akoprem bijahu članovi Šumarskoga družtva, nedoprinesoše za svojeg života ništa u predaavedenu zakladu, te s tog razlega ne imaju njihove udove i sirotčad po ustanovah zaklade prava tražiti kakovu podporu iz te zaklade, BaŠ obzirom na potonju okolnost staviti će upravljajući odbor prigodom dojduče glavne skupštine novi predlog glede podieljenja podpora iz viŠepomeuute zaklade. 3. Na molbu ovdašnjeg pjevačkog akademtčkog družtva j^Hrvatsk a Lira * dostaviti če se istom družtveni organ „Šumarski list" bezplatno. 4. Nakon riešenja njeklh administrativnih predmeta zaključi predsjednik odborsku sjednicu, oprostlv se Članovi srdačno niedjusobiiOj želeči si sretnu novu godinu 1887. 6 |